Austrija
U Austriji i ove godine dostupan bonus do 200 eura za sve građane

Za jedan od najpopularnijih bonusa možete se prijaviti i ove godine. Nedavno je čak i proširen. Konkretno, radi se o bonusu za popravak do 200 eura.
Ove godine ponovno se može prijaviti i isplatiti bonus za popravak do 200 eura. Budžet mu i dalje neistrošen. Uz 130 milijuna eura iz programa financiranja iz EU-a, savezna je vlada dosad povećala sredstva za 124 milijuna eura. To znači da se subvencija od 200 eura za održavanje ili popravak električnih i elektroničkih uređaja u privatnim kućanstvima i bicikala može nastaviti i u 2025. godini.
Popravci pametnih telefona i dalje su posebno popularni – dosad je za to odobreno 210.000 vaučera. Iza njih su kućanski aparati poput perilica posuđa (60.000 bonova) i perilica rublja (58.000 bonova).
Bonus je proširen tek u rujnu 2024. Do sada su se mogli subvencionirati samo popravci e-bicikala ili električnih bicikala. Sada se mogu subvencionirati i popravci normalnih bicikala – također s 50 posto troškova ili do 200 eura. Zbog velike potražnje u jesen su se čekanja u biciklističkim servisima produžila.
Postupak ostaje isti ove godine: vaučer se traži online i šalje na popravak putem partnerske tvrtke. Novac se zatim prenosi izravno na račun podnositelja zahtjeva.
Bonus uključuje 50 posto ukupnih troškova za svaki predani vaučer, do maksimalnog iznosa od 200 eura. Bonus se dodjeljuje po vaučeru. Nakon razdoblja od tri tjedna, novi vaučer možete predati pomoću QR koda na web stranici reparaturbonus.at. To znači da se bonus za popravak može zatražiti više puta po osobi. Iznos će biti prenesen izravno na bankovni račun korisnika putem prijenosa bonusa za popravak.
Austrija
Žena ubijena u Austriji: Partner je danima držao mrtvu u stanu, koristio i najopasniju drogu
Ovaj slučaj potresao je cijelu Donju Austriju. U obiteljskoj kući u Wilfersdorfu (okrug Mistelbach) pronađena je mrtva 36-godišnja njemačka državljanka. Prema sumnjama istražitelja, njezin 47-godišnji partner ju je zadavio, a potom danima boravio u kući zajedno s njezinim tijelom. Sada je, u iskazu, progovorio o teškoj ovisnosti, nasilju i okolnostima zločina, piše Heute.
U opsežnoj izjavi, koju je prenio njegov odvjetnik Sascha Flatz, osumnjičeni je iznio detalje, kako sam navodi, izrazito toksične veze te otvoreno govorio o vlastitoj konzumaciji droga. Posebno je zabrinjavajuće da je, uz Substitol, alkohol i druge supstance, koristio i fentanil – sintetski opioid koji je u Sjedinjenim Američkim Državama odgovoran za desetke tisuća smrti, a prema stručnjacima bilježi porast i u Austriji.
Fentanil i sukob koji je završio smrću
Na dan zločina muškarac je, prema vlastitim riječima, konzumirao oko 50 miligrama fentanila pušenjem. Nakon toga je došlo do svađe. Tvrdio je kako ga je partnerica navodno prijetila nožem. “Srušio sam je na pod, zadržao i onda sam izgubio kontrolu – posegnuo sam za užetom i snažno povukao”, ispričao je u iskazu.
Odbacio je tvrdnje da je bio bitno smanjen u rasuđivanju zbog alkohola ili lijekova. “To je bila moja uobičajena dnevna razina”, rekao je istražiteljima.
Tijelo u podrumu, svakodnevica iznad
Nakon ubojstva, kako je naveo, partnerici je u stanju šoka skinuo jaknu, prekrižio joj ruke i odvukao je u vinski podrum kuće. U gornjem dijelu kuće nastavio je živjeti kao da se ništa nije dogodilo, sve dok ga, prema vlastitim riječima, nije svladala grižnja savjesti.
“Živjeti s lešem u podrumu nije normalno”, priznao je kasnije jednom poznaniku. Nakon toga je uhićen te se od tada nalazi u pritvoru u kaznionici Korneuburg.
Istraga je u tijeku, a za osumnjičenog vrijedi presumpcija nevinosti.
Austrija
Pozitivne najave iz Beča: Austrijanci i dalje snažno zainteresirani za Hrvatsku
Hrvatska turistička zajednica predstavlja ukupnu ponudu hrvatskog turizma na sajmu Ferien Messe u Beču, koji se održava do 18. siječnja. Riječ je o najvećem i najznačajnijem turističkom sajmu u Austriji, na kojem se, uz HTZ kao glavnog izlagača, predstavlja i 26 suizlagača iz hrvatske turističke privrede.
Na sajmu sudjeluje i direktor HTZ-a Kristjan Staničić, koji je obišao hrvatski štand te održao niz sastanaka s partnerima, turoperatorima, turističkim agencijama i predstavnicima aviokompanija.
