Austrija Beč Vijesti

Trećina Bečana nema austrijsku putovnicu

Prema “Monitoru integracije” grada Beča, gotovo trećina ljudi koji trenutačno žive u Beču nemaju austrijsku putovnicu. Točno 30,8 posto stanovništva su strani državljani. Uz to, 52 posto učenika ne govori njemački kao svoj maternji jezik.

Posljednji podaci sada pokazuju da gotovo svaki drugi Bečanin s glavnim prebivalištem (47,8 posto) nema austrijsko državljanstvo, nije rođen u ovoj zemlji ili su mu roditelji rođeni u inozemstvu. Većina pridošlica, osim izbjegličke 2015. godine, već godinama dolazi iz EU. Broj stranaca u Beču, tj. građana sa stranom putovnicom, popeo se s 27 (2017. godine) na nešto manje od 31 posto.

Philipp Hammer iz MA 17 istaknuo je izuzetno nisku stopu naturalizacije u Beču, koja iznosi samo 0,8 posto: “To znači da od 1.000 ljudi sa stranom putovnicom koji žive u Beču, samo je osam dobilo austrijsko državljanstvo. Ovo je jedna od najnižih stopa naturalizacije u EU”, istaknuo je Hammer.

To dovodi do “demokratskog deficita”. U dobnom segmentu između 27 i 44 godine, više od 40 posto ljudi ne smije sudjelovati na pokrajinskim ili državnim izborima zbog biračkog prava. S obzirom na cjelokupno stanovništvo s pravom glasa, taj udio iznosi najmanje 30,1 posto i prema tome je gotovo je dvostruko veći nego prije samo dva desetljeća.

Christoph Wiederkehr (NEOS) najavio je da će inzistirati na pitanjima državljanstva. Između ostalog, on smatra da treba ubrzati postupke dobivanja državljanstva. Wiederkehr koji je uz integraciju odgovoran i za obrazovni program ne vidi problem u činjenici da više od polovice učenika ima materinji jezik koji nije njemački. On to čak vidi i kao prednost ako se dobro iskoristi. On bi želio i da sva djeca s obukom njemačkog jezika započnu već u dječjem vrtiću.

Standard obrazovanja razvio se pozitivno. Među ljudima koji su se doselili od 2011. godine, udio onih s višim stupnjem obrazovanja (uključujući maturu) sada je 56 posto, a time i samo četiri postotna boda ispod stanovništva bez migracijskog podrijetla. Uz to, vidi se da su se obrazovni standardi djece od 15 do 19 godina prilično približili. To je zbog činjenice da su posebno državljani trećih zemalja posljednjih godina češće završavali visoko obrazovanje.

Što se tiče zaposlenika grada Beča, otprilike svaka četvrta osoba ima migracijsku pozadinu. Ovdje se ističe Gesundheitsverbund (bivši KAV) s 34,7 posto, dok je u preostalim gradskim jedinicama 17,6 posto radnika stranog podrijetla.

“Podaci su posljedica dugotrajne politike masovne imigracije SPÖ-a. Ako 52 posto učenika ne govori njemački kao svoj maternji jezik i to austrijskoj djeci onemogućava učenje, tada postoje očigledni fatalni učinci ovog crvenog imigracijskog ludila”, izjavio je Dominik Nepp iz FPÖ-a. FPÖ je ogorčen što gradski vijećnik Wiederkehr želi ubrzati proces državljanstva. Državljanstvo se ne smije “poklanjati” smatraju u FPÖ-u.

“Austrijsko državljanstvo najviše je dobro koje naša republika može podariti. To znači identitet, pripadnost i biračko pravo. Stoga je važno zaštititi ga od vrištećih NEOS-ovih akcija. Zahtjev zamjenika gradonačelnika Wiederkehra za kampanjom za masovno snižavanje kriterija za naše državljanstvo ne treba razumjeti drugačije. Nova lijeva stranka NEOS čini se slugom SPÖ-a, koji vjerojatno želi otvoriti novu skupinu glasača davanjem državljanstva”, rekao je Wolfgang Gerstl iz ÖVP-a.



Pero Bačić
Foto: Inkredo Designer / Unsplash


Povezane vijesti:

Austrija: Od jeseni besplatni laptopi za školarce

Pero Bačić

Prometna nesreća uzrokovala kilometarske gužve na A1 u Gornjoj Austriji

Robert Pandža

Kreću ljetna sniženja u Austriji: Odjeća bi mogla biti jeftinija nego ikad

Redakcija