Connect with us

Ekonomija

U Austriji slobodno čak 175.522 radnih mjesta

Objavljeno

na

Wirtschaftsbund Stellenmonitor zabilježio je blagi pad slobodnih radnih mjesta diljem Austrije u lipnju. Dok su u svibnju u zemlji bila 178.072 nepopunjena radna mjesta, u lipnju ih je bilo 175.522 – oko 2500 manje. Međutim, situacija je i dalje napeta.

Zato je i glavni tajnik Gospodarske udruge Kurt Egger kritizirao planove čelnika SPÖ-a Andreasa Bablera o 4-dnevnom tjednu: „Brojke govore same za sebe, kad vidim crno na bijelo u kojim kritičnim područjima postoji akutni nedostatak osoblja, onda je to više kao nemarno pričati stanovništvu bajku o skraćivanju radnog vremena“.

Sektor “Trgovina, logistika, transport” ponovno prednjači s 27.344 nepopunjena radna mjesta – uz veliki pad, jer ih je u svibnju bilo još 33.167. Na drugom mjestu je “Elektrotehnika, elektronika, telekomunikacije, IT” s 25.206 slobodnih mjesta. Odmah iza na trećem mjestu je “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (19.769).

“Tekstil, odjeća, moda, koža” je na začelju s 228 radnika koji nedostaju. Neposredno iznad ovoga je “Zaštita/sigurnost/nadzor” (412) i “Mediji, grafika, dizajn, tisak, umjetnost, obrt” (958). Oni su jedine tri koje su ispod granice od 1.000.

Također, kao i prošli mjesec, bilježi se porast nepopunjenih radnih mjesta u područjima turizma, skrbi i obrazovanja. Monitor poslova ovdje prikazuje 18.703, 18.692 i 4.935 otvorenih pozicija. Brojke za skrb i obrazovanje naglo su porasle u odnosu na prethodni mjesec. Uostalom, u svibnju je bilo “samo” 16.111 (skrb) i 1.084 (odgoj) slobodnih mjesta.

“Vidimo da gospodarstvo raste sporije od očekivanog, a to se odražava i na tržištu rada”, kaže Egger, sažimajući statistiku.

Konkretna rješenja za manjak radnika i brojna nepopunjena radna mjesta vidi u “Planu Austrije” kancelara Karla Nehammera. „Smanjenje dodatnih troškova za plaće na strani poslodavca, kao i poboljšani porezni poticaji za prekovremeni rad, poticaji za rad u starijoj dobi i naravno veći poticaji za puno radno vrijeme umjesto nepuno radno vrijeme bitne su mjere kako bi se učinak ponovno isplatio i učiniti posao privlačnijim”, rekao je glavni tajnik Svjetske banke.

Advertisement

Ekonomija

Inflacija u europodručju ponovno je u blagom padu

Objavljeno

na

Inflacija u eurozoni općenito također ponovno lagano pada. U lipnju su potrošačke cijene u zajednici od 20 zemalja porasle samo za 2,5 posto u godini dana, objavio je u srijedu statistički ured EU-a Eurostat, potvrdivši time početnu procjenu. U svibnju je inflacija porasla na 2,6 posto, nakon 2,4 posto u travnju. Za Europsku središnju banku (ECB) cilj stope inflacije od 2,0 posto opet se pomalo približava.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) najviše je porastao u Belgiji, 5,4 posto, te u Rumunjskoj, 5,3 posto. U Njemačkoj je vrijednost bila 2,5 posto. Stopa inflacije bila je najniža u Italiji s plus 0,9 posto i Finskoj s plus 0,5 posto.

Činjenica da je rast cijena u uslužnom sektoru još uvijek visok vjerojatno će izazvati zabrinutost monetarnih vlasti. Početkom lipnja ECB je snizio kamatne stope prvi put u gotovo pet godina. Snizila je kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu i koju financijske institucije dobivaju kada višak sredstava parkiraju kod središnje banke, s dosadašnjih 4,00 posto na 3,75 posto. Ključna kamatna stopa po kojoj banke u eurozoni mogu dobiti svježi novac od ECB-a smanjena je s 4,5 na 4,25 posto.

