Znanost
U Austriji zbog pandemije sve više depresivnih, tjeskobnih i s poremećajima sna
Studija na više od 22.000 odraslih osoba u 13 država utvrdila je velik porast nesanice, tjeskobe i depresije. Razlog je pandemija koronavirusa!
Covid-19 ozbiljno je uzdrmao ljude u njihovom mentalnom stanju. Međunarodno istraživanje u koje je uključena i Austrija u razdoblju od svibnja do kolovoza 2020. pokazalo je simptome poremećaja spavanja u gotovo 37 posto ispitanika. Četvrtina je patila od znakova tjeskobe ili simptoma depresije, prenosi APA.
“Pandemija Covid-19 donijela je neviđene promjene u društvenom životu, poslu i slobodnim aktivnostima, a sve je to imalo veliki utjecaj na san i psihičku dobrobit”, napisali su autori studije predvođeni Charlesom Morinom (Sveučilište Laval, Quebec / Kanada), a jedna od autorica je i bečka psihologinja Brigitte Holzinger (MedUni Vienna)
Iako je prošle godine već bilo nekoliko nacionalnih studija o učincima SARS-Cov-2 na psihu ljudi, nije bilo usporedne studije sa standardiziranom metodologijom u međunarodnim okvirima, otkrili su znanstvenici u časopisu “Sleep Medicine”. Rezultat je bio “međunarodno, multicentrično i usklađeno istraživanje o 22.330 odraslih osoba (prosječna dob: 41,9 godina; 65,6 posto žena) iz opće populacije u 13 zemalja na četiri kontinenta”.
“Kliničke simptome nesanice prijavilo je 36,7 posto sudionika; 17,4 posto ispunilo je kriterije vjerojatnog poremećaja spavanja. Bilo je 25,6 posto s vjerojatnim anksioznim poremećajem i 23,1 posto s vjerojatnom depresijom. Žene i mlađi ljudi češće su patili od nesanice ili stvarnih poremećaja sna”, napominje se u studiji.
Za Austriju je postojala stopa od 30,3 posto sudionika sa simptomima nesanice, te udio od 12,5 posto s vjerojatnim patološkim poremećajem spavanja. Anksiozni poremećaj je uočen u 21,2 posto austrijskih ispitanika, a 18,2 posto je depresivno.
U usporedbi među 13 zemalja, austrijski ispitanici pokazali su prilično prosječne vrijednosti: u SAD -u je čak 59,8 posto ispitanika primijetilo simptome poremećaja spavanja, dok je 31,4 posto već imalo patološke poremećaje spavanja. Amerikanci su također najgore prošli s anksioznošću i depresijom, s 51,3 posto, odnosno 50,7 posto.
Suprotno tome, sudionici iz Jinlina u Kini imali su najbolje vrijednosti za nesanicu i poremećaje spavanja s 22,3, odnosno 7,5 posto.
Sveukupno, s Covidom-19, barem u razdoblju promatranja 2020., učestalost problema sa spavanjem vjerojatno će se udvostručiti, sažimaju stručnjaci. Psihološki stres bio je veći, osobito u prvoj fazi pandemije.
U Australiji, Belgiji, Kanadi, Francuskoj, Češkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama odjednom je dvostruko više ljudi patilo od depresije nego prije. U Austriji se učestalost gotovo utrostručila sa 7,7 posto na 21 posto, zaključuje studija.
Vijesti
Pojavila se nova varijanta omikrona, najotpornija dosad. Što se o njoj zna?
Otkako je počela pandemija covida-19, zdravstveni stručnjaci upozoravaju da je glavni problem u kontroliranju virusa njegova sposobnost mutiranja u zaraznije i opasnije varijante.
Najnovija podvarijanta omikrona, BA.2.75.2 sada izaziva uzbunu. Već je uspjela izbjeći imunološki odgovor nastao cjepivom i ne može je se neutralizirati trenutno dostupnim lijekovima. Dosad je prijavljena u 47 zemalja u svijetu.
Evo što se dosad zna o varijanti BA.2.75.2:
Odakle je nastala?
Kako joj i samo ime govori, BA.2.75.2 nastala je iz podvarijante BA.2.75. Širi se brzo, posebice u Indiji, a s obzirom na to da ima mnogo sličnosti s postojećom podvarijantom, Svjetska zdravstvena organizacija nije je prozvala novom varijantom, nego podvarijantom omikrona koja je trenutno pod nadzorom. To znači da bi zdravstveni dužnosnici trebali prioritizirati praćenje slučajeva zaraze ovom podvarijantom, ne bi li se na taj način spriječilo širenje zaraze.
Zašto BA.2.75.2 zabrinjava zdravstvene stručnjake?
