Objavljen je 1. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu.

U cilju promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoć ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavio je 1. Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu.

Prijava projekata odnosno prijava za pomoć ugroženim pojedincima se podnosi u elektroničkom i papirnatom obliku. Nakon što se e-prijavni obrazac konačno preda i spremi putem računalnog sustava dostupnog na mrežnoj stranici https://eprijavehrvatiizvanrh.in2.hr, potrebno ga je ispisati, ovjeriti potpisom i pečatom (u slučaju A kategorije) odnosno ispisati i vlastoručno potpisati (u slučaju B i C kategorije) te zajedno s ostalom traženom dokumentacijom u papirnatom obliku, dostaviti poštom na adresu: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pantovčak 258, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska s naznakom: „Za Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu“

Ukoliko prijavitelj – ugroženi pojedinac (C kategorija) nije u mogućnosti podnijeti prijavu u elektroničkom obliku, istu može podnijeti samo u papirnatom obliku putem Prijavnog obrasca C-papirnata prijava.
Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je 30 dana od dana objave Javnog poziva i traje zaključno do 17. ožujka 2021. godine.

Dodatne informacije mogu se dobiti na brojevima telefona: +3851/6444-653, +3851/6444-669 radnim danom u vremenu od 10:00 do 15:00 sati ili na e-mail adresi: programi-projekti@hrvatiizvanrh.hr

e-prijavni obrazac na: https://eprijavehrvatiizvanrh.in2.hr

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Javni poziv za prijavu posebnih potreba i projekata od interesa za Hrvate izvan Republike Hrvatske u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2021. godinu first appeared on KROATIV.AT.

U Hrvatskoj katoličkoj župi bl. Alojzija Stepinca u Salzburgu Svetom misom održanom 7. veljače obilježen je blagdan zaštitnika župe bl. Alojzija Stepinca. Svetu misu predslavio je kapelan fra Ivan Cvetković koji je u propovijedi podsjetio na značaj svjedočanstva bl. Alojzija, koji je prema riječima sv. Ivana Pavla II. putokaz našem vjerničkom životu. Iz župe bl. Alojzija Stepinca u Salzburgu zahvaljuju svima na sudjelovanju, te preporučuju čitavu župnu zajednicu moćnom zagovoru bl. Alojzija.

U nastavku prenosimo čitavu objavu objavljenu na stranicama Hrvatske katoličke župe bl. Alojzija Stepinca u Salzburgu.

“U nedjelju, 07.02.2020. proslaviili smo svetom misom u 11:00 sati blagdan našeg župskog zaštitnika bl. Alojzija Stepinca. Svetu misu predslavio je naš kapelan fra Ivan Cvetković koji nas je u propovijedi podsjetio na značaj svejdočanstva bl. Alojzija, koji je prema riječima sv. Ivana Pavla II. putokaz našem vjerničkom životu. Zahvaljujemo svima na sudjelovanju, te preporučamo čitavu našu župnu zajednicu moćnom zagovoru bl. Alozija.

Alojzije Stepinac peto je od osmero djece u pobožnoj i radišnoj obitelji Josipa i Barbare r. Penić. Rodio se 8. svibnja 1898. u selu Brezariću u župi Krašić, pedeset kilometara od Zagreba. Kršten je sljedećeg dana na ime Alojzije Viktor. Pučku školu završio je u Krašiću, a od 1909. kao pitomac Nadbiskupijskog orfanotrofija pohađao je gornjogradsku klasičnu gimnaziju. Nakon 6. razreda prijavljuje se kao kandidat za svećeništvo. Maturirao je 28. lipnja 1916. u skraćenom školskom roku, nakon čega je mobiliziran u austrijsku vojsku. Nakon šestomjesečnog časničkog tečaja na Rijeci bio je poslan na talijanski front kod Gorice. U bitkama na rijeci Piavi, u srpnju 1918. pao je u talijansko zarobljeništvo odakle se, kao solunski dobrovoljac, oslobodio u prosincu 1918. U proljeće 1919. bio je demobiliziran.

Svećeničko ređenje

Ujesen 1919. upisao se na Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ali ubrzo napušta studij da se posveti poljoprivredi u rodnom selu. U isto se vrijeme aktivira u redovima katoličke mladeži. Po želji svog oca neko vrijeme razmišlja o ženidbi. Ljeti 1924. napokon se odlučuje za svećeničko zvanje. Ujesen ga nadbiskup Antun Bauer šalje u rimski kolegijum Germanicum-Hungaricum te od 1924. do 1931. studira na Papinskom sveučilištu Gregoriani.

