Prema podacima OECD-a, Austrija je 2022. zabilježila više od 89.000 stalnih migranata.

Imigracija u zemljama OECD-a je na rekordnoj razini. Ovo je jedan od zaključaka OECD Migration Outlook 2023, koji će biti predstavljen u utorak. Sukladno tome, zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj prošle su godine zabilježile 6,1 milijun stalnih useljenika – što je porast od 26 posto u odnosu na 2021. Prema studiji, razlozi povećanja su spajanje obitelji i mjere za suzbijanje nedostatka radne snage.

Trećina zemalja OECD-a prošle je godine zabilježila najveću imigraciju u 15 godina. U Kanadu i Veliku Britaniju trajno je doselilo više ljudi nego ikad prije. Prema podacima OECD-a, Austrija je prošle godine zabilježila 89.200 stalnih migranata – povećanje od oko 21,2 posto u odnosu na 2021. godinu.

U ove brojke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine. Od lipnja 2023. oko 4,7 milijuna ljudi iz Ukrajine bilo je registrirano u zemljama OECD-a, od čega najviše u Njemačkoj, Poljskoj i SAD-u. Estonija, Litva i Češka prihvatile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.

Prema studiji, područja s najvećim stopama rasta su spajanje obitelji (40 posto) i radna migracija. Potonje se dijeli na planiranu radnu migraciju i migraciju u okviru propisa o slobodi kretanja, pri čemu su oba područja odgovorna za oko 21 posto stalnih naselja. Stalni boravak iz humanitarnih razloga dobilo je otprilike 11 posto novih stanovnika u zemljama OECD-a.

Prema autorima studije, nedostatak radne snage doveo je do toga da je migracija radne snage trenutno visoko na političkom dnevnom redu u nekoliko zemalja OECD-a. To je već dovelo do promjena u okvirnim uvjetima u nekim zemljama. Njemačka i Australija trenutno planiraju izmjene zakona u ovoj oblasti.

Broj zahtjeva za azil također je dosegao rekordnu razinu u 2022. godini. Prema studiji, prošle je godine podneseno više od 2 milijuna zahtjeva. To je najveći zabilježeni broj do sada i znatno je iznad prethodnog rekorda od 1,7 milijuna zahtjeva za azil u 2015./16. Glavni razlog je nagli porast zahtjeva za azilom u SAD-u. Ondje je 2022. bilo 730.000 zahtjeva za azilom, dok ih je godinu prije bilo samo 190.000.

Prema podacima OECD-a, 106.405 osoba zatražilo je azil u Austriji 2022. godine, a najviše ih je došlo iz Afganistana, Indije i Sirije, a slijede ih Tunis, Maroko i Pakistan. U 2019. bilo je samo 11.010 zahtjeva za azil. Za razliku od željene radne migracije, zemlje OECD-a represivno reagiraju na porast tražitelja azila. Prema studiji, nekoliko je zemalja uvelo strožu politiku azila i granice te smanjilo useljeničke kvote za tražitelje azila. Umjesto mogućnosti stalnog boravka, sve češće postoje samo privremena rješenja za one koji traže zaštitu, navode autori.

The post Austrija je 2022. zabilježila preko 89.000 “stalnih” migranata, ljudi dolaze za boljim životom first appeared on KROATIV.AT.

Njemačka, SAD, Britanija, Francuska i Italija objavile su kasno navečer u ponedjeljak zajedničku izjavu u kojoj potvrđuju svoju solidarnost s Izraelom, nakon terorističkih napada islamističke palestinske organizacije Hamasa.

Zajedno su izrazili “stalnu i jedinstvenu potporu” Izraelu “i nedvosmislenu osudu Hamasa i njegovih užasnih terorističkih djela”.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da će pet zemalja “osigurati da Izrael može obraniti sebe i svoje građane od gnusnih napada”, napisao je na platformi X, ranije poznatoj kao Twitter.

Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su telefonom s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, britanskim premijerom Rishijem Sunakom i talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i ponovili svoju podršku Izraelu.

