Connect with us

Austrija

U Austriji se predlaže da se bolovanja do tri dana oduzimaju od godišnjeg

Objavljeno

na

Na stolu je novi prijedlog: bolovanje kraće od tri dana više ne bi trebalo biti “dopušteno”, već bi se umjesto toga trebali oduzimati dani godišnjeg odmora.

Bolovanja su teret za domaće tvrtke (s oko 5,3 milijarde eura u 2022.), a kreativna i kontroverzna “rješenja” niču na sve strane, posebice posljednjih tjedana. Industrijski psiholog Andreas Hermann, na primjer, predložio je uvođenje “stope bolovanja od 25 posto, 50 posto ili 75 posto”.

“Primjer službenice banke koja je na bolovanju šest tjedana nakon operacije ramena sugerirao bi sljedeći scenarij. Nakon dva tjedna ona bi mogla biti dovoljno sposobna da bi mogla raditi skraćeno ili pola radnog vremena”, rečeno je.

“Unatoč ograničenju u ruci, mogla bi, primjerice, telefonirati ili biti podrška kolegama. Time bi se dobilo individualno rješenje koje bi pomoglo i tvrtki i zaposleniku – mogla bi raditi 50 posto, a 50 posto biti na bolovanju, “, kaže psiholog rada.

“Kada ste prehlađeni, obično možete neko vrijeme raditi dio svog posla kod kuće ‘online’”, rekao je Hermann, ali i istaknuo važnost individualne procjene. Općenito, međutim, svijet rada trebao bi ponovno postati malo fleksibilniji, uključujući i kada je riječ o propisima o bolovanju.

Drastičan prijedlog sada je stigao od predsjednika gastronomije Koruške gospodarske komore Stefana Sternada. Želi razgovarati o mogućnosti potpunog ukidanja kratkotrajnih bolovanja, jer oni koji boluju kraće od tri dana (moraju) umjesto toga uzeti godišnji odmor ili neplaćeno.

“Kratkotrajna bolovanja su problem koji si tvrtke više ne mogu priuštiti. Želio bih pokrenuti objektivnu raspravu o tome trebaju li uopće biti bolovanja kraća od tri dana – ili se to razdoblje nadoknađuje slobodnim danom, godišnji odmorom ili nešto slično”, rekao je Sternad.

Advertisement

Austrija

Koliko novca doista dobivaju tražitelji azila u Austriji? Evo što kaže službena provjera činjenica

Objavljeno

na

Uoči izbora često se pojavljuju netočne informacije o iznosima koje azilanti i izbjeglice navodno primaju u Austriji. No stvarnost je znatno drugačija – isplate su strogo regulirane, razlikuju se po statusima i najčešće su mnogo manje nego što se tvrdi u javnosti, pokazuje službena provjera činjenica.

Tko što prima?

Austrijski sustav razlikuje četiri glavne skupine osoba koje mogu primati državnu pomoć:

  1. Asilanti (Asylberechtigte) – osobe kojima je odobren azil:
    • Imaju pravo na socijalnu pomoć (tzv. „Mindestsicherung“).
    • Maksimalni iznos za samce u 2025. iznosi 1.209 € mjesečno, za parove 1.693 €.
    • Imaju jednak pristup tržištu rada i socijalnim pravima kao austrijski državljani.
  2. Tražitelji azila (Asylwerbende) – osobe koje čekaju odluku o azilu:
    • Primaju osnovnu pomoć (Grundversorgung), koja uključuje smještaj, hranu, zdravstvenu zaštitu, odjeću, školski pribor i novac za osobne potrebe.
    • U organiziranom smještaju u Beču, odrasli mjesečno dobivaju:
      • 200 € za hranu
      • 40 € džeparac
      • 10 € za slobodno vrijeme
      • Jednom godišnje: 150 € za odjeću i 200 € za školske potrepštine po djetetu
  3. Osobe pod supsidijarnom zaštitom – nemaju pravo na azil, ali ne mogu biti vraćeni zbog opasnosti u matičnoj zemlji:
    • Imaju pristup radu i pod uvjetima mogu primati socijalnu pomoć kao i azilanti.
    • Ako žive privatno, mogu ostvariti dodatke do razine „Mindestsicherung“, ali uz uvjete poput rada ili sudjelovanja u integracijskim tečajevima.
  4. Ukrajinske izbjeglice – podliježu posebnoj odredbi iz 2022. i ne moraju prolaziti kroz azilni postupak:
    • Primaju osnovnu pomoć i eventualno dječje doplatke, ali ne socijalnu pomoć kao azilanti.