Nastavi čitati

Ekonomija

Svako treće kućanstvo u Austriji ozbiljno smanjilo potrošnju

Objavljeno

na

Visoki porast cijena posljednjih godina i dalje predstavlja ogroman pritisak na domaća kućanstva. Više od trećine, točnije 36 posto, stoga je ozbiljno ograničilo svoju potrošnju. Posebno se to osjeća u ugostiteljstvu, ali i modnoj maloprodaji, pokazalo je nedavno istraživanje. Pritom je potencijal uštede u fiksnim troškovima veći nego što je bio dugo vremena, navodi usporedni portal Durchblicker.

Neizvjesnost potrošača i dalje je visoka. Nedavna visoka inflacija opterećuje burzu, a sumorni ekonomski izgledi opterećuju umove ljudi. Četiri od pet ispitanika stoga su zabrinuti za budućnost i značajno smanjuju svoju potrošnju. Ove je godine 91 posto stisnulo kočnicu u tom pogledu. Više od trećine, točnije 36 posto, čak se i strogo ograničilo.

Posebno su teško pogođeni restorani, kafići i barovi – jer tamo trenutno manje troši 76 posto kućanstava. Moda i putovanja slijede malo iza na drugom i trećem mjestu.

Dok je 2023. “samo” 45 posto bilo oprezno pri kupnji kućanskih potrepština, kauča i sl., trenutno ih je 60 posto.

Iako krivulja inflacije od ljeta 2023. ide silaznom putanjom, 89 posto kućanstava ove je godine primijetilo rast fiksnih troškova. “Istodobno, financijski jastuci su se vjerojatno smanjili, jer najmanje dva od pet Austrijanaca kažu da se više ne mogu nositi s neplaniranim troškovima kao što su popravci ili kupnja većih kućanskih aparata bez kredita”, objašnjava šef Durchblickera Martin Spona.
Ikona citata

Nastavi čitati

Ekonomija

Velika austrijska tvrtka mora otpustiti 650 radnika

Objavljeno

na

Gornjoaustrijska tehnološka tvrtka Fronius ukida daljnjih 650 radnih mjesta u zemlji i inozemstvu.

Već u lipnju 350 zaposlenika moralo je napustiti tehnološku grupu Fronius iz Gornje Austrije sa sjedištem u Pettenbachu (okrug Kirchdorf). Razlozi otkaza bili su “trenutna kriza” i “stalno slaba prodaja” na solarnom tržištu. Dodatnih 450 radnih mjesta sada će biti ukinuto u Austriji i 200 u podružnicama u Njemačkoj i Češkoj.

Tvrtka je početkom prošle godine objavila da traži dodatnih 1300 radnika. Tada je rečeno da će se u proširenje i konverziju proizvodnje na lokacijama Sattledt i Krumau (Češka) 2022. godine uložiti oko 187 milijuna eura. Cijela industrija je pretpostavljala da će se eksponencijalne stope rasta nastaviti nesmanjenom brzinom u nadolazećim godinama – ali to se nije dogodilo, kako se sada govori.

Razlog za novih 450 otkaza u Austriji i 200 u inozemstvu – zahvaćene su sve lokacije u Austriji: Wels-Steinhaus, Sattledt, Thalheim i Pettenbach – je to što su tržišne procjene morale biti drastično revidirane prema dolje. Nakon najvećeg svjetskog solarnog sajma Intersolar u Münchenu postalo je jasno da se ove godine može očekivati ​​još manji rast od očekivanog.

Prema ORF-u, izvršna direktorica Elisabeth Engelbrechtsmüller-Strauß kaže da su “nakon pompe za PV-om izazvane ‘Green Dealom’, ukrajinskim ratom i energetskom krizom, cijene energije i strahovi oko opskrbe plinom ponovno pali, ali zauzvrat okvirni uvjeti za investicije su postali gori.” . To znači da je potražnja za malim sustavima koji su važni Froniusu daleko ispod očekivanja. Na taj način skladišta ne bi ostala prazna.

Nastavi čitati
LM