Austrija
Imigracija će Austriji omogućiti nastavak rasta broja stanovnika do 2080. godine
Očekuje se da će Austrija nastaviti rasti kroz useljavanje do 2080. Beč je i dalje najveći imigracijski magnet. Istodobno, Austrija će doživjeti značajne demografske promjene.
Ovakav razvoj stanovništva predstavlja veliki izazov za financiranje sustava zdravstva, skrbi i mirovinskog sustava. Nadalje, to će također imati utjecaja na svijet rada, jer će postojati povećani potencijal za duža razdoblja zaposlenja i manje skraćenog radnog vremena zapošljavanje. To je zato što će broj radno sposobnih stagnirati. Glavni direktor Statistik Austria Tobias Thomas sažeo je prognozu za ovo razdoblje u srijedu.
Broj stanovnika u Austriji povećao se na 9,1 milijun u 2022. godini. Prema predviđanjima, do 2080. godine broj stanovnika trebao bi porasti na 10,2 milijuna. Ovo povećanje u potpunosti je posljedica imigracije, inače bi došlo do smanjenja. Thomas je to istaknuo na konferenciji za novinare u Beču. Od 2030. nadalje natalitet će biti kontinuirano negativan. Imigraciju su u prošlosti određivale ekonomske krize i ratovi poput pada Željezne zavjese, raspada Jugoslavije i izbjegličkog vala 2015. koji je kulminirao ratom u Ukrajini. Inače, trećina izbjeglica koje su nakon ruskog napada došle u Austriju su muškarci. U prvoj polovici ove godine Sirijci su prednjačili u imigracijskim statistikama s gotovo 5.000 ljudi, a slijede ih Nijemci s 3.500 i Rumunji s 3.200.
Rast stanovništva uglavnom je koncentriran u dobnoj skupini iznad 65 godina. Očekuje se da će njihov broj do 2080. porasti sa sadašnjih 1,77 milijuna na 2,98 milijuna (udio s 19,5 na 29,1 posto). Očekuje se porast broja djece i mladih s 1,75 milijuna na 1,92 milijuna, dok će broj zaposlenih u dobi od 20 do 64 godine blago pasti na 5,34 milijuna (minus 200.000). To znači da će 2022. godine na svaku osobu u dobi od 65 i više godina dolaziti 3,1 radno sposobna osoba, a 2080. godine samo 1,8 osoba – uz sve negativne financijske posljedice, jer sve manje ljudi mora snositi sve veće troškove mirovina.
Prema Thomasovim riječima, nedostatak kvalificiranih radnika i dalje je velik. Jedan od načina kako se tome suprotstaviti pokazuje statistika: samo oko 45 posto muškaraca u dobi od 60 do 64 godine je zaposleno, dok samo 20,2 posto žena radi zbog loop-in propisa. Osim toga, sve je više i skraćeno radno vrijeme: polovica žena i 12,6 posto zaposlenih muškaraca ne radi puno radno vrijeme. Za gotovo 40 posto žena razlog tome je briga o djeci ili odraslim osobama kojima je potrebna skrb, a njih 72,8 posto želi tu skrb preuzeti na sebe. Osim toga, svako drugo dijete nalazi se u ustanovi koja ne dopušta cjelodnevnu skrb, objasnio je Thomas.
Prema Regini Fuchs, direktorici odjela za stanovništvo, očekivani životni vijek, koji je prije bio smanjen zbog korone, ponovno se produžio i sada je dosegao približno prethodnu razinu. To će također povećati udio ljudi starijih od 80 godina s 5,9 posto u 2022. na 13,2 posto u 2080. godini.
Najveća atrakcija za useljavanje ostaje Beč, kamo doseli od trećine do 40 posto migranata. Ove je godine broj stanovnika premašio granicu od dva milijuna, a očekuje se da će se do 2080. povećati za oko četvrtinu. Na drugom kraju ljestvice je Koruška koju je ove godine po broju stanovnika prestigao Salzburg. Očekuje se da će se do 2080. broj stanovnika ove južne države smanjiti za sedam posto, a čak će se i broj zaposlenih smanjiti za 17,6 posto.
Austrija
Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.
S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.
Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.
Kada se plaća porez na dohodak?
Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.
Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.
