Italija i Austrija žele u budućnosti još tješnje surađivati ​​na području migracija te prije svega dodatno intenzivirati suradnju s trećim zemljama. Za ministra unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) je to iznimno važna briga koju želi promovirati i na europskoj razini.

Zajedno s Danskom kao domaćinom, Austrija stoga početkom svibnja organizira konferenciju za države koje za svoju zemlju mogu zamisliti migracijske dogovore s trećim zemljama – poput onoga između Italije i Albanije. Prema informacijama iz MUP-a, na konferenciji 6. svibnja u Kopenhagenu sudjelovat će zainteresirane zemlje Europske unije te Europska komisija i odabrane treće zemlje.

Karner je kao uzore naveo Ruandu (Britanija planira pakt o azilu s tom istočnoafričkom zemljom) i migracijski sporazum između Italije i Albanije koji je ratificirao parlament u Tirani u veljači.

Na pitanje s kojom državom bi mogao zamisliti takav dogovor, ministar unutarnjih poslova nije želio davati konkretne izjave. No, dao je do znanja da “sve više zemalja” želi poduzeti slične korake, ali zasad nedostaje pravni okvir.

The post Austrija i Italija najavljuju veću suradnju u borbi s ilegalnom migracijom first appeared on KROATIV.AT.

Očekuje se da će Austrija nastaviti rasti kroz useljavanje do 2080. Beč je i dalje najveći imigracijski magnet. Istodobno, Austrija će doživjeti značajne demografske promjene.

Ovakav razvoj stanovništva predstavlja veliki izazov za financiranje sustava zdravstva, skrbi i mirovinskog sustava. Nadalje, to će također imati utjecaja na svijet rada, jer će postojati povećani potencijal za duža razdoblja zaposlenja i manje skraćenog radnog vremena zapošljavanje. To je zato što će broj radno sposobnih stagnirati. Glavni direktor Statistik Austria Tobias Thomas sažeo je prognozu za ovo razdoblje u srijedu.

Broj stanovnika u Austriji povećao se na 9,1 milijun u 2022. godini. Prema predviđanjima, do 2080. godine broj stanovnika trebao bi porasti na 10,2 milijuna. Ovo povećanje u potpunosti je posljedica imigracije, inače bi došlo do smanjenja. Thomas je to istaknuo na konferenciji za novinare u Beču. Od 2030. nadalje natalitet će biti kontinuirano negativan. Imigraciju su u prošlosti određivale ekonomske krize i ratovi poput pada Željezne zavjese, raspada Jugoslavije i izbjegličkog vala 2015. koji je kulminirao ratom u Ukrajini. Inače, trećina izbjeglica koje su nakon ruskog napada došle u Austriju su muškarci. U prvoj polovici ove godine Sirijci su prednjačili u imigracijskim statistikama s gotovo 5.000 ljudi, a slijede ih Nijemci s 3.500 i Rumunji s 3.200.

Rast stanovništva uglavnom je koncentriran u dobnoj skupini iznad 65 godina. Očekuje se da će njihov broj do 2080. porasti sa sadašnjih 1,77 milijuna na 2,98 milijuna (udio s 19,5 na 29,1 posto). Očekuje se porast broja djece i mladih s 1,75 milijuna na 1,92 milijuna, dok će broj zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine blago pasti na 5,34 milijuna (minus 200.000). To znači da će 2022. godine na svaku osobu u dobi od 65 i više godina dolaziti 3,1 radno sposobna osoba, a 2080. godine samo 1,8 osoba – uz sve negativne financijske posljedice, jer sve manje ljudi mora snositi sve veće troškove mirovina.