26. listopada 1930. u Rimu je zaređen za svećenika. Mladu misu je slavio u crkvi Santa Maria Maggiore, uz njega je njegov mlađi kolega i poslije njegov nasljednik na zagrebačkoj nadbiskupskoj katedri i prefekt Kongregacije za nauk vjere, kardinal Franjo Šeper. U srpnju 1931. godine, kao dvostruki laureat iz filozofije i teologije, vraća se u domovinu. U punom je jeku u tadašnjoj Jugoslaviji vojna diktatura, uz osobito nastojanje vlasti da oslabi Katoličku Crkvu. U nekoliko župa bio je kraće vrijeme upravitelj da razriješi sporove između vjernika i svećenika. U slobodno vrijeme se posvećuje karitativnom radu te nadbiskup Bauer na njegovu inicijativu 23. studenoga 1931. ustanovljuje dijecezanski Caritas.

Najmlađi biskup

Papa Pio XI. imenuje ga 28. svibnja 1934. nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Bio je tada najmlađi biskup na svijetu s 36 godina života i nepune četiri godine svećeništva. Na Ivanje, 24. lipnja 1934. zaređen je za biskupa u zagrebačkoj katedrali. Nadbiskup ga odmah uključuje u najintenzivniji pastoral prostrane nadbiskupije. Nakon smrti zagrebačkog nadbiskupa Bauera 7. prosinca 1937. preuzima izravnu upravu zagrebačke nadbiskupije, a uskoro i predsjedništvo tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije.

Kao pastir Crkve zagrebačke nastoji se što češće izravno susresti s klerom i vjernicima diljem nadbiskupije. Promiče svestranu duhovnu obnovu, osobito euharistijsku i marijansku pobožnost. Na srcu mu je pastoral obitelji i mladih te što aktivnije sudjelovanje vjernika laika u Katoličkoj akciji.

Zalaže se za dobar katolički tisak (pokrenuo je katolički dnevnik “Hrvatski Glas”). Potaknuo je izdanje novog cjelovitog prijevoda Svetoga pisma. Osniva mnoge nove župe, njih 14 u samom Zagrebu. Posvuda uključuje u izravni pastoral gotovo sve redove i družbe. U Brezovici osniva prvi karmel u Hrvatskoj. Sa svim hrvatskim biskupima zauzeto planira proslavu 1300. obljetnice veza Hrvata sa Svetom Stolicom (641-1941) što je zbog rata odgođeno sve do proslave na Mariji Bistrici 1984.

Ratni vrtlog

Za vrijeme II. svjetskog rata, nakon njemačke okupacije Jugoslavije uspostavljena je Nezavisna Država Hrvatska, oslonjena na sile osovine. Stepinac se u to vrijeme ne veže ni uz koju političku stranku ili pokret. Dosljedan u svom rodoljublju, ali nadasve vjeran pastirskom poslanju, sa svom slobodom i neustrašivošću javno osuđuje rasna, ideološka i politička progonstva. I u javnim nastupima i u tolikim pismenim interventima hrabro zahtijeva poštivanje svake osobe, bez razlike rase, narodnosti, vjere, spola i dobi. Vjeran Evanđelju, neumorno osuđuje zločine protiv čovještva i sve druge nepravde. Odmah po donošenju rasističkih zakona, već u travnju 1941. upućuje najoštriji prosvjed vlastima. Spašavao je progonjene Židove, Srbe, Cigane, Slovence, Poljake, kao i Hrvate komuniste.

Već u prvim mjesecima nakon osnutka hrvatske države hitno intervenira i poručuje: “Po katoličkom moralu nikada nije dozvoljeno ubijati taoca za krivice, koje su drugi počinili.” A 25. listopada 1942. u zagrebačkoj katedrali izjavljuje: “Svaki narod i svaka rasa, kako se danas odrazuju na zemlji imade pravo na život dostojan čovjeka i na postupak dostojan čovjeka. Svi oni bez razlike, bili pripadnici ciganske rase ili koje druge, bili crnci ili uglađeni Europejci, bili omraženi Židovi ili oholi Arijanci, imadu jednako pravo da govore: “Oče naš koji jesi na nebesima!” I ako je Bog svima podijelio to pravo, koja ga ljudska vlast može nijekati?”