Austrija
Austrijski zdravstveni sustav – evo osnovnih informacija
Austrijski zdravstveni sustav zahvaljujući izvrsnoj medicinskoj skrbi spada među najbolje u svijetu. Zbog visokih investicija u medicinski napredak austrijske zdravstvene ustanove opremljene su vrlo modernom tehnologijom. Optimalna skrb oko bolesnika, poticanje zdravlja u skladu s potrebama i dosljedna prevencija spadaju među prioritete austrijskog zdravstvenog sustava.
U Austriji se zdravstveni sustav većim dijelom financira iz doprinosa za socijalno osiguranje i poreze, a manjim dijelom privatnim sredstvima kao što su npr. participacije za recepte, sudjelovanje u troškovima, dnevne participacije za boravak u bolnici i doprinosi za privatno zdravstveno osiguranje.
Javna zdravstvena skrb pokriva se preko zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće. Te usluge obuhvaćaju na primjer ambulantnu i stacionarnu skrb, medicinsku rehabilitaciju, lijekove, subvencije za lijekove, preventivne preglede ili naknadu za vrijeme trudničkog bolovanja. Za ambulantnu skrb nadležni su liječnici u liječničkim ordinacijama i bolničke ambulante, stacionarna skrb pruža se u bolnicama.
Svi koji rade u nesamostalnoj djelatnosti moraju imati obvezno osiguranje. I velik dio zaposlenih u samostalnoj djelatnosti mora zaključiti obvezno osiguranje. Djeca, supružnici, registrirani partneri i izvanbračni partneri u obiteljima s djecom mogu biti besplatno suosigurani. Pod određenim pretpostavkama moguće je i samostalno osiguranje.
Osiguranici i članovi njihovih obitelji imaju jednostavan pristup zdravstvenim uslugama javno-zdravstvenog sustava. Mogu koristiti usluge medicinske skrbi liječnika u ordinacijama koji imaju ugovore s nositeljima zdravstvenog osiguranja i javnih bolnica. Neke usluge kao što su npr. participacije za lijekove, privatni liječnici i privatne bolnice, određene stomatološke usluge ili dnevna participacija za boravak u bolnicama moraju se privatno podmiriti. Ako osoba nema zdravstveno osiguranje, sama snosi sve troškove korištenih zdravstvenih usluga.
U slučaju bolesti koja nije uzrokovana krivnjom zaposlenika, poslodavac kroz određeno vremensko razdoblje plaća naknadu koja ovisi o pripadnosti poduzeću i vrsti zaposlenja. Nakon toga bolesni posloprimac dobiva naknadu za bolovanje od zdravstvenog osiguranja koja je, doduše, niža od naknade za rad.
Austrija
Austrija: Stižu velike promjene na AMS-u: Evo što će biti novo
Ministarstvo rada uputilo je u četvrtak na uvid odgovarajuće izmjene zakona o osiguranju za slučaj nezaposlenosti. Nova uredba trebala bi biti daljnji korak prema digitalizaciji jer bi se naknade za nezaposlene sada sve više trebale podnijeti online.
Do sada postoje dva načina za dobivanje naknade za nezaposlene. Možete otići osobno u jedan od regionalnih ureda AMS-a ili putem interneta koristeći „eAMS račun“. Ali sada bi ovu vrstu aplikacije trebalo dodatno proširiti i dati joj prioritet. To znači da će službenici AMS-a imati više vremena za brigu i upućivanje klijenata. Međutim, osobe bez elektroničkog pristupa još uvijek mogu podnijeti zahtjev za novac na licu mjesta.
“Nova uredba podržava osobe registrirane u AMS-u u smislu izbjegavanja vremena putovanja i nepotrebnih posjeta. Istovremeno, zaposlenici AMS-a su rasterećeni, što ostavlja više vremena za temeljnu uslugu AMS-a, odnosno učinkovito savjetovanje i posredovanje”, naglašava i ministar gospodarstva Martin Kocher.
Nadalje, komunikacija između kupaca i zaposlenika u budućnosti bi se općenito trebala odvijati online. Prijedlozi za zapošljavanje za tražitelje posla tada bi trebali biti primljeni putem “eAMS računa”. Poštanski sandučić mora se provjeravati za nove račune najmanje svaki treći dan.