Koliko stvarno primaju?

  • Iako su maksimalni iznosi definirani, u praksi rijetko tko prima puni iznos socijalne pomoći.
  • Prema Statistici Austrije, prosječni iznos po osobi (uključujući djecu) u 2023. bio je 802 € mjesečno, u Beču 805 €.
  • Samo jedna sedmina primatelja u Beču prima puni iznos.
  • Oko 62 % korisnika socijalne pomoći u Beču nisu austrijski državljani, no većinu čine djeca i maloljetni azilanti.

Problem: neujednačenost i netransparentnost

Sustav osnovne pomoći u Austriji različito je uređen u svih 9 saveznih pokrajina. Stručnjaci ga opisuju kao nepregledan i zbunjujuć čak i za one koji ga primaju – što dodatno pogoduje širenju dezinformacija.

Zbog toga postoje planovi za reformu i ujednačavanje pravila na nacionalnoj razini, kako bi se osigurala veća transparentnost i jednakost među pokrajinama.

Nastavi čitati

Austrija

Novi pristup: Azilanti u Gornjoj Austriji prolaze kroz tečajeve osnovnih pravila ponašanja

Objavljeno

na

Gornja Austrija je postao prva austrijska savezna pokrajina koja je uvela obavezne tečajeve osnovnih društvenih pravila za tražitelje azila smještene u pokrajinskim prihvatnim centrima. Riječ je o pilot-projektu koji se već provodi u gradovima Traun i Marchtrenk, a do kraja godine planira se proširenje na svih 196 smještajnih objekata.

Kako je pojasnio nadležni pokrajinski ministar Christian Dörfel (ÖVP), svrha tečajeva nije integracija, već osnovna orijentacija i upoznavanje s pravilima ponašanja u Austriji. To uključuje svakodnevne norme poput rukovanja pri pozdravu, poštivanje zakona, prava i obveza, jednakost spolova i borbu protiv antisemitizma.

Tečajevi su razvijeni u suradnji s Austrijskim integracijskim fondom (ÖIF) i traju pet dana – svaki modul po 90 minuta. Održavaju se na njemačkom jeziku uz pomoć tumača, a polaznici su obvezni prisustvovati. Odbijanje sudjelovanja može imati posljedice za njihov azilni postupak.

Trenutno se u pokrajinskim objektima nalazi oko 3.000 tražitelja azila, a zbog niskog broja novih dolazaka, projekt se smatra izvedivim.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija bilježi snažan porast sumnji na pranje novca – 11.000 prijava u 2024.

Objavljeno

na

U 2024. godini zabilježen je nagli porast broja prijava sumnje na pranje novca u Austriji. Dok je 2023. registrirano nešto više od 6.000 prijava, godinu kasnije taj broj skočio je na gotovo 11.000, objavila je austrijska Financijska tržišna agencija (FMA).

FMA to tumači kao rezultat povećane svijesti i bolje prijavljivačke discipline u financijskom sektoru. No, brojke pokazuju i odlučnije djelovanje nadležnih – samo prošle godine izrečene su novčane kazne u visini od gotovo 4,5 milijuna eura, dok je 2023. taj iznos bio ispod milijun eura. Većina kazni proizlazi iz ozbiljnih propusta u suradnji s inozemnim bankama.

Dvostruko više istraga

U 2024. FMA je pokrenula 78 istraga zbog sumnji na kršenje pravila o sprječavanju pranja novca – dvostruko više nego godinu ranije (39). Ipak, broj inspekcija na terenu (20) i stručnih provjera znanja odgovornih osoba (11) ostao je isti.

Austrija još uvijek na “bijeloj listi”

Zemlja se trenutačno nalazi na tzv. “bijeloj listi” međunarodne organizacije FATF, što znači da je sukladna globalnim standardima u borbi protiv pranja novca. Ipak, Austriju uskoro očekuju dodatne kontrole, uključujući i terenske provjere. Potencijalni pad na “sivu listu” nosio bi ozbiljne gospodarske posljedice, no FMA uvjerava da za sada nema takvih indicija.

Nova europska agencija za borbu protiv pranja novca

Velika očekivanja polažu se i u novu EU agenciju za borbu protiv pranja novca – AMLA – koja je nedavno započela s radom. Do kraja godine trebala bi zapošljavati do 100 stručnjaka, a u budućnosti čak 400. Iako se i Beč kandidirao za sjedište ove agencije, u konačnici je izabrana Frankfurt.

Nastavi čitati
LM