U ponedjeljak je u Hamburgu počela dvodnevna sjednica francusko-njemačke vlade sa Scholzom i Macronom.

U zajedničkoj izjavi pet zemalja kaže se: “Svi mi priznajemo legitimne težnje palestinskog naroda i podržavamo jednake mjere pravde i slobode za Izraelce i Palestince. Ali ne griješite: Hamas ne predstavlja te težnje, i on ne nudi ništa za palestinski narod osim više terora i krvoprolića.”

Petorka bi “podržala Izrael u njegovim naporima da obrani sebe i svoj narod od takvih zločina. Nadalje naglašavamo da ovo nije trenutak da bilo koja strana neprijateljski nastrojena prema Izraelu iskoristi ove napade za traženje prednosti”.

U nadolazećim danima djelovat će ujedinjeno i koordinirano kako bi osigurali da se Izrael može obraniti i na kraju stvoriti uvjete za mirnu i integriranu regiju Bliskog istoka, obećali su.

“Jasno dajemo do znanja da terorističke akcije Hamasa nemaju opravdanja, nemaju legitimiteta i moraju biti univerzalno osuđene”, stoji u priopćenju.

The post Njemačka, Francuska, SAD, Britanija i Italija uputile zajedničku izjavu o Izraelu first appeared on KROATIV.AT.

Jučer je otpravnica poslova u američkom veleposlanstvu u Zagrebu Victoria J. Taylor na svom Twitter profilu objavila dobre vijesti za sve Hrvate.

Victoria J. Taylor je napisala da je broj odbijenih turističkih viza pao ispod tri posto, te iznosi 2,69 posto. Između ostaloga navela je i da će Hrvati uskoro moći putovati u SAD bez viza.

“Službeno je. Konačna stopa odbijanja za hrvatske podnositelje zahtjeva za turističku/poslovnu vizu pala je prošle godine na 2,69%, što je važan korak naprijed u pridruživanju američkom programu za odbacivanje viza. Radujemo se što će Hrvati u bliskoj budućnosti putovati u Sjedinjene Države bez viza”, napisala je na Twitteru otpravnica poslova u američkom veleposlanstvu u Zagrebu Victoria J. Taylor.

Objavu američkog veleposlanstva na svom službenom Twitter profilu komentirao je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. 

Točan termin ukidanja viza još uvijek ostaje nepoznanica, ali bi se on trebao dogoditi u narednih par mjeseci.

Od svih članica EU viza za SAD je osim Hrvatske potrebna i Rumunjskoj, Bugarskoj te Cipru.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Hrvati će uskoro moći putovati u SAD bez viza first appeared on KROATIV.AT.

Joseph R. Biden prisegnuo je jučer kao 46. američki predsjednik i tako postao drugi rimokatolik u Bijeloj kući nakon Johna F. Kennedyja. Biden je tradicionalno prisegnuo u Kapitolu, a prisegu je imao na Bibliji ukrašenoj keltskim križem koja ga prati u njegovoj 50 godina dugoj političkoj karijeri. Knjiga je u njegovoj obitelji, porijeklom iz Irske, od 1893. godine, a istu je koristio i dok je prisezao kao senator i potpredsjednik.

U svom govoru Biden je istaknuo kako su Sjedinjene Američke Države bile na ispitu i izazovu kojeg su uspješno savladale. Biden je naglasio da je pobijedila demokracija, odnosno da se poslušala volja naroda. “Ponovno smo naučili da je demokracija vrijedna i krhka, a u ovim trenucima je ponovno pobijedila”, kazao je novi američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Americi sad predstoji teška borba protiv političkog ekstremizma, unutarnjeg terorizma i bijelog supremacizma pa pozvao na jedinstvo nacije bez kojeg ne može biti mira u državi. Još je jednom naglasio i da će biti predsjednik svih Amerikanaca.

Istaknuo je da Ameriku čeka borba protiv političkog ekstremizma, unutarnjeg terorizma i bijelog supremacizma pa pozvao na jedinstvo nacije bez kojeg ne može biti mira u državi. Biden je već prvog dana potpisao niz 17 uredbi i odmah poništio neke Trumpove odluke, između ostalog potpisao je i ponovno angažiranje Sjedinjenih Država u pariškom klimatskom sporazumu.