Prema Thomasovim riječima, nedostatak kvalificiranih radnika i dalje je velik. Jedan od načina kako se tome suprotstaviti pokazuje statistika: samo oko 45 posto muškaraca u dobi od 60 do 64 godine je zaposleno, dok samo 20,2 posto žena radi zbog loop-in propisa. Osim toga, sve je više i skraćeno radno vrijeme: polovica žena i 12,6 posto zaposlenih muškaraca ne radi puno radno vrijeme. Za gotovo 40 posto žena razlog tome je briga o djeci ili odraslim osobama kojima je potrebna skrb, a njih 72,8 posto želi tu skrb preuzeti na sebe. Osim toga, svako drugo dijete nalazi se u ustanovi koja ne dopušta cjelodnevnu skrb, objasnio je Thomas.

Prema Regini Fuchs, direktorici odjela za stanovništvo, očekivani životni vijek, koji je prije bio smanjen zbog korone, ponovno se produžio i sada je dosegao približno prethodnu razinu. To će također povećati udio ljudi starijih od 80 godina s 5,9 posto u 2022. na 13,2 posto u 2080. godini.

Najveća atrakcija za useljavanje ostaje Beč, kamo doseli od trećine do 40 posto migranata. Ove je godine broj stanovnika premašio granicu od dva milijuna, a očekuje se da će se do 2080. povećati za oko četvrtinu. Na drugom kraju ljestvice je Koruška koju je ove godine po broju stanovnika prestigao Salzburg. Očekuje se da će se do 2080. broj stanovnika ove južne države smanjiti za sedam posto, a čak će se i broj zaposlenih smanjiti za 17,6 posto.

The post Imigracija će Austriji omogućiti nastavak rasta broja stanovnika do 2080. godine first appeared on KROATIV.AT.

Prema podacima OECD-a, Austrija je 2022. zabilježila više od 89.000 stalnih migranata.

Imigracija u zemljama OECD-a je na rekordnoj razini. Ovo je jedan od zaključaka OECD Migration Outlook 2023, koji će biti predstavljen u utorak. Sukladno tome, zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj prošle su godine zabilježile 6,1 milijun stalnih useljenika – što je porast od 26 posto u odnosu na 2021. Prema studiji, razlozi povećanja su spajanje obitelji i mjere za suzbijanje nedostatka radne snage.

Trećina zemalja OECD-a prošle je godine zabilježila najveću imigraciju u 15 godina. U Kanadu i Veliku Britaniju trajno je doselilo više ljudi nego ikad prije. Prema podacima OECD-a, Austrija je prošle godine zabilježila 89.200 stalnih migranata – povećanje od oko 21,2 posto u odnosu na 2021. godinu.

U ove brojke nisu uključene izbjeglice iz Ukrajine. Od lipnja 2023. oko 4,7 milijuna ljudi iz Ukrajine bilo je registrirano u zemljama OECD-a, od čega najviše u Njemačkoj, Poljskoj i SAD-u. Estonija, Litva i Češka prihvatile su najveći broj ukrajinskih izbjeglica u odnosu na broj stanovnika.

Prema studiji, područja s najvećim stopama rasta su spajanje obitelji (40 posto) i radna migracija. Potonje se dijeli na planiranu radnu migraciju i migraciju u okviru propisa o slobodi kretanja, pri čemu su oba područja odgovorna za oko 21 posto stalnih naselja. Stalni boravak iz humanitarnih razloga dobilo je otprilike 11 posto novih stanovnika u zemljama OECD-a.

Prema autorima studije, nedostatak radne snage doveo je do toga da je migracija radne snage trenutno visoko na političkom dnevnom redu u nekoliko zemalja OECD-a. To je već dovelo do promjena u okvirnim uvjetima u nekim zemljama. Njemačka i Australija trenutno planiraju izmjene zakona u ovoj oblasti.

Broj zahtjeva za azil također je dosegao rekordnu razinu u 2022. godini. Prema studiji, prošle je godine podneseno više od 2 milijuna zahtjeva. To je najveći zabilježeni broj do sada i znatno je iznad prethodnog rekorda od 1,7 milijuna zahtjeva za azil u 2015./16. Glavni razlog je nagli porast zahtjeva za azilom u SAD-u. Ondje je 2022. bilo 730.000 zahtjeva za azilom, dok ih je godinu prije bilo samo 190.000.

