Austrija
U Austriji novi troškovi za vozače u 2025. godini, postaju li automobili luskuz
Nema nove godine bez novih opterećenja za vlasnike vozila. Iznad svega, povećanje cijene CO2 pogodit će novčanike građana Austrije, a dizel i benzin ponovno su skuplji.
Dva velika automobilska kluba ÖAMTC i ARBÖ već su dobili pregled onoga što čeka vozače na prijelazu godine. Ukratko: što više emisija vozilo ispušta, to postaje skuplje.
U središtu rasprave je i regionalni klimatski bonus, koji je trebao kompenzirati cijene CO2 kada je uveden. Međutim, zbog tijesne proračunske situacije u saveznoj vladi, financiranje bi moglo biti smanjeno ili čak ukinuto.
Bez regionalnog klimatskog bonusa, povećana cijena CO2 ne bi bila ništa više od loše skrivenog povećanja poreza na mineralna ulja, prihod od kojeg se izravno vraća u opći proračun.
Raste pak dodatak na naknadu za prijevoz na posao, a službena kilometraža od 1. siječnja će biti povećana na 50 centi. Unatoč svim obećanjima, radni ljudi koji se oslanjaju na svoj automobil moraju dublje posegnuti u džep. Vlasnici vozila i dalje su “krave muzare” nacije.
Na prijelazu godine doći će do ponovnog povećanja cijene CO2 sa 45 na 55 eura po toni. Na crpkama to za potrošače znači poskupljenje od oko tri lipe. Sve u svemu, nacionalne cijene CO2 u 2025., uključujući porez na promet, bit će odgovorne za 15 centi porasta cijene na pumpi za benzin i 16,5 centi za dizel. Zaoštravaju se i naknade u naravi za privatno korištenje službenih automobila.
Svatko tko privatno koristi službeno vozilo mora platiti porez. Ako emisije prijeđu određenu granicu, mjesečno se mora oporezovati dva posto troškova nabave umjesto 1,5 posto.
Zakonodavac je predvidio i valorizaciju vinjeta. Iako je opća stopa inflacije trenutačno ponovno ispod dva posto, povećanja naljepnice Autobahn temelje se na stopi inflacije od 2022. do 2023. Iznos za potrošače stoga će se povećati za 7,7 posto.
Porez na osiguranje motornih vozila – koji se plaća zajedno s premijom od odgovornosti – je oko 35 eura veći godišnje za gotovo sve prvi put registrirane automobile nego za prvu registraciju u prethodnoj godini.
Austrija
(VIDEO) Austrija i Slovenija novom tunelskom cijevi rješavaju veliki problem gužvi
Izgradnja nove cijevi osam kilometara dugog tunela Karavanke, koji povezuje Sloveniju i Austriju, trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, no to neće odmah rezultirati onime zbog čega se nova cijev i gradi – smanjenjem prometnih gužvi.
Kao i kod postojeće tunelske cijevi, četiri kilometra nove cijevi nalazit će se u Sloveniji, a četiri u Austriji. Austrijanci su svoj dio nove tunelske cijevi iskopali u rujnu 2021., dok su radovi na slovenskoj strani započeli u kolovozu 2020. godine. Razlog tomu je kašnjenje Slovenije u izboru izvođača radova.
Turska tvrtka Cengiz İnşaat, koja gradi i određene dionice Koridora 5C u Bosni i Hercegovini, odabrana je za izvođača radova. Sloveniju će ti radovi stajati 160 milijuna eura. Planirano je da nova tunelska cijev, koja se nalazi na sjeverozapadu Slovenije, odnosno jugoistoku Austrije, bude puštena u promet u ožujku sljedeće godine.
No ni tada se prometne gužve neće odmah smanjiti jer slijedi rekonstrukcija stare tunelske cijevi Karavanki, koja bi trebala trajati do 2029. godine. Tijekom rekonstrukcije stare tunelske cijevi, izgrađene u razdoblju od 1987. do 1991., sav će promet biti preusmjeren u novu tunelsku cijev. Rekonstrukcija će stajati 60 milijuna eura. Po završetku radova, obje će tunelske cijevi biti u funkciji.