“Tražim od svih Amerikanaca da mi se pridruže u cilju jedinstva države”, kazao je 46. američki predsjednik Joe Biden.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post SAD: Prisegnuo Joe Biden i odmah poništio nekoliko Trumpovih odluka first appeared on KROATIV.AT.

Studija američkih znanstvenika sa sveučilišta Emory University i Penn State predviđa da će virus SARS-CoV-2 koji uzrokuje covid-19 s vremenom postati sve manje zarazan i da će se pojavljivati sezonski, zajedno s ostalim patogenima iz obitelji koronavirusa koji uzrokuju blage prehlade. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Science.

U znanstvenom svijetu još nema potrebnog konsenzusa oko toga koliko dugo traje prirodni imunitet na koronavirus. Znanstvenici još uvijek rade na istraživanjima o tome koliko dugo traju antitijela i ostale imunosne stanice nakon prebolijevanja koronavirusa. Prema dijelu dosadašnjih istraživanja, imunost koja blokira zarazu traje relativno kratko, ali je zato imunost koja ublažava simptome dugotrajna To znači da se osoba može zaraziti koronavirusom nekoliko puta, ali kasnije zaraze u pravilu su blaže od one prve.

Kad većina ljudi stekne zaštitu od covida, bilo prirodnim putem ili putem cijepljenja, koronavirusu će biti izložena samo mala djeca, a njihova su oboljenja blage prirode. U procesu stvaranja zaštite – cijepljenje je jedan od uvjeta, jer u protivnom bez cijepljenja bi moglo umrijeti puno ljudi.

Pojave novih sojeva, poput onog koji se trenutno širi Velikom Britanijom i EU ne bi trebale zabrinjavati one koji su prethodno stekli imunitet. Imunitet stečen prethodnim sojevima dovoljno je jak da spriječi razvoj ozbiljne bolesti uzrokovane covidom-19.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Nova studija: Koronavirus bi mogao postati blaži i manje zarazan first appeared on KROATIV.AT.

Ministar vanjskih poslova Republike Austrije Alexander Schallenberg (ÖVP) istaknuo je protekli tjedan da novom predsjedniku SAD-a Joe Bidenu Austrija i Europa drže ispruženu ruku suradnje, jer se globalni izazovi kao što su pandemija, međunarodna krizna žarišta, terorizam i ekstremizam mogu riješiti samo u uskom partnerstvu i u okviru međunarodnih saveza.

U razgovoru za austrijske dnevne novine “Kronen Zeitung” austrijski ministar rekao je da se nada promjeni smjera SAD-a po pitanju međunarodne politike, ističući da bi Austrija željela blisku suradnju sa SAD-om po pitanju Zapadnog Balkana. Schallenberg je pritom posebno spomenuo pitanje Kosova i Bosne i Hercegovine.

“Američko soliranje, koje bi nas iznenadilo, ne bi više trebalo da se događa po pitanjima Zapadnog Balkana”, naglasio je šef austrijske diplomacije.

Ministar vanjskih poslova drži da će novi američki predsjednik nastaviti politiku Donalda Trumpa po pitanju Bliskog istoka, ali da i će promijeniti dosadašnji smjer prema Iranu. Što se tiče odnosa s Kinom, šef austrijske diplomacije vjeruje kako će SAD ostati pri svojoj sadašnjoj poziciji.

“Ako sada mislimo da se prethodne četiri godine mogu jednostavno zaboraviti i izbrisati iz knjiga povijesti, onda ćemo napraviti veliku grešku. Siguro su te godine bile hladan tuš i poziv na buđenje, za neke možda i zastrašujuće, ali iz njih svakako moramo izvući pouke. Najgluplje što Europa sad može učiniti je, da nakon olakšanja, odmaramo i mislimo – sad smo ponovo tu gdje smo bili, svjetski policajac SAD ponovo bdi nad nama i možemo prijeći na dnevni red”, pojašnjava Schallenberg i podsjeća da je Trumpova administracija hladnokrvno poručila Europi ono već prethodno rečeno pod administracijama Barracka Obame, Billa Clintona i Georga Busha.

