Austrija
U Austriji od ove godine žene će morati raditi više godina prije odlaska u mirovinu
Prema riječima šefa AMS-a Kopfa, postupno povećanje dobi za odlazak žena u mirovinu od 2024. pozitivno će utjecati na tržište rada. S druge strane, raste i broj nezaposlenih.
Sljedeće će godine zbog povećanja dobi za odlazak žena u mirovinu biti zaposleno još dobrih 22.000 ljudi, a do 2028. bit će ih ukupno oko 100.000 više, izračunao je šef AMS-a Johannes Kopf u razgovoru za APA-u. Istodobno, kasniji odlazak u mirovinu također bi trebao ublažiti nedostatak radne snage – pod uvjetom da poduzeća iskoriste sve veću ponudu.
Uz uredbu donesenu prije više od 30 godina i dopunjenu ove godine, standardna dob za odlazak u mirovinu za žene od sljedeće godine postupno će se uskladiti s onom za muškarce. U 2024. godini prvi put će biti pogođene ženske osiguranice rođene od 1. siječnja do 30. lipnja 1964. godine. U mirovinu se ide tek sa 60,5 godina. Za one rođene od 1. srpnja do 31. prosinca 1964. standardna dob za odlazak u mirovinu povećava se na 61 godinu. Dobna granica zatim će se do 2033. postupno podizati na 65 godina.
Kasniji odlazak u mirovinu znači da mnoge starije žene rade dulje i stoga više zaposlenika ostaje na tržištu rada. To dovodi do ravnoteže jer bi se bez regulative smanjila ponuda radne snage među domaćim stanovništvom, objasnio je Kopf. Učinak zapošljavanja povezan je i s demografskim kretanjima: starenje društva napreduje, što znači da je u Austriji sve više starijih nego mlađih ljudi u radnoj dobi.
Osim toga, iz perspektive tvrtke, više zaposlenih stvara i prostor za dodatne narudžbe, a time i veće prihode. “Dodatni broj žena u tvrtkama također znači da tvrtke prihvaćaju više narudžbi ili da trgovci prodaju više jer tamo rade iskusnije prodavačice”, objasnio je upravni odbor AMS-a. To ne samo da potiče gospodarstvo, već i otvara nova radna mjesta. U konačnici, Kopf očekuje da će uredba dati doprinos gospodarskom rastu.
Prema riječima šefa AMS-a, dodatni učinak odnosno prilike za tvrtke proizlaze iz činjenice da se sada mnoga radna mjesta uredbom moraju naknadno popuniti: žena koja radi dulje, za koju tek naknadno treba pronaći zamjenu, otvara mogućnost drugim tvrtkama da regrutiraju slobodne radnike – obično mlađe žene. Većina njih su ljudi koji se žele vratiti na posao.
S negativne strane, povećanje dobi za odlazak u mirovinu za žene također povećava broj nezaposlenih, iako u manjoj mjeri u odnosu na broj zaposlenih. “Kad god imamo više zaposlenih, veća je i nezaposlenost jer dolazi do promjena poslova i sezonskih učinaka”, kaže Kopf. Osim toga, neke žene od oko 60 već su nezaposlene.
Šef AMS-a procijenio je da će broj dodatnih nezaposlenih za 2024. biti oko 5000. Prema izračunima AMS-a, do 2028. bit će ih ukupno oko 35.000, pa će nakon 2024. doći do laganog, postupnog povećanja. To je zato što se udio nezaposlenosti povećava što je osoba starija i podložnija bolesti te što se više približava granici mirovine. Veći broj starijih nezaposlenih ne znači nužno da će ukupna nezaposlenost rasti, jer to ovisi o mnogim drugim čimbenicima, istaknuo je Kopf.
Hoće li mirovinska izmjena pridonijeti i ublažavanju nedostatka radne i kvalificirane radne snage, s Kopfovog stajališta ovisi o samim tvrtkama. Radi se o otvaranju prema starijim tražiteljima posla, a ne samo o želji da se zaposle muškarci u najboljim godinama. Sukladno tome, važno je zapošljavanje prilagoditi ženama koje, primjerice, traže honorarne poslove ili se žele vratiti na posao. Osim toga, neke bi tvrtke trebale posvetiti više pozornosti organizaciji rada primjerenoj dobi, savjetuje Kopf.
