Očekuje se da će Austrija nastaviti rasti kroz useljavanje do 2080. Beč je i dalje najveći imigracijski magnet. Istodobno, Austrija će doživjeti značajne demografske promjene.

Ovakav razvoj stanovništva predstavlja veliki izazov za financiranje sustava zdravstva, skrbi i mirovinskog sustava. Nadalje, to će također imati utjecaja na svijet rada, jer će postojati povećani potencijal za duža razdoblja zaposlenja i manje skraćenog radnog vremena zapošljavanje. To je zato što će broj radno sposobnih stagnirati. Glavni direktor Statistik Austria Tobias Thomas sažeo je prognozu za ovo razdoblje u srijedu.

Broj stanovnika u Austriji povećao se na 9,1 milijun u 2022. godini. Prema predviđanjima, do 2080. godine broj stanovnika trebao bi porasti na 10,2 milijuna. Ovo povećanje u potpunosti je posljedica imigracije, inače bi došlo do smanjenja. Thomas je to istaknuo na konferenciji za novinare u Beču. Od 2030. nadalje natalitet će biti kontinuirano negativan. Imigraciju su u prošlosti određivale ekonomske krize i ratovi poput pada Željezne zavjese, raspada Jugoslavije i izbjegličkog vala 2015. koji je kulminirao ratom u Ukrajini. Inače, trećina izbjeglica koje su nakon ruskog napada došle u Austriju su muškarci. U prvoj polovici ove godine Sirijci su prednjačili u imigracijskim statistikama s gotovo 5.000 ljudi, a slijede ih Nijemci s 3.500 i Rumunji s 3.200.

Rast stanovništva uglavnom je koncentriran u dobnoj skupini iznad 65 godina. Očekuje se da će njihov broj do 2080. porasti sa sadašnjih 1,77 milijuna na 2,98 milijuna (udio s 19,5 na 29,1 posto). Očekuje se porast broja djece i mladih s 1,75 milijuna na 1,92 milijuna, dok će broj zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine blago pasti na 5,34 milijuna (minus 200.000). To znači da će 2022. godine na svaku osobu u dobi od 65 i više godina dolaziti 3,1 radno sposobna osoba, a 2080. godine samo 1,8 osoba – uz sve negativne financijske posljedice, jer sve manje ljudi mora snositi sve veće troškove mirovina.

Prema Thomasovim riječima, nedostatak kvalificiranih radnika i dalje je velik. Jedan od načina kako se tome suprotstaviti pokazuje statistika: samo oko 45 posto muškaraca u dobi od 60 do 64 godine je zaposleno, dok samo 20,2 posto žena radi zbog loop-in propisa. Osim toga, sve je više i skraćeno radno vrijeme: polovica žena i 12,6 posto zaposlenih muškaraca ne radi puno radno vrijeme. Za gotovo 40 posto žena razlog tome je briga o djeci ili odraslim osobama kojima je potrebna skrb, a njih 72,8 posto želi tu skrb preuzeti na sebe. Osim toga, svako drugo dijete nalazi se u ustanovi koja ne dopušta cjelodnevnu skrb, objasnio je Thomas.

Prema Regini Fuchs, direktorici odjela za stanovništvo, očekivani životni vijek, koji je prije bio smanjen zbog korone, ponovno se produžio i sada je dosegao približno prethodnu razinu. To će također povećati udio ljudi starijih od 80 godina s 5,9 posto u 2022. na 13,2 posto u 2080. godini.

Najveća atrakcija za useljavanje ostaje Beč, kamo doseli od trećine do 40 posto migranata. Ove je godine broj stanovnika premašio granicu od dva milijuna, a očekuje se da će se do 2080. povećati za oko četvrtinu. Na drugom kraju ljestvice je Koruška koju je ove godine po broju stanovnika prestigao Salzburg. Očekuje se da će se do 2080. broj stanovnika ove južne države smanjiti za sedam posto, a čak će se i broj zaposlenih smanjiti za 17,6 posto.