Austrijski ministar vjeruje kako je povlačenje SAD-a iz međunarodnih organizacija bila teška taktička greška, jer sada u njima nije nastao politički vakuum, već ga je, na primjer, popunila Kina.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Austrija želi bliže surađivati sa SAD-om po pitanju Zapadnog Balkana first appeared on KROATIV.AT.

Ministar vanjskih poslova Austrije Alexander Schallenberg poručio je danas novom predsjedniku SAD-a Joe Bidenu da Austrija i Europa drže ispruženu ruku suradnje, jer se globalni izazovi kao što su pandemija, međunarodna krizna žarišta, terorizam i ekstremizam mogu riješiti samo u uskom partnerstvu i u okviru međunarodnih saveza.

Istovremeno je Schallenberg, u autorskom tekstu u za Kronen Zeitung upozorio na ponavljanje starih grešaka. Šef austrijske diplomacije istaknuo je da Europa ne treba čekati i nadati se da SAD bude dežurni policajac koji će rješavati europska pitanja, nego da se moramo za to sami pobrinuti.

“Ne možemo samo čekati i nadati se da će se svjetski policajac SAD vratiti i da će nova administracija rješavati sve naše probleme. Ta vremena su prošla. Moramo sami u Europi rješavati naše domaće zadaće. Potrebna nam je jedinstvena, samouvjerena i prema vani djelotvorna EU, koja preuzima odgovornost”, objasnio je Schallenberg.

Rekao je i da očekuje veću suradnju na međunarodnoj sceni. “Tu je, za vrijeme administracije Donalda Trumpa, bilo dosta poduzetih koraka unazad, kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska trgovinska organizacija. Međutim, ne postoji zrak u politici. Ako se povlači SAD, onda Kina jača. Ali taj razvoj nije u našem interesu. Želimo da u takvim organizacijama budu naše zapadne vrijednosti snažnije zastupljene i tu nam SAD treba kao snažan partner”, pojasnio je austrijski ministar.

Schallenberg smatra jako dobrim što se novi američki predsjednik namjerava vratiti Pariškom klimatskom sporazumu.

“Austrija i EU su postavile ambiciozne ciljeve. Ali svi znamo da klimatske promjene ne poznaju granice. Nećemo uspjeti da postignemo preokret, ako EU sama vodi borbu. Posebno SAD i Kina moraju dati svoj doprinos”, zaključio je šef austrijske diplomacije.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Schallenberg: Nudimo ispruženu ruku za suradnju s SAD-om first appeared on KROATIV.AT.

Zastupnički dom Kongresa SAD izglasao je opoziv Donalda Trumpa. Ovo je drugi put da je protiv Trumpa pokrenut opoziv. Opoziv je pokrenut zbog optužbi za poticanje pobune nakon što su njegovi pristaše nasilno upali u Kongres, što je ocijenjeno napadom na američku demokraciju. Za opoziv je glasao 231 zastupnik, 221 Demokrat i 10 Republikanaca.

Podsjećamo, ovo je drugi put da je protiv Trumpa pokrenut opoziv. Opoziv je pokrenut i 2019. godine kada je također prošao u Zastupničkom domu koji je pod kontrolom Demokrata. Tada je za Trumpov opoziv glasovalo 230 zastupnika. Senat, u kojem većinu imaju republikanci, oslobodio je Trumpa tadašnjih optužbi i opoziv je propao.

Demokrate sad čeka ista procedura, Postupak se sad seli u Senat, gornji dom Kongresa. Prema Ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni. Senat s republikanskom većinom je na pauzi do 19. siječnja, dana prije inauguracije izabranog predsjednika Bidena. Republikanski vođa Senata Mitch McConnell odbacio je mogućnost ranijeg sazivanja sjednice.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Zastupnički dom izglasao opoziv Donalda Trumpa first appeared on KROATIV.AT.