Protivio se nasilnim vjerskim prijelazima, a kad ih nije mogao spriječiti, daje kleru povjerljivu instrukciju: da one koji zatraže prijelaz – da bi na taj način spasili svoj život – prime u Katoličku Crkvu bez ikakvih uvjeta, jer “kad prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva, ostat će u našoj Crkvi oni koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok će se ostali, kada opasnost prođe, vratiti u svoju”. Njemu su se sa svih strana utjecali siromasi i prognanici. Prihvatio je tristotinjak svećenika protjeranih iz Slovenije. Njegov je Caritas pomagao ne samo ugroženim Hrvatima nego i svima drugima: Srbima, Židovima, Slovencima, Poljacima itd. Zbog svega toga, a osobito zbog osuda fašističkih i nacističkih progona, postao je vlastima nepoćudna osoba. Hitlerov je GESTAPO pripremio plan da ga ubije, a vlasti su više puta tražile da ga Sveta Stolica makne s nadbiskupske stolice u Zagrebu.

Komunistički napadi

Nakon završetka II. svjetskog rata u Hrvatskoj je, kao i u čitavoj Jugoslaviji, vlast preuzela Komunistička partija zadojena boljševičkom ideologijom, osobito militantnim ateizmom. Nadbiskup Stepinac bio je već 17. svibnja 1945. uhićen, u zatvoru do 3. lipnja. Već sutradan, 4. lipnja, sam ga je Tito u Zagrebu pozvao na razgovor. Iz toga razgovora, a osobito iz razgovora što ga je dva dana ranije Tito vodio s predstavnicima katoličkoga klera u Zagrebu, bilo je jasno da novi režim hoće “narodnu Crkvu”, neovisnu o Svetoj Stolici.

To je za Stepinca značilo dirnuti u srce katoličkoga jedinstva. Ubrzo se pokazalo da je na djelu planirani žestoki progon Crkve koji se okomio ne samo na biskupe i svećenike nego i na vjernike. Razmahala se neviđena medijska kampanja protiv Crkve, posebno protiv nadbiskupa Stepinca. Ta će kampanja potrajati s različitim intenzitetom sve do povijesnog silaska komunizma s europske političke scene. U rujnu 1945. Stepinac je stoga sazvao Biskupsku konferenciju da razmotri novonastalu konstelaciju. Biskupi su 22. rujna izdali pastirsko pismo koje dokumentirano i hrabro iznosi sva nasilja i nepravde što ih je nova vlast počinila u ratno i poratno vrijeme protiv vjere i Crkve, ali i protiv slobode savjesti svojih građana. Uslijedio je još bjesniji progon, usredotočen na zagrebačkog nadbiskupa Stepinca. Počelo je i s tvornim napadima, kao npr. kamenovanje u Zaprešiću kraj Zagreba 4. studenoga 1945. Nakon toga je nadbiskup bio prisiljen da više ne izlazi po pastirskom poslu. U siječnju 1946. vlasti su preko novog papinskog izaslanika Hurleya čak zatražile da ga Sveta Stolica makne iz službe zagrebačkog nadbiskupa.

Montirani sudski proces

Nakon sve žešćih pogrda i napada na njegovu osobu, ponovno je uhićen 18. rujna 1946. te je 30. rujna izveden pred već montirani politički sudski proces. Znamenit je njegov govor pred sudom 3. listopada, koji nije samo obrana nego optužnica nepravednog suda i vjeroispovijest za koje je svetinje on spreman položiti i život. Na temelju iznuđenih izjava i lažnih svjedočanstava, čak i krivotvorenih dokumenata, nevin je osuđen 11. listopada 1946. na 16 godina zatvora i prisilnog rada te daljnjih 5 godina lišenja svih građanskih prava.
19. listopada 1946. odveden je na izdržavanje kazne u kazneno-popravni dom u Lepoglavi gdje je bio do 5. prosinca 1951.

Bilo mu je doduše dopušteno slavljenje mise i čitanje teoloških knjiga, ali je držan u potpunoj izolaciji, podvrgnut trajnim ponižavanjima i stresovima, a po svoj prilici i trovanju, što je uvelike narušavalo njegovo zdravlje. Po svjedocima u procesu za beatifikaciju bio je na popisu zatočenika osuđenih na likvidaciju. Nakon 1864 dana provedenih u lepoglavskom zatvoru, 5. prosinca 1951. bio je premješten na izdržavanje preostalog dijela kazne u internaciju u rodni Krašić. U zatočeništvu, 12. siječnja 1953. imenuje ga kardinalom papa Pio XII. na što su vlasti prekinule diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Nije mogao u Rim ni po kardinalski grimiz, a po smrti Pija XI. ni u konklave, jer nije bio siguran da će se moći vratiti u domovinu, a htio je po svaku cijenu ostati sa svojim narodom.