Staničić je istaknuo kako je prisutnost na bečkom sajmu iznimno važna s obzirom na to da se austrijsko tržište tradicionalno nalazi među tri najvažnija inozemna tržišta za hrvatski turizam. Naglasio je da se na sajmu predstavlja više od 430 izlagača s pet kontinenata te da se očekuje više od 70 tisuća posjetitelja, kojima se Hrvatska predstavlja kroz raznoliku i kvalitetnu turističku ponudu.
Dodao je kako se u 2026. godini očekuje nastavak pozitivnih trendova s austrijskog tržišta, ali da rezultati neće doći sami od sebe, zbog čega je važno nuditi kvalitetu i odgovarajući odnos cijene i vrijednosti. Austrijanci dobro poznaju hrvatsku turističku ponudu, a Hrvatska mora zadržati status jedne od njihovih omiljenih destinacija.
Direktor Predstavništva HTZ-a u Beču Branimir Tončinić rekao je da je u sklopu sajma predstavljen i godišnji Ruefa Reisekompass za 2026. godinu, koji pokazuje snažnu želju Austrijanaca za putovanjima. Prema tim podacima, 90 posto Austrijanaca planira putovanje u ovoj godini, pri čemu je uz ljetni godišnji odmor izražen i velik interes za pred i posezonu, od svibnja do rujna. Najtraženiji oblici odmora su ljetni kupališni odmor, gradska putovanja i wellness ponuda.
Hrvatska delegacija u okviru štanda HTZ-a održala je sastanke s ključnim partnerima iz turističkog i prometnog sektora te s medijskim kućama. Unatoč inflaciji i rastu troškova života, najave za turističku 2026. godinu ocijenjene su pozitivnima, a sigurnost destinacije, stabilnost cijena i kvalitetan odnos cijene i usluge ostaju ključni faktori pri odabiru destinacije.
Predstavljanje Hrvatske dodatno je obogaćeno degustacijom i prezentacijom hrvatskih vina i enološke ponude, organiziranom u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom.
S austrijskog tržišta tijekom prošle godine ostvareno je 1,6 milijuna dolazaka i 8,2 milijuna noćenja u Hrvatskoj, što predstavlja rast dolazaka od gotovo dva posto te blagi rast noćenja u odnosu na prethodnu godinu.
Beč
Učiteljica iz bečke škole upozorava – nastava u nekim razredima više nije moguća
Mnogi ne žele čuti ovu neugodnu istinu, ali u dijelu bečkih škola obrazovni sustav već je ozbiljno narušen. Nastava se, upozoravaju nastavnici, u pojedinim razredima praktično više ne može normalno odvijati. O stanju u jednoj bečkoj osnovnoj školi govori mlada učiteljica, koja je zbog mogućih posljedica odlučila ostati anonimna, piše Heute.
Kako navodi, u cijeloj školi s nekoliko stotina učenika svega troje djece ima njemački kao materinski jezik. Škola se nalazi u blizini Gürtela u Beču.
Jezik kao glavni problem
Svaki dan predaje razredu od 24 učenika, no velik dio djece ne razumije nastavu. “Tri četvrtine razreda međusobno govori arapski”, ističe učiteljica. Posebno problematično je što u trećem razredu ima šest dječaka koji su već dvaput ponavljali razred – i to u osnovnoj školi.
Riječ je o djeci u dobi od deset do jedanaest godina koja sjede u klupama s osmogodišnjacima. “Stariji su znatno veći, zreliji, ulaze u pubertet, glasni su i dominantni”, opisuje.
Treći razred bez osnovnih znanja
Za 25-godišnju učiteljicu situacija je izrazito frustrirajuća. “U trećem razredu djeca bi trebala pisati kraće tekstove, a ja sam sretna ako mogu imenovati pojedine predmete”, rekla je za Heute.
Djeca koja bi po dobi već trebala biti u višim razredima uspijevaju sastaviti tek vrlo jednostavne rečenice poput “Ja idem pauza” ili “Ja igram nogomet”. Rječnik im je vrlo ograničen, a gramatiku gotovo ne poznaju. Sljedeće godine morat će pisati pismene provjere znanja, no učiteljica sumnja da će ih moći savladati.
Bez potpore kod kuće
Dodatni problem je izostanak podrške u obitelji. “Njima je svejedno, često kažu da nisu učili. Obrazovanje im je očito samo obveza”, kaže učiteljica. U mnogim slučajevima roditelji ne govore njemački. “Jedan otac je nepismen, dijete je potpuno prepušteno samo sebi.”
Sommerschule nije dovoljno rješenje
Kao jedno od rješenja predviđena je obvezna ljetna škola za učenike sa slabim znanjem jezika. Samo u Beču oko 10.000 učenika trebalo bi pohađati takvu nastavu. No učiteljica je skeptična: “Program traje samo dva tjedna. Kako u tom vremenu nadoknaditi gradivo cijele godine?”
Problem se samo prebacuje dalje
Po njezinu mišljenju, u razredu bi trebalo biti najviše dvoje učenika s ozbiljnim poteškoćama, raspoređenih po različitim školama. “Tada bi imali poticaj prilagoditi se razini ostatka razreda.”
U praksi se, međutim, često događa suprotno. “Djeca se s lošim ocjenama jednostavno puste dalje u srednju školu – i problem se samo prebaci na sljedeću razinu”, zaključuje učiteljica.