BA.2.75.2 je pokupio tri dodatne mutacije iz BA.2.75, od kojih su dvije gdje se virus veže na ljudske stanice kako bi ih zarazio. Prema studiji švedskih istraživača objavljenoj 16. rujna, ova odstupanja pomažu novoj varijanti da izbjegne sve trenutno dostupne i odobrene lijekove, osim jednog – bebtelovimaba. Taj se lijek daje putem infuzije osobama koje imaju blage i umjerene simptome covida-19, koji imaju veliki rizik od razvoja teže bolesti. Ali budući da lijek cilja samo na određeni dio proteina šiljaka virusa, nema jamstva da virus neće razviti mutacije kako bi ga izbjegao.
Japanski znanstvenici su u radu objavljenom 7. rujna u časopisu New England Journal of Medicine, donijeli ohrabrujuće nalaze u svojim testiranjima varijante BA.2.75 na dostupne tretmane liječenja. I oni su otkrili da bebtelovimab može neutralizirati varijantu, a također su izvijestili da su neki od prvih razvijenih antivirusnih tretmana, remdesivir i molnupiravir, kao i najnoviji, Paxlovid, također i dalje učinkoviti.
Ali otpornost je značajka varijante BA.2.75.2, zbog čega su zdravstveni dužnosnici zabrinuti. Švedski znanstvenici također su izvijestili da su razine protutijela koja se bore protiv virusa kod darivatelja krvi, od kojih su neki bili cijepljeni ili nedavno zaraženi virusom SARS-CoV-2, bile pet puta niže protiv varijante BA.2.75.2 nego protiv trenutno dominantne varijante omikrona – BA.5. Također su otkrili da je varijanta BA.2.75.2 otporna na antivirusnu kombiniranu terapiju Evusheld. Znanstvenici su zaključili da ova varijanta “efikasno izbjegava trenutni imunitet [protutijela] u populaciji” i “predstavlja(ju) najotporniju varijantu karakteriziranu do danas.”
Koliko dobro cjepiva djeluju protiv varijante BA.2.75.2?
Slika je trenutno nepotpuna. Studije na ljudima najnovijeg dopunskog cjepiva protiv covida, koje cilja na dvije druge podvarijante omikrona, BA.4 i BA.5, još nisu dovršene, a nije jasno ni koliko će biti učinkovite protiv varijante BA.2.75.2. Ali iz studija se naziru naznake koje uključuju originalno cjepivo o tome kakvu bi zaštitu ljudi mogli očekivati ako se varijanta proširi, piše Time.
David Montefiori, virusni imunolog u Medicinskom centru Sveučilišta Duke koji nadzire testiranje učinkovitosti Moderninog cjepiva mRNA protiv novih varijanti, sada proučava kako uzorci krvi ljudi imuniziranih Moderninim cjepivom podnose varijantu BA.2.75.2. U ranijim studijama varijante BA.2.75 rezultati su bili ohrabrujući.
U prepisci objavljenoj 9. rujna u New England Journal of Medicine, Montefiori i njegov tim izvijestili su da su razine protutijela koja se bore protiv varijante BA.2.75 više od četiri puta niže od razina protutijela koja se bore protiv izvornog virusa među ljudima cijepljenim Moderninim cjepivom, ali da su i dalje učinkovite.
Međutim, tri dodatne mutacije varijante BA.2.75.2 “mogle bi virus potencijalno učiniti manje osjetljivim na neutralizaciju”, kaže on, “ali moramo ga testirati i saznati.” Rezultati tih studija koje su u tijeku, a financiraju ih i Moderna i Nacionalni instituti za zdravlje, očekuju se u listopadu, piše N1.
Vijesti
WhatsApp uskoro prestaje raditi na nekim pametnim telefonima
WhatsApp uskoro neće raditi na nekim starijim iPhoneima. Točnije, kako piše WABetaInfo, WhatsApp planira “ukinuti podršku za neke iOS verzije u sljedećih nekoliko mjeseci: riječ je o verzijama iOS 10 i iOS 11”, a dodali su i da je točan datum 24. listopada.
Korisnici ovih verzija iOS operativnog sustava morat će se prebaciti na iOS 12, a isto će morati napraviti i vlasnici iPhonea 5S, iPhonea 6 i iPhonea 6S, piše Index.hr.
Međutim, modeli iPhone 5 i iPhone 5C nisu kompatibilni sa sustavom iOS 12, što znači da nakon 24. listopada njihovi vlasnici uopće neće moći koristiti WhatsApp.
Vijesti
Švicarski superlaboratorij želi zaustaviti iduću pandemiju
Mjesto radnje je kao u špijunskom trileru: kristalne vode ispod, a snijegom prekrivene švicarske Alpe iznad postrojenja visoke sigurnosti koje istražuje najsmrtonosnije patogene na svijetu.