Prema podacima OECD-a, 106.405 osoba zatražilo je azil u Austriji 2022. godine, a najviše ih je došlo iz Afganistana, Indije i Sirije, a slijede ih Tunis, Maroko i Pakistan. U 2019. bilo je samo 11.010 zahtjeva za azil. Za razliku od željene radne migracije, zemlje OECD-a represivno reagiraju na porast tražitelja azila. Prema studiji, nekoliko je zemalja uvelo strožu politiku azila i granice te smanjilo useljeničke kvote za tražitelje azila. Umjesto mogućnosti stalnog boravka, sve češće postoje samo privremena rješenja za one koji traže zaštitu, navode autori.

The post Austrija je 2022. zabilježila preko 89.000 “stalnih” migranata, ljudi dolaze za boljim životom first appeared on KROATIV.AT.

Fokus neformalnog summita EU danas u Granadi u Španjolskoj je pitanje kako EU može postati sposobna za geopolitičke izazove budućnosti i vlastitu institucionalnu budućnost s mogućih 30 ili više članica.

U Deklaraciji iz Granade čelnici EU-a će, prema nacrtu, ponovno potvrditi da je “budućnost naših zemalja kandidata i njihovih građana u EU”. Ostale teme uključuju migracije i obranu.

Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) morao je u kratkom roku otkazati svoje sudjelovanje u Europskom vijeću – kao što je to učinio i na jučerašnjem sastanku Europske političke zajednice – zbog bolesti. Kancelara će danas na neformalnom summitu EU predstavljati nizozemski premijer Mark Rutte.

The post Na summitu EU raspravlja se o proširenju i migracijama first appeared on KROATIV.AT.

U središtu pozornosti Vijeća ministara unutarnjih poslova EU-a danas će započeti pregovori o paktu o azilu i migracijama.

Druga velika tema je Ukrajina. Europska komisija predložila je produljenje statusa privremene zaštite za prognanike za godinu dana. Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) također boravi u Bruxellesu.

Budući da članice EU-a još nisu uspjele usuglasiti zajedničko stajalište o planiranoj regulaciji krize, Europski parlament je prošli tjedan stavio pregovore o ostalim dijelovima dogovora o migracijama na čekanje.

Krizna uredba ima za cilj uspostaviti iznimke od pravila o azilu u slučaju da je država članica suočena s pristizanjem posebno velikog broja izbjeglica. I Austrija je tu bila skeptična.

“Trebamo kopnenu sigurnost umjesto spašavanja na moru. Jer želimo spriječiti da se ljudi svakodnevno utapaju u Sredozemnom moru. Europski parlament bi stoga trebao prekinuti svoju taktiku odugovlačenja i brzo pregovarati o paktu o azilu i migracijama koji su odlučili ministri unutarnjih poslova. Slike s Lampeduse jasno pokazuju: Europa se konačno mora boriti protiv zlostavljanja i zaustaviti azil”, rekao je Karner uoči Vijeća.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozvala je na brzo rješavanje spora oko planirane reforme sustava azila. Kontinuirana instrumentalizacija migranata od strane zemalja poput Bjelorusije također pokazuje da je potreban brzi politički dogovor. Važno je imati zajednička pravila.

The post Ministri unutarnjih poslova EU raspravljaju o paktu o azilu i migraciji first appeared on KROATIV.AT.

Prema “Monitoru integracije” grada Beča, gotovo trećina ljudi koji trenutačno žive u Beču nemaju austrijsku putovnicu. Točno 30,8 posto stanovništva su strani državljani. Uz to, 52 posto učenika ne govori njemački kao svoj maternji jezik.

