Austrija
Tko plaća naše mirovine? Samo 73 posto dolazi od zaposlenih
U Austriji se mirovine trenutno financiraju 73 posto iz doprinosa zaposlenih, dok preostalih 27 posto dolazi iz državnog proračuna, što čini otprilike 13 posto ukupnog budžeta države.
Ukupni izdaci za starosnu sigurnost prošle godine iznosili su 78,6 milijardi eura, od čega se 63,5 milijardi odnosi na zakonski mirovinski sustav (ASVG i samozaposleni), dok ostatak pokrivaju mirovine državnih službenika. Usporedbe radi, 1970-ih godina doprinosi su pokrivali samo 68,7 posto tih troškova, što znači da je sadašnji stupanj samofinanciranja veći.
Međutim, među različitim profesionalnim skupinama postoje velike razlike. U mirovinskom sustavu za poljoprivrednike samo 20 posto troškova pokriva se doprinosima, a čak 80 posto dolazi iz poreza. Kod obrtnika se iz poreza financira 55 posto troškova, dok je u općem sustavu (ASVG) taj udio svega 21 posto.
Ukupno, izdvajanja iz državnog proračuna za mirovine – uključujući i državne službenike – čine oko šest posto BDP-a (3,5 posto za opći sustav, 2,5 posto za državne službenike). Prema projekcijama, taj udio bi mogao narasti na 7,2 posto do 2032. godine, a dugoročno ostati oko sedam posto.
Stručnjakinja Christine Mayrhuber naglašava kako je ključan alat za kontrolu državne potrošnje – dob za odlazak u mirovinu. Podizanje te dobi imalo bi smisla samo ako se u poduzećima stvore uvjeti koji omogućuju rad i nakon zakonske mirovinske dobi. Ona se također zalaže za veću uključenost starijih osoba na tržište rada, kao i za preventivne i rehabilitacijske zdravstvene mjere. Jedan od prijedloga je i izjednačavanje stopa doprinosa između samozaposlenih i zaposlenih, čime bi se povećala samoodrživost sustava.
Austrija
Stanovnici bečke gradske zgrade godinama trpe smrad i prljavštinu: Psi susjede pretvorili balkon u WC školjku
U jednoj zgradi u bečkom 2. okrugu, Leopoldstadtu, trajno se gomila problem koji je izazvao bijes među stanarima. Jedna stanarka već godinama dopušta svojim trima psima da obavljaju nuždu na balkonu, zbog čega je balkon postao izvor nesnosnog smrada fekalija i urina.
Stanari kažu da cijela zgrada smrdi, a smrad se širi kroz ventilacijske otvore u stanove. Neki su morali čak zatvoriti ventilacijske kanale kako ne bi u stanove ulazio smrad. Na zidovima kupaonica pojavile su se smeđe mrlje od vlage i prljavštine.
Susjedi se žale na neprekidno lajanje i ogrebotine pasa, što im narušava mir i san. Čak su i hodnici često prskani osvježivačima zraka, a neki koriste osvježivače na mjestima gdje psi ostavljaju otiske.
Unatoč brojnim pritužbama godinama, nadležne službe, konkretno stambena uprava „Wiener Wohnen“, nisu poduzele konkretne korake. Kad inspektori dođu, stanarka privremeno premjesti pse i ukloni tragove, pa se problem nastavlja. Policija je jednom prilikom zbog jakog smrada morala intervenirati, a i sami policajci su se žalili na nesnosan miris.
Stanovnici smatraju da je situacija higijenski hitan slučaj jer se na balkonu gomilaju izmet i urin, što može izazvati širenje bolesti i šteti ostalim stanarima.
Stanari zahtijevaju deložaciju ove stanarke, a već su prikupili potpis 16 od 25 stanara koji podržavaju ovaj zahtjev. Stanar Franz F. ističe da zbog smrada ne može ni prozračiti stan, a stanarka je toliko zatvorena u sebe da nikad ne izlazi s psima vani, pa je, prema njihovom mišljenju, očito preopterećena.