Od predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama prošlo je nešto malo više od mjesec dana. Umjesto pokretanja procesa mirnog prijenosa vlasti na novoizabranog predsjednika Joea Bidena, izborna trakavica se nastavlja te bi ubrzo možda mogla dobiti krajnji epilog. Naime, dosadašnji predsjednik Donald Trump uporno odbija priznati poraz optužujući Demokratsku stranku za izbornu krađu.

Donald Trump je ustrajan u namjeri osporavanja izbornih rezultata u nekoliko ključnih saveznih država. Pojedina istraživanja ukazuju da velika većina Trumpovih birača smatra da je Trump pokraden. Prema rezultatima ankete koju je provela agencija “Seven Letter Insight” to misli čak 79 posto njegovih birača. Prethodnih dana održane su javne rasprave na kojima Trumpovi odvjetnici nastojali afirmirati Trumpove tvrdnje, a prethodno je obavljeno prebrojavanje glasova u saveznim državama u Georgiji i Wisconsinu koje nije pokazalo promjenu.

Prije dva dana, odnosno 2. prosinca uvečer, Donald Trump je održao 46 minutni govor kojeg je unaprijed označio „kao možda najvažniji govor koji je ikada održao“. U svom govoru, Trump je ove izbore okarakterizirao kao prevaru u režiji Demokratske stranke od samog početka. Naglasak je stavio na nepravilnosti vezane uz glasovanje putem pošte. Naime, na ovim izborima zbog pandemije korona virusa zabilježen je rekordan broj prijava za glasovanje putem pošte. Analize su pokazivale da su dominantan udio u prijavama zauzimali birači Demokrata. Sam Donald Trump je bio sumnjičav prema takvom sustavu glasova te je u izbornoj kampanji pozivao svoje birače da se osobno pojave na svom biračkom mjestu.

Trump je tijekom svoga govora istaknuo da su pojedine osobe u svojoj pošti zaprimile višestruk broj izbornih materijala, a bilo je i slučajeva u kojima su se osobe, koje se nisu prijavile za takav način glasovanja – bile udaljene s biračkih mjesta pod tvrdnjom da su već glasovale poštom. Isto tako naznačio je da je na pojedinim izbornim materijalima potpis naručitelja nepodudaran s prethodnim potpisima. Osim pritužbi vezanih za glasovanje poštom, Donald Trump se požalio i na glasovanje mrtvih i nerezidentnih osoba. Iznio je i ozbiljne optužbe za onemogućivanje nadziranja procesa brojanja glasova republikanskim promatračima. Nadalje, zamjerke ima i na računalne softwaree i glasačke uređaje koje su prebacivali Trumpove glasove Bidenu. Kritike i žalbe uputio je i na ostvarivanje prava glasa na biračkom mjestu bez prethodno predočenog identifikacijskog dokumenta.

Pored toga, ono što je obilježilo Trumpov nastup i izlaganje je pokazivanje grafova na kojima je zorno prikazana Trumpova uvjerljiva prednost u Michiganu i Wisconsinu tijekom cijele izborne noći, da bi u jednom trenutku Biden stekao velik broj glasova dovoljan za preokret.

U svakom slučaju,ukoliko se obistine Trumpove pritužbe, integritet američkih izbora će biti uvelike narušen. To će SAD – kao najveću demokraciju na svijetu – izvrgnuti sramoti i ruglu. Ne uspije li u svom naumu pravnog osporavanja izbornih rezultata, Donaldu Trumpu preostaje kandidatura na sljedećim predsjedničkim izborima 2024.godine. Ankete pokazuje da 66 posto Republikanaca smatra da se Trump u tom slučaju treba ponovno kandidirati. Štoviše, ovi izbori su pokazali da je na terenu Trumpov pokret itekako snažan i prisutan. U odnosu na prošle izbore, na ovim je izborima Trump osvojio 11 milijuna glasova više. Predizborne ankete su predviđale solidnu prednost njegovog protukandidata, a na kraju se ispostavilo da su izbori bilo vrlo tijesni.