Uzništvo i smrt

U zatočeništvu, i dalje strogo izoliran, razvija apostolat pisanja. Napisao je na tisuće stranica propovijedi i drugih duhovnih sastavaka. Uputio je mnogim biskupima, svećenicima i vjernicima više od 5000 pisama od kojih je sačuvano oko 700. U pismima, kao čovjek žive vjere i nepokolebljive nade te potpunoga predanja Bogu, naslovnike hrabri, tješi i potiče, osobito na ustrajnost u vjeri i u crkvenom jedinstvu. I u tim pismima, kao i na suđenju i u cijelom zatočeništvu pokazuje iskrenu ljubav i prema onim osobama koje su ga progonile i nepravedno optuživale. Molitva za neprijatelje i praštanje svima stalna je tema njegovih izjava i pisama kao i triju oporuka. Od proljeća 1953. godine kobno su se razvijale, već od Lepoglave, “policitemia rubra vera”, tromboza nogu i bronhijalni katar. Bio je potreban sustavne bolničke njege, premda su liječnici, strogo kontrolirani od režima, činili sve što su mogli.

Odbijao je svaku povlasticu liječenja koja bi mogla značiti da je pokleknuo pred nepravednim sucima i pred režimom te tako pokolebati kler i druge ljude u vjerničkoj izdržljivosti. Tako su sve teži bolovi postali dio njegova zatočeničkog života, ali je on to strpljivo podnosio sve do smrti. Sveto je umro 10. veljače 1960. još za vrijeme izdržavanja nepravedne kazne. Umro je kako se to u mučeničkom rječniku kaže “ex aerumnis carceris” – od “zatvorskih tegoba”, ali moleći za progonitelje i s Gospodinovim riječima na usnama: “Oče, budi volja tvoja!”

Njegov krepostan život i mučeničku smrt Božji je narod prepoznao i častio već za života, a osobito nakon smrti, unatoč komunističkim zabranama i progonima. Blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine. Iza glavnoga oltara zagrebačke katedrale gdje se nalazi grobnica zagrebačkih nadbiskupa pohranjeni su i zemni ostaci bl. Stepinca. Cvijeće i svijeće te zahvale za uslišane milosti po zagovoru bl. Stepinca neprestano rese taj divni prostor jer su hodočasnici prepoznali u njemu osobnog zagovornika kao i zagovornika cijelog hrvatskog naroda.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

R.P / Hrvatska katolička župa bl. Alojzija Stepinca – Salzburg

The post Salzburg: Proslavljen blagdan bl. Alojzija Stepinca, zaštitnika župe first appeared on KROATIV.AT.

Svega nekoliko sati nakon što je Hrvatski dom (HD) Beč u suradnji s KROATIV-om objavio kako organizira skupljanje pomoći za potresom razorena područja u Petrinji, Sisku i Glini te okolnim selima, počeli su masovno pristizati ljudi koji su nesebično donosili hranu, odjeću i higijenske potrepštine.

„Izrazito sam tužan zbog vijesti o smrtno nastradalim osobama zbog potresa, a onda s druge strane i ponosan i neizmjerno zahvalan svima koji su iskazali nemjerljivo zajedništvo i ljubav. Od jutra pa do popodnevnih sati je u Hrvatski dom stiglo oko 40 volontera i vrlo brzo smo popunili jedan veliki kamion koji će već sutra krenuti na put“, izjavio je predsjednik HD Beč Andrej Lucić.

Drugi kamion je gotovo popunjen, a osobe i dalje donose potrepštine te tako još jednom pokazuju veliku solidarnost. U drugom navratu će ovaj kamion krenuti iz Beča poslije Nove godine, a na račun koji je otvoren također pristižu značajna financijska sredstva.

„Kao i kod zagrebačkog potresa u ožujku, kada smo pomoć točno usmjerili prema najpotrebnijima, tako ćemo i sada, a poglavito kada su u pitanju financijska sredstva. Točno ćemo objaviti koliko i kome smo predali sredstva. Ponosan sam na tim Hrvatskog doma i sve ove divne ljude koji su donosili pomoć, a među njima je bilo osoba različitih nacija“, dodao je Lucić.

