Austrija
U Austriji zbog ovog prometnog prekršaja prijete velike kazne
Već smo pisali o kaznama u Austriji, ali vrijedi ponoviti. Vozači koji ponekad stalno voze u brzoj ili srednjoj traci nisu samo smetnja za druge vozače. Također čine prekršaj koji može rezultirati velikom novčanom kaznom.
Zakon navodi da na cestama s više traka izvan naseljenog područja uvijek morate voziti onoliko desno koliko je razumno i moguće. Kazneno će se goniti tko se vozi srednjim ili lijevim trakom, iako je desni slobodan na udaljenosti od 300 do 400 metara. Ovaj prometni prekršaj u Austriji može stajati i do 726 eura.
Prema ÖAMTC-u, razlozi za ozloglašenu vožnju lijevom ili srednjom trakom su pogodnost i nedostatak vozačkog iskustva. Za mnoge se također kaže da imaju nesiguran osjećaj kada se nalaze u desnoj traci između brojnih kamiona.
Inače, “tjeranje vozača” s lijeve strane da se prestroji u desno blicanjem farova ili čak pretjecanje s desne strane koštat će počinitelja 726 eura. Ako se ne postigne minimalni sigurnosni razmak, plaća se 2180 eura kazne i oduzima se vozačka dozvola na najmanje šest mjeseci.
Austrija
Veliki porezni zaokret: Umirovljenici mogu zadržati do 2.000 eura mjesečno bez poreza
Austrijska savezna vlada odustaje od planiranog uvođenja paušalnog poreza od 25 % na dodatnu zaradu uz mirovinu. Umjesto toga, priprema se novo porezno rješenje koje uključuje neoporezivi iznos, čime bi se znatno rasteretili umirovljenici koji nastavljaju raditi.
Cilj ostaje nepromijenjen: potaknuti što veći broj građana da ostanu u radnom odnosu i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutačno u Austriji oko 71.000 umirovljenika ostvaruje dodatni prihod kroz rad, a vlada želi taj broj povećati poreznim olakšicama.
Zašto se odustalo od paušalnog poreza?
Planirana „flat tax“ bila je pod snažnim kritikama jer bi najviše koristila umirovljenicima s visokim dodatnim primanjima, dok bi oni s manjim prihodima imali minimalnu korist. Zbog toga se sve više isticalo da je neoporezivi prag socijalno pravednije rješenje.
I iz redova vladajućih stranaka potvrđeno je da bi takav model bio preciznije usmjeren i pravedniji, jer bi omogućio da manji dodatni prihodi u potpunosti ostanu neoporezivi.
Koliki bi mogao biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema informacijama iz javnosti razmatra se mjesečni neoporezivi iznos između 1.500 i 2.000 eura. Time bi velik dio umirovljenika mogao raditi bez dodatnog poreznog opterećenja.
Ministar gospodarstva ističe da nije presudan tehnički model oporezivanja, već stvarni poticaj da se ljudima rad u mirovini financijski isplati.
Što slijedi?
Detalji provedbe i vremenski okvir još nisu poznati. Međutim, jasno je da vlada ovim zaokretom želi:
- povećati prihvaćenost mjere među umirovljenicima
- potaknuti dulji ostanak u svijetu rada
- ublažiti nedostatak radne snage u gospodarstvu
Austrija
Žestoki istup FPÖ-a: „Ovo nije država kakvu želimo!“
Zamjenik pokrajinskog premijera Donje Austrije Udo Landbauer (FPÖ) u opširnom intervjuu za Heute iznio je oštre kritike na račun savezne vlade, sigurnosne politike, migracija, socijalne pomoći i društvenih promjena u Austriji.
Vlada pred padom
Landbauer rad aktualne savezne vlade opisuje kao katastrofalan te tvrdi da koalicija triju stranaka više nema potporu građana. Prema njegovu mišljenju, vlada bi trebala priznati neuspjeh i otvoriti put prijevremenim izborima.
Sigurnost sve lošija
Govoreći o sigurnosnoj situaciji, ističe da se stanje nije poboljšalo te kao primjer navodi postavljanje betonskih barijera na božićnim sajmovima, što vidi kao dokaz rastuće nesigurnosti.
Spajanje obitelji i migracije
Landbauer dovodi u pitanje najavljeni prekid spajanja obitelji, navodeći da je u prvih deset mjeseci godine zabilježeno oko 900 takvih slučajeva, većinom iz Sirije i Afganistana.
Kritika društvenih i kulturnih promjena
Oštro se protivi pojavama koje smatra napadom na tradiciju, poput nastupa drag queen izvođača na dječjim manifestacijama, te odbacuje rodno osjetljiv jezik, nazivajući ga besmislenim i ideološkim nametanjem.
Socijalna pomoć i državljanstvo
Posebno naglašava da socijalna pomoć ne smije biti “wellness-program” za migrante, već bi, prema njegovu stavu, trebala biti vezana uz austrijsko državljanstvo.
Kritike na račun SPÖ-a i ÖVP-a
Landbauer oštro napada vicekancelara Andreasa Bablera, tvrdeći da ne donosi ništa pozitivno za zemlju, te optužuje ÖVP da se lažno predstavlja kao gospodarska stranka unatoč višegodišnjoj recesiji.
Corona i posljedice
Pandemiju i dalje smatra nerazriješenim poglavljem, ističući da su mjere ozbiljno narušile slobode građana, a najveću štetu pretrpjela su djeca i mladi. Po njegovu mišljenju, to razdoblje mora se temeljito analizirati kako se slične situacije ne bi ponovile.
Austrija
Vlada mijenja pravila igre: Rad u mirovini postaje zlatna prilika za sve
Austrijska savezna vlada odustaje od ranije planiranog modela oporezivanja dodatne zarade umirovljenika. Umjesto jedinstvenog poreza od 25 % na prihode ostvarene uz mirovinu, uvodi se neoporezivi iznos (porezni prag) koji bi trebao potaknuti starije građane da nastave raditi i nakon odlaska u mirovinu.
Cilj reforme ostaje isti: što više ljudi motivirati da ostanu aktivni na tržištu rada i nakon zakonske dobi za umirovljenje. Trenutno u Austriji oko 71.000 umirovljenika radi, a vlada želi taj broj znatno povećati pomoću financijskih poticaja.
Zašto se model mijenja?
Prvotni plan s paušalnim porezom najviše bi koristio umirovljenicima s većim prihodima, što je izazvalo kritike. Novi pristup s neoporezivim iznosom trebao bi biti pravedniji i privlačniji širem krugu ljudi, uključujući one s manjim dodatnim primanjima.
Predstavnici vladajućih stranaka potvrđuju da će novi sustav omogućiti da i mali dodatni prihodi ostanu neoporezivi, čime se rad u mirovini stvarno „isplati“.
Koliki će biti neoporezivi iznos?
Iako konačna odluka još nije donesena, prema dostupnim informacijama razmatra se mjesečni neoporezivi prag između 1.500 i 2.000 eura. Time bi umirovljenici mogli zadržati znatno veći dio svoje zarade bez dodatnog poreznog opterećenja.
Vlada poručuje da nije presudan tehnički detalj modela, već spremnost ljudi da rade dulje – a novi sustav trebao bi upravo to potaknuti.