Prema riječima predstavnice Radničke komore, stanari imaju pravo na smanjenje najamnine ako im je narušena kvaliteta stanovanja. U slučaju sukoba mogu se obratiti i posrednicima za rješavanje sporova u stambenim zgradama, a u krajnjoj liniji postoji i mogućnost sudskog zabrane ponašanja.
„Wiener Wohnen“ je početkom travnja obavio inspekciju u stanu zajedno sa sanitarnim službama i zaključio da, iako je stan neuredan, nema osnove za deložaciju. Ipak, stanarka je dobila pismeni zahtjev za čišćenjem stana.
Sada, nakon što je prikupljena lista potpisa, stambena uprava najavljuje ponovnu provjeru situacije. Iz Wiener Wohnena poručuju da ne žele dopustiti da neodgovorno ponašanje jednog pojedinca trajno narušava život ostalih stanara.
Austrija
Masovni ubojica iz Graza pao na psihotestu za vojsku – ali je bez problema dobio dozvolu za oružje
Nakon strašnog masakra u srednjoj školi u Grazu, gdje je 21-godišnji Arthur A. ubio deset osoba i ranio još dvanaest, otkrivaju se sve alarmantniji detalji o tome kako je mogao legalno doći do oružja – iako je pao na psihološkom testiranju za vojsku.
Tijekom obvezne procjene za vojnu službu (“Stellung”), Arthur A. nije prošao psihološki test, što znači da je procijenjen kao psihički nepodoban. No zbog strogih zakona o zaštiti privatnosti, austrijsko Ministarstvo obrane nije smjelo te podatke proslijediti drugim tijelima – uključujući one nadležne za izdavanje dozvola za oružje.
Rezultat? Arthur A. je bez ikakvih prepreka legalno kupio pušku i pištolj, koje je kasnije upotrijebio u smrtonosnom pohodu. Policija je potvrdila da je oružje kupljeno u travnju i svibnju, te da je od ožujka redovito posjećivao streljanu.
Ovaj tragičan slučaj izazvao je bijes javnosti i političara. Bivši ministar obrane i sadašnji štajerski guverner Mario Kunasek poručio je da je apsurdno da se informacije o psihičkoj nestabilnosti ne mogu dijeliti s odgovornim institucijama. Pozvao je na hitnu izmjenu zakona kako bi se spriječilo da oružje završi u pogrešnim rukama.
Austrija
Nakon napada u Grazu austrijska vlada hitno pooštrava zakon o oružju
Samo dva dana nakon strašnog oružanog napada u srednjoj školi u Grazu, gdje je život izgubilo desetero ljudi, austrijska vlada najavljuje hitno pooštravanje zakona o oružju. Prema informacijama iz vlade, paket mjera je već u izradi, a na njemu zajednički rade predstavnici svih triju koalicijskih stranaka (ÖVP, SPÖ, Neos).
Prema dostupnim informacijama, tri su ključna elementa novog zakonodavnog paketa:
- Stroži pristup vatrenom oružju
- Poboljšanje zaštite žrtava
- Sigurnosna ofenziva za škole
Nacrt mjera bi već sljedeći tjedan trebao biti usvojen na sjednici Vlade. Dok SPÖ snažno podupire brzo donošenje promjena, Neos izražava rezervu, posebice prema povećanju policijske prisutnosti u školama – ističući da “škole ne smiju postati zatvori”.
Pozadina tragičnog događaja:
Napadač iz Graza, 21-godišnji Arthur A., legalno je nabavio oružje u travnju i svibnju 2025., unatoč činjenici da je pao na psihološkom testu prilikom vojne procjene za služenje vojnog roka. Budući da rezultati tog testa nisu mogli biti proslijeđeni zbog zakona o zaštiti podataka, ništa ga nije spriječilo da se naoruža.
Ovaj slučaj je otvorio ozbiljna pitanja o pouzdanosti sustava provjere psihičke podobnosti kod izdavanja dozvola za oružje u Austriji.
