Austrija
Teror u Beču: Bečki terorist želio je tražiti žrtve u crkvama
Teroristički napad koji se 2. studenog dogodio u Beču potresao je Austriju i svijet. Terorist je ubio četiri osobe, te ozlijedio veliki broj ljudi. Novi detalji napada gotovo svakodnevno izlaze u javnost, a ključna pitanja vezana za napad su i dalje otvorena. Ministar unutrašnjih poslova Karl Nehammer (ÖVP) izvijestio je danas o novim detaljima terorističkog napada u Beču.
Novi rezultati istrage sugeriraju da je počinitelj tražio žrtve u vjerskim institucijama kao što su crkve. Prema ministru Nehammeru, crkve i druga religijska mjesta sada će biti dodatno zaštićena, a savezna vlada intenzivnije će surađivati s vjerskim zajednicama i institucijama. “Nećemo dopustiti da budemo podijeljeni”, naglasio je Nehammer.
Prema rezultatima istrage, poznato je da je atentator K. F. bio dobro povezan. Istražitelji vjeruju da je sastanak s njemačkim i švicarskim “džihadistima” poslužio za planiranje napada. Pored toga, vjeruje se kako postoji mogućnost i da Austriji postoji široka “džihadistička” mreža. U noći napada je uhićeno 12 ljudi, a pored toga istražuje se najmanje još 20 ljudi, od kojih neki imaju relevantnu kaznenu evidenciju.
Potvrđeno je i da je oružje kojim je počinio napad jeste replika kalašnjikova napravljena u Kragujevcu te da je pištolj koji je korišten bio sovjetski poluautomatski pištolj Tokarev. Nije poznato gdje je nabavio oružje, ali je poznato da su atentator i sada drugi optuženi (A.F) u ljeto 2020. godine išli automobilom u Slovačku. Automobil je bio registriran na majku drugooptuženog, a prema pisanju Der Standarda “još uvijek nije moguće razjasniti je li atentator kupio municiju ili to jednostavno pokušao”.
U javnosti se prije nekoliko dana pojavila informacija o kratkoj video snimci na kojoj se vidi zasad nepoznati muškarac s puškom među nogama, dok je u pozadini svirala pjesma albanskog rap pjevača. Unatoč tome, pitanje kako je počinitelj došao do centra grada i dalje je otvoreno. Vozač Ubera tvrdi kako je vozio napadača, ali policija traga i za drugim mogućnostima. Prema tome, moguće da postoji još jedan sudionik. Javni prijevoz kao jedna od opcija je isključena.
Poprilično je jasno da su se u istrazi, odnosno u sprječavanju terorističkog napada dogodile velike manjkavosti. Vlasti su poznavale atentatora te su nakon signala iz Slovačke trebale poduzeti jasnije korake protiv počinitelja.
R.P
Foto: kroativ.at / arhiva
Austrija
Austrija: Očekuje se značajno povećanje mirovina od 2025.
Prema trenutnoj prognozi, mirovine će vjerojatno ponovno značajno porasti od 2025. godine. Nakon ovogodišnjeg povećanja od 9,7 posto, od siječnja 2025. dolazi faktor prilagodbe od 4,9 posto.
Zbog kontinuirano visoke stope inflacije – Austrija je s 4,1 posto u ožujku imala treću najvišu inflaciju u eurozoni – mirovine bi također mogle značajno porasti od sljedeće godine.
Mirovine su već za ovu 2024. godinu povećane za 9,7 posto zbog krize cijena i visoke inflacije. Temelj za to je tekuća inflacija od kolovoza prethodne godine do srpnja prethodne godine. Za nadolazeću 2025. godinu, gleda se stopa inflacije od kolovoza 2023. do srpnja 2024.
Uzimajući u obzir predviđanja WIFO-a i OeNB-a, to bi moglo rezultirati faktorom usklađivanja mirovina od 4,9 posto. O tome je nedavno izvijestio i Kronenzeitung. Inflacija je trenutno u prosjeku 5,34 posto od kolovoza 2023. do ožujka 2024.
| mtl. Pension 2024 | Erhöhung | mtl. Pension 2025 |
|---|---|---|
| 1.600,00 Euro | + 78,40 Euro | 1.678,40 Euro |
| 1.800,00 Euro | + 88,20 Euro | 1.888,20 Euro |
| 2.000,00 Euro | + 98,00 Euro | 2.098,00 Euro |
| 2.200,00 Euro | + 107,80 Euro | 2.307,80 Euro |
| 2.500,00 Euro | + 122,50 Euro | 2.622,50 Euro |
Austrija
‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura
Prevaranti na parkiralištima nastavljaju zarađivati na nesavjesnim vozačima. Sada je novi slučaj izazvao uzbuđenje u gradu Beču.
Parkiralište u Franz-Eduard-Matras-Gasse već ima upitnu slavu u Beču. Upravljač betonare već godinama šalje jezive zahtjeve vozačima koji se u slijepoj ulici okreću i na nekoliko sekundi prođu kroz njegovo imanje. Austrijski dnevni list “Heute” je nekoliko puta u prošlosti izvještavao o spletkama onih koji stoje iza njega.
Unatoč medijskoj pozornosti, poslovni model s tužbama za ometanje posjeda očito se sretno nastavlja. Kako sada javlja čitatelj “Heute”, i njemu je stiglo jedno od sumnjivih odvjetničkih pisama. U mraku je okrenuo Škodu – a sada ga je navodno ometanje vlasništva koštalo nevjerojatnih 595 eura.
On sam ne vidi potrebu za uplatom iznosa te se sada posavjetovao s odvjetnikom. Sada Bečanin riskira jer bi tužba koštala onoliko koliko je i navodna kazna.
“Heute” je razgovarao s odvjetnikom ÖAMTC-a Nikolausom Authriedom o užasnim zahtjevima za novcem. Prema Authriedu, ovaj pristup je zakonski dopušten, ali više nije razmjeran.
“Navođenje navodnih troškova postupka jednostavno nije točno i krajnje je dvojbeno”, kritizira odvjetnik. Hrabrije žrtve mogu pokušati prebaciti manji iznos i nadati se da tužbe neće biti. Ali za to nema jamstva.
Austrija
Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka
Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.
Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.
Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.
Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”
IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.
Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.
Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.