Danas je Hrvatski dom Beč posjetilo oko 1.000 ljudi, a prvi veliki kamion pun humanitarne pomoći polazi u podnevnim satima. Humanitarnu pomoć dobrovoljci i volonteri mogu donijeti do sutra, 31. prosinca, u 12 sati, u prostorije Hrvatskog doma Beč u Kolpingstraße 21 u 23. bečkom kotaru.

KROATIV i Hrvatski dom Beč pozivaju sve one koji žele pomoći novčanom donacijom da svoje dobrovoljne priloge za pomoć uplate na sljedeći račun:

KROATIV
AT08 2011 1838 8735 9600
GIBAATWWXXX
S naznakom: „Za Petrinju“

Željko Batarilo / Antonio Šećerović
Foto: KROATIV | Hrvatski dom Beč

The post Prikupljanje pomoći u HD Beč: Iskazana velika ljubav i zajedništvo first appeared on KROATIV.AT.

Iako ima jednu od najmanjih stopa zaraze u Europi Irska od Badnjaka ide u novi lockdown. Irska vlada odlučila je zatvoriti restorane, pubove i neke trgovine, manje od mjesec dana nakon što je izašla iz prošlog potpunog lockdowna. U Irskoj postoji strah od toga da se novi soj koronavirusa širi i Irskom, iako za to nema potpunih dokaza. Prema riječima irskog premijera broj novozaraženih sada raste 10 posto.

„Prošli tjedan smo nažalost imali izvanredno širenje virusa. To je isti obrazac koji smo vidjeli u Ujedinjenom Kraljevstvu i diljem Europe“, rekao je irski premijer. Prema odluci, nove restriktivne mjere trajat će do 12. siječnja. Za Božić mjere ipak neće biti tako žestoke kao u ostatku Europe. Dopušteno je sastajanje najviše tri kućanstva, a u novogodišnjoj noći bit će dopušteno okupljanje najviše dva kućanstva.

Za razliku od šest tjedana dugih mjera od listopada do prosinca, trgovine će ostati otvorene, kao i teretane. Frizerski saloni će se zatvoriti, a hoteli smiju ugostiti samo neophodne radnike. Trenutna nezaposlenost u Irskoj je oko 20 posto.

Od ulaska Hrvatske u EU broj Hrvata koji su odselili u Irsku povećao se deset puta, a čak 60 posto onih koji odlaze su mladi u dobi od 25 do 44 godine. Temeljem prikupljenih podataka može se utvrditi da na području Republike Irske živi oko 20.000 Hrvata. Točnu brojku teško je odrediti zbog velike dinamike migracija u oba smjera.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

R.P
Foto: Diogo Palhais / unsplash.com

The post Irska ide u novi lockdown first appeared on KROATIV.AT.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske objavljuje Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske – za akademsku godinu 2020./2021.

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelit će studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske – 500 stipendija za akademsku godinu 2020./2021., od čega 100 stipendija za studij u Republici Hrvatskoj i 400 stipendija za studij u Bosni i Hercegovini.

Stipendije se dodjeljuju studentima za jednu akademsku godinu jednokratno, odnosno za razdoblje od 10 mjeseci u mjesečnom iznosu od 700,00 kuna.

Pravo sudjelovanja na Javnom natječaju imaju studenti – pripadnici hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, koji su upisani u statusu redovnog studenta na javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Prijava na Javni natječaj obavezno se podnosi u elektroničkom (sva dokumentacija) i papirnatom (prijavni obrazac i obvezna dokumentacija) obliku. Nakon što se e-prijavni obrazac, dostupan putem poveznice: https://stipendijehrvatiizvanrh.in2.hr konačno preda i spremi putem računalnog sustava, potrebno ga je ispisati i vlastoručno potpisati te zajedno s propisanom obveznom dokumentacijom u papirnatom obliku, dostaviti preporučeno poštom na adresu: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Pantovčak 258, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska s naznakom: „Za Javni natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske – za akademsku godinu 2020./2021.“

Rok za podnošenje prijava u elektroničkom i papirnatom obliku je od 21. prosinca 2020. do 20. siječnja 2021. godine.

Prijave s nepotpunom dokumentacijom ili prijave/dopune prijava koje ne budu podnesene u roku i na način propisan Javnim natječajem, neće se razmatrati. Dostavljena dokumentacija na Javni natječaj ne vraća se podnositelju prijave.