Laboratorij Spiez, poznat po svom radu na kemijskim, biološkim i nuklearnim prijetnjama od Drugog svjetskog rata, dobio je prošle godine zadatak od Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da bude prvi u globalnoj mreži laboratorija visoke sigurnosti koji će pohranjivati i dijeliti saznanja o novootkrivenim mikroorganizmima koji bi mogli pokrenuti iduću pandemiju, piše HINA.
Program WHO-a BioHub djelomično je rođen iz frustracije zbog prepreka s kojima su se istraživači suočili u dobivanju uzoraka virusa SARS-CoV-2, prvi put otkrivenog u Kini, kako bi razumjeli njegove opasnosti i razvili alate za borbu. Ali nešto više od godinu dana kasnije, znanstvenici koji su sudjelovali u ovom naporu naišli su na prepreke.
To uključuje osiguranje jamstava potrebnih za prihvaćanje uzoraka varijanti koronavirusa iz nekoliko zemalja, što je prva faza projekta. Neke od najvećih svjetskih zemalja možda neće surađivati, a još ne postoji mehanizam za dijeljenje uzoraka za razvoj cjepiva, liječenja ili testova bez narušavanja intelektualnog vlasništva.
“Ako imamo još jednu pandemiju poput koronavirusa, cilj bi bio da ostane gdje god da počne”, rekla je za Reuters Isabel Hunger-Glaser, voditeljica projekta BioHub u Spiezu.
Otuda potreba da se uzorci dopreme u središte kako bi znanstvenici diljem svijeta mogli pomoći u procjeni rizika.
“Shvatili smo da je mnogo teže” nego što smo mislili, ističe Hunger-Glaser.
Sigurnost u planinama
Vanjski izgled Spiez Laba ne daje naslutiti da se unutra radi s opasnim materijalima. Njegova uglata arhitektura podsjeća na europske sveučilišne zgrade podignute 1970-ih. Na travnatom središnjem dvorištu ponekad pasu krave. Međutim, sigurnosni su protokoli jaki. Alarmi se uključuju ako su vrata otvorena dulje od nekoliko sekundi. Službenik nadzire nekoliko ekrana sa snimkom sigurnosnih kamera u laboratorijima s najvećom razinom biološkog opreza (BSL).
SARS-CoV-2, virus koji uzrokuje covid-19, proučava se u laboratorijima BSL-3, što je druga najviša sigurnosna razina.
Uzorci virusa korišteni u BioHubu pohranjeni su u zaključanim zamrzivačima, rekla je Hunger-Glaser.
Znanstvenici koji rade s koronavirusom i drugim patogenima nose zaštitna odijela, ponekad s vlastitim dovodom zraka, a s uzorcima rade u hermetički zatvorenoj jedinici. Otpad koji izlazi iz laboratorija zagrijava se na do 1000 stupnjeva Celzijusa kako bi se ubili patogeni koji se zalijepe za njega.
Do danas iz Spieza nikada nisu procurili patogeni. Ta je reputacija ključni razlog zašto su odabrani od WHO-a da butu prvi BioHub, kaže Hunger-GLaser.
Pomogla je i blizina sjedišta WHO-a u dva sata udaljenoj Ženevi.
WHO i švicarska vlada financiraju godišnji proračun s 600.000 švicarskih franaka za njegovu prvu fazu. Istraživači su uvijek dijelili patogene, a postoje neke postojeće mreže i regionalna spremišta.
Proces dijeljenja znao je biti i kontroverzan jer istraživači u bogatim zemljama dobivaju zasluge za rad slabije povezanih znanstvenika u siromašnim zemljama.
Rani izazovi
Luksemburg je bio prva zemlja koja je s BioHubom podijelila uzorke novih varijanti koronavirusa, a slijedile su ga Južna Afrika i Britanija. Luksemburg je poslao alfa, beta, gama i delta varijante, dok su posljednje dvije zemlje podijelile uzorke omikrona, objavio je WHO.
I dok postoji još zemalja koje su poslale uzorke, neke to vjerojatno neće nikada učiniti, zemlje poput Kine, Indonezije ili Brazila.
Peru, Salvador, Tajland i Egipat, koji su početkom 2022. signalizirali da žele poslati uzorke varijanti pronađenih u zemlji, još uvijek čekaju, uglavnom zato što je nejasno koji bi dužnosnik u svakoj zemlji trebao pružiti potrebna pravna jamstva, ističe Hunger-Glaser.
Ne postoji međunarodni protokol o tome tko bi trebao potpisati obrasce koji sadrže sigurnosne podatke i ugovore o korištenju, dodala je.
Hunger-Glaser smatra da se razmišljanje o izvanrednim prijetnjama mora promijeniti nakon covida-19.
“Ako je situacija stvarno izvanredna, WHO bi trebao dobiti zrakoplov” za transport virusa znanstvenicima, kazala je.
“Ako možete spriječiti širenje, isplati se”, dodaje.
You must be logged in to post a comment Login