Jedan od najvećih izazova u izgradnji nove tunelske cijevi bila je struktura tla. Riječ je o tunelu kojim se koristi velik broj putnika iz zapadne Europe prema Bosni i Hercegovini, kao i onih koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema zapadu Starog kontinenta.
Austrija
Žena primala socijalnu pomoć, a uopće nije živjela u Austriji
Iako je većinu vremena provodila u Iranu, 65-godišnja žena u Beču je nepravedno primala socijalnu pomoć. Šteta je golema.
Socijalne naknade poput minimalne pomoći ili naknade za nezaposlene namijenjene su pomoći ljudima u potrebi. No, sustav se sve češće zloupotrebljava. U 2024. broj prijava u Beču ponovno je porastao u odnosu na prethodne godine: ukupno je zabilježeno 2.626 prijava, a stopa razjašnjenja slučajeva iznosi gotovo 100 posto. U usporedbi s ostatkom Austrije, Beč je uvjerljivo na vrhu: ovdje je zabilježeno 54 posto slučajeva prijevara sa socijalnim naknadama, što se može objasniti različitom strukturom stanovništva.
Slučajevi se odnose na naknade za nezaposlene, minimalnu pomoć, osnovnu skrb ili dječji doplatak. “To se može zamisliti ovako: dođe netko i zatraži dječji doplatak za svoju djecu – s pet rodnih listova. A kad ih pobliže pogledamo, vidimo da su tri krivotvorena i da možda postoje samo dvoje djece. To je jedan od načina na koji se to radi”, objašnjava Gerald Tatzgern, voditelj Odjela 8 u Saveznom kriminalističkom uredu za “Wien heute”.
“Po zrakoplovu oko 20 do 30 slučajeva”
Tatzgern je zadužen i za radnu skupinu za borbu protiv prijevara sa socijalnim naknadama, skraćeno SOLBE. Ova jedinica Saveznog kriminalističkog ureda provodi kontrole, primjerice kroz ciljane akcije u bečkoj zračnoj luci. “Iskustvo pokazuje da po jednom zrakoplovu iz Turske, s Balkana ili iz drugih zemalja, imamo oko 20 do 30 slučajeva.”
Jedan od tih slučajeva
Jedan od slučajeva suđenja dogodio se u svibnju na Kaznenom pokrajinskom sudu: 65-godišnjoj Iranki, prijavljenoj u 23. bečkom okrugu, predbacuje se da je neosnovano primala minimalnu pomoć. Naime, većinu tog razdoblja provela je u Iranu, no nije se odjavila s adrese u Austriji. Šteta iznosi gotovo 20.000 eura, a žena je osuđena na deset mjeseci uvjetne kazne zatvora.
“Rade na crno”
73 posto osumnjičenih nisu austrijski državljani. “Sve više otkrivamo da posebice Ukrajinke rade na crno, iako primaju socijalne naknade. Ne žele izgubiti pravo na osnovnu skrb. Ukrajinci su prošle godine bili najzastupljenija nacionalnost među otkrivenim slučajevima”, kaže Tatzgern.
Austrija
Ukida se obrazovni bonus za primatelje socijalne pomoći u sklopu novih mjera štednje
U sklopu najnovijeg paketa štednje austrijske vlade ukida se i obrazovni bonus koji je do sada bio dostupan primateljima socijalne pomoći. Bonus, uveden tek 2024. godine, bio je namijenjen osobama koje su sudjelovale u dugotrajnim obrazovnim programima u organizaciji AMS-a (austrijske službe za zapošljavanje).
Dosad su sudionici tih programa – uz dnevnu naknadu AMS-a od oko 2,6 eura – dobivali i dodatni iznos od 150 do 300 eura mjesečno. Ova mjera sada se potpuno ukida bez ikakve zamjene. Kao razlog se navodi administrativna preklapanja između sustava socijalne pomoći i AMS-a, a istovremeno se briše i odredba da se taj iznos ne računa u ukupnu socijalnu pomoć.
Ova odluka predstavlja značajan udarac za najranjivije skupine koje su nastojale kroz dodatno obrazovanje povećati svoje šanse na tržištu rada.