Za sve dodatne informacije vezane uz Javni natječaj kandidati mogu poslati pisani upit do isteka roka za podnošenje prijava na adresu e-pošte: stipendije@hrvatiizvanrh.hr ili nazvati na broj: +385 (0)1/6444-687, +385 (0)1/6444-662 svaki radni dan od 10:00 – 14:00 sati.

E-prijavni obrazac: https://stipendijehrvatiizvanrh.in2.hr

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

R.P / hrvatiizvanrh.gov.hr/
Foto: hrvatiizvanrh.gov.hr/

The post Natječaj za dodjelu stipendija studentima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske first appeared on KROATIV.AT.

Zbog sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19, svim je osobama koje imaju prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj zabranjeno napuštanje područja županije u kojoj imaju prebivalište ili boravište. Putovanje između područja moguće je samo uz e-propusnice, a za dobivanje istih morate imati opravdan razlog. Prema prvim podacima, zanimanje za propusnicama je veliko.

Jučer do 18 sati građani su predali oko 80.000 zahtjeva za propusnice. Od riješenih više od pola je odbijeno, i to 56 posto, dok je 44 posto zahtjeva odobreno. Oko 80% zahtjeva predano je zbog odlaska na radno mjesto ili zbog odlaska liječniku. 14.000 zahtjeva za propusnice odnosi se na posebne zahtjeve koje ne rješavaju županijski stožeri, kao što je slučaj za ostale propusnice, nego Ravnateljstvo civilne zaštite. Od tih propusnica 55 do 58 posto je odbijeno.

Zbog specifičnih okolnosti evidentan je i pad prometa u Hrvatskoj. Prosjek cijele godine u odnosu na prošlu je oko 74% prometa što je u odnosu na prve prognoze jako dobro. “Prošli tjedan smo imali promet 4. skupine vozila, teških kamiona, čak za 1% veći nego prošle godine. To znači da se prijevoz roba i gospodarstvo uspjelo prilagoditi situaciji, tranzit i promet robom ide nesmetano.”, istaknuo je Ivan Božić iz Hrvatskih autocesta u Dnevniku N1.

Od danas će na naplatnim postajama biti i policija.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

R.P
Foto: Sred. drž. ured za razvoj digitalnog društva / youtube.com / screenshoot

The post Hrvatska: Odbijen veliki broj zahtjeva za propusnicama first appeared on KROATIV.AT.

Podaci Središnjeg registra stranaca Njemačke, govore da unatoč pandemiji koronavirusa Hrvati i dalje iseljavaju u Njemačku. Usporedimo li aktualne podatke s onim iz razdoblja od 2014. do 2018., vidljivo je da je ovogodišnji pad (u prvih pola godine) u odnosu na to razdoblje 37,2 posto. U navedenom razdoblju (2014.-2018.) u Njemačku se iseljavalo 50 tisuća građana godišnje, navodi u svom istraživanju priznati hrvatski politolog i povjesničar Tado Jurić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji je prije dvije godine proveo prvo istraživanje među Hrvatima iseljenima u Njemačku.

Prema istraživanju, nema sumnje da na iseljavanje Hrvata utječe pandemija koronavirusa no broj iseljenih Hrvata i dalje raste. Broj iseljenih hrvatskih građana u Njemačkoj i dalje raste pa danas iznosi 419.756, primjerice u prošloj godini bilo ih je 22.000 manje.

Ono što posebno zbrinjava je iseljavanje mladih ljudi. Najveći udio doseljenih Hrvata pripisuje se dobnoj skupini od 25 do 35 godina. Što se tiče trenda povratka u Hrvatsku on se nije pretjerano mijenjao, navodi u svom istraživanju Tado Jurić.

Trend povratka ostao je na razini prethodnih godina i iznosi u prosjeku 17.000 povratnika godišnje. Riječ je ponajprije o iseljenicima, odnosno gastarbajterima koji su u Njemačku došli 1970-ih godina, ali se uočava i porast povratnika iz tzv. EU iseljeničkog vala.

U prošloj godini pored Švedske, Danske i Finske, samo je još Njemačka u Europskoj uniji zabilježila rast doseljavanja građana EU. Detaljnih podataka u 2020. godini za Austriju nema. Prošle je godine u Austriju došlo evidentiranih gotovo 3 000 hrvatskih državljana. Broj osoba koje se nisu odjavile iz Hrvatske je puno veći. Unatoč koronavirusu brojka bi ove godine