Administracija Joe (Obame) Bidena

Vrijedi se osvrnuti i na novoizabranog predsjednika Bidena i na njegovu administraciju. Joe Biden se polako uhodava u ulogu novoizabranog predsjednika. Bude li njegov izbor pravno potvrđen, ući će u povijest kao najstariji izabrani predsjednik te kao drugi predsjednik katolik nakon J.F Kennedya. Pored toga, na ovim izborima osvojio je preko 80 milijuna glasova što predstavlja svojevrstan rekord u broju glasova koji su osvojili izabrani predsjednici.

Prema prvim informacijama, glavni prioritet mu je suzbijanje pandemije korona virusa uz nastojanje da duboko podijeljenu naciju donekle ujedini . Već je stupio u kontakt s pojedinim svjetskim liderima. Mnogi od njih već su mu čestitali, izuzev Vladimira Putina koji s oprezom iščekuje krajnji ishod Trumpovih pravnih borbi. U javnost je Joe Biden izašao s imenima članova svog kabineta. Tako za državnog tajnika planira imenovati Tonija Blinkena. Riječ je o diplomati koji je za vrijeme Obamine administracije vršio funkciju zamjenika državnog tajnika, a dok će bivši Obamin državni tajnik John Kerry biti zadužen za klimatske promjene.

Na vanjskopolitičkom planu očekuje se posvećenost “popravljanju odnosa” s EU te se nagađa da bi Bidenova administracija mogla snažnije angažirati na prostoru takozvanog Zapadnog Balkana. To nam tek preostaje za vidjeti.

The post Izbori u SAD-u: Je li Donald Trump pokraden na predsjedničkim izborima? first appeared on KROATIV.AT.

Prema pisanju Matice hrvatskih iseljenika, skladateljica, aranžerka i pjevačica Thana Alexa Pavelić nominirana je za prestižni Grammy u kategoriji jazz vokalnih albuma. Otac joj je odvjetnik Radovan Pavelić, a majka Mercy de Bona Pavelić, iz poznate dubrovačke obitelji Bona, kazališna glumica i vrlo uspješna investicijska bankarica. Radovan Pavelić je s velikim uspjehom zastupao hrvatske interese pred Vrhovnim sudom Amerike i zaslužan je za Thaninu ljubav prema glazbi.

Prošli su tjedan objavljene 63 nominacije za Grammy 2021., a uz poznata imena jazza je i mlada glazbenica hrvatskih korijena. Album mlade Thane Alexe Pavelić, nazvan “Ona” našao se u konkurenciji s projektima Kurta Ellinga, Somi, Carmen Lundy i Kennyja Washingtona.

Thana Alexa Pavelić je djetinjstvo provela u Connecticutu, a s četiri godine svirala je violinu. Nakon toga se preselila se s obitelji u Hrvatsku, u Zagreb, gdje je odrastala. Prvi nastup u javnosti imala je u Dubrovniku, s 13 godina, a nastupila je u kafiću ‘Trubadur’ na nagovor vlasnika Marka Breškovića iz Dubrovačkih trubadura. Već sa 16 godina zapjevala je u zagrebačkom B.P. Clubu, jer je njezin talent uočio legendarni hrvatski jazzer Boško Petrović. Poslije je stekla diplomu iz jazz glazbe na New School for Jazz and Contemporary Music, i psihologije na newyorškom New School Universityju. Usporedno je radila na pjevačkoj karijeri.

Pjesme su duboko osobne, dijelom odražavaju njezine hrvatsko-američke korijene, a veliki utjecaj na cijeli album imalo je autoričino iskustvo sudjelovanja na Ženskom maršu u Washingtonu. Surađuje s poznatim imenima newyorške jazz-scene, među kojima su kontrabasist Reggie Workman, bubnjar Bernard Pretty Purdie, saksofonist Billy Harper, bubnjar Antonio Sanchez, te pijanisti Junior Mance i Jay Clayton.

R.P / matis.hr
Foto: matis.hr / Grammy

The post Jazzistica Thana Alexa Pavelić nominirana je za prestižni Grammy first appeared on KROATIV.AT.