Posljednji podaci sada pokazuju da gotovo svaki drugi Bečanin s glavnim prebivalištem (47,8 posto) nema austrijsko državljanstvo, nije rođen u ovoj zemlji ili su mu roditelji rođeni u inozemstvu. Većina pridošlica, osim izbjegličke 2015. godine, već godinama dolazi iz EU. Broj stranaca u Beču, tj. građana sa stranom putovnicom, popeo se s 27 (2017. godine) na nešto manje od 31 posto.

Philipp Hammer iz MA 17 istaknuo je izuzetno nisku stopu naturalizacije u Beču, koja iznosi samo 0,8 posto: “To znači da od 1.000 ljudi sa stranom putovnicom koji žive u Beču, samo je osam dobilo austrijsko državljanstvo. Ovo je jedna od najnižih stopa naturalizacije u EU”, istaknuo je Hammer.

To dovodi do “demokratskog deficita”. U dobnom segmentu između 27 i 44 godine, više od 40 posto ljudi ne smije sudjelovati na pokrajinskim ili državnim izborima zbog biračkog prava. S obzirom na cjelokupno stanovništvo s pravom glasa, taj udio iznosi najmanje 30,1 posto i prema tome je gotovo je dvostruko veći nego prije samo dva desetljeća.

Christoph Wiederkehr (NEOS) najavio je da će inzistirati na pitanjima državljanstva. Između ostalog, on smatra da treba ubrzati postupke dobivanja državljanstva. Wiederkehr koji je uz integraciju odgovoran i za obrazovni program ne vidi problem u činjenici da više od polovice učenika ima materinji jezik koji nije njemački. On to čak vidi i kao prednost ako se dobro iskoristi. On bi želio i da sva djeca s obukom njemačkog jezika započnu već u dječjem vrtiću.

Standard obrazovanja razvio se pozitivno. Među ljudima koji su se doselili od 2011. godine, udio onih s višim stupnjem obrazovanja (uključujući maturu) sada je 56 posto, a time i samo četiri postotna boda ispod stanovništva bez migracijskog podrijetla. Uz to, vidi se da su se obrazovni standardi djece od 15 do 19 godina prilično približili. To je zbog činjenice da su posebno državljani trećih zemalja posljednjih godina češće završavali visoko obrazovanje.

Što se tiče zaposlenika grada Beča, otprilike svaka četvrta osoba ima migracijsku pozadinu. Ovdje se ističe Gesundheitsverbund (bivši KAV) s 34,7 posto, dok je u preostalim gradskim jedinicama 17,6 posto radnika stranog podrijetla.

“Podaci su posljedica dugotrajne politike masovne imigracije SPÖ-a. Ako 52 posto učenika ne govori njemački kao svoj maternji jezik i to austrijskoj djeci onemogućava učenje, tada postoje očigledni fatalni učinci ovog crvenog imigracijskog ludila”, izjavio je Dominik Nepp iz FPÖ-a. FPÖ je ogorčen što gradski vijećnik Wiederkehr želi ubrzati proces državljanstva. Državljanstvo se ne smije “poklanjati” smatraju u FPÖ-u.

“Austrijsko državljanstvo najviše je dobro koje naša republika može podariti. To znači identitet, pripadnost i biračko pravo. Stoga je važno zaštititi ga od vrištećih NEOS-ovih akcija. Zahtjev zamjenika gradonačelnika Wiederkehra za kampanjom za masovno snižavanje kriterija za naše državljanstvo ne treba razumjeti drugačije. Nova lijeva stranka NEOS čini se slugom SPÖ-a, koji vjerojatno želi otvoriti novu skupinu glasača davanjem državljanstva”, rekao je Wolfgang Gerstl iz ÖVP-a.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Pero Bačić
Foto: Inkredo Designer / Unsplash

The post Trećina Bečana nema austrijsku putovnicu first appeared on KROATIV.AT.