Kako pokazuje nedavno istraživanje instituta SORA u ime AMS-a, nejednak tretman na tržištu rada u Austriji je vrlo izražen. Sukladno tome, osobe starije od 50 godina i oni koji su dugo nezaposleni rjeđe se pozivaju na razgovore od mlađih kandidata i onih koji su samo kraće vrijeme nezaposleni. U studiji, za koju je sastavljeno 800 pisama, 12 posto prijava tretirano je nejednako na temelju dobi. Diskriminacija zbog dugotrajne nezaposlenosti javlja se u 7 posto prijava.
Austrija
Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji
U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.
Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).
Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.
Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.
Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.
Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.
Austrija
U Austriji kuhinjskom soli “cijepljeno” 129 ljudi, sve završilo na sudu
Suđenje u kojem su sudjelovali liječnici i farmaceuti koji su davali kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv korone završilo je jednom osudom.
Farmaceut, zaposlenica, lijecnik i liječnica u ponedjeljak su se pojavili pred sudom u Landecku (Tirol) zbog navodnog krivotvorenja dokaza. U jesen 2021., usred trećeg i daleko najgoreg vala, navodno su mnogim ljudima dali kuhinjsku sol umjesto cijepljenja protiv korone.
Četvrti optuženi, liječnik iz okruga Innsbruck-Land, objasnio je to tadašnjim “divljim vremenima”, prenosi ORF Vorarlberg. Zakonski zahtjevi savezne vlade za njega su bili upitni. Ljudi su bili očajni jer su u određene ustanove smjeli ići samo kao cijepljeni, preboljeli ili nakon testiranja na koronavirus. Međutim, mnogi se ljudi “apsolutno” nisu željeli cijepiti.
Kaže se da je prijedlog lažnog cijepljenja konačno došao od ljekarnika, “kreativno rješenje”, kako ga je nazvao na sudu. Danas mu je žao što je dao kuhinjsku sol umjesto cjepiva protiv Covida. Liječnik je također konačno shvatio da su njegovi postupci nespojivi s Hipokratovom zakletvom.
Ipak, na ovaj način “cijepljeno” je ukupno 129 osoba, od kojih su neki posebno dolazili u daleki Landeck kako bi dobili potvrdu o cijepljenju. Liječnik je također poslao desetak svojih “pacijenata” da prime lažna cijepljenja, navodi ORF, a prenosi Heute.
Prvostupanjska presuda bila je dosta blaga. Farmaceut je osuđen (nepravomoćno, pa i dalje vrijedi presumpcija nevinosti) na kaznu od 12.000 eura. Preostalih troje optuženih izvukli su se diverzijom i moraju platiti kazne i sudske pristojbe.
Austrija
Poznata pekara u Austriji muku muči s nedostatkom radne snage
Na sve strane nedostaje radnika, a dio postojećeg osoblja više ne može raditi. Teška situacija sada tjera pekara na drastičan korak.
Honeder, jedan od najvećih pekara u Gornjoj Austriji s 27 podružnica, već mjesecima osjeća posljedice nedostatka zaposlenika. Nedavno je morao na šest mjeseci zatvoriti popularni ugostiteljski dio u svojoj podružnici na Gruberstrasse u Linzu.
Sada se tamo opet poslužuju gosti. Dva terminala na kojima možete naručiti kao u McDonald’su rasterećuju radnu snagu. Tvrtka koristi istu metodu na lokaciji Kaisergasse.
Ostale Honederove trgovine, pak, djelomično su zatvorene. Nedjeljom i praznicima poslovnica na Dornacher Straße nudi svježi kruh i peciva, ali zatvoreno je od podneva nadalje – čak i normalnim radnim danima.
“Ova poslovnica je privremeno zatvorena u poslijepodnevnim satima. Naši zaposlenici i njihova dobrobit naš su glavni prioritet”, stoji na vratima poslovnice.
Jedino što je bilo veće od dosadašnjih opterećenja uzrokovanih kadrovskom situacijom bio je neumorni angažman. “Iz zahvalnosti za njihove usluge i odgovornosti za njihovu dobrobit, privremeno zatvaramo ovu podružnicu u poslijepodnevnim satima”, rekli su iz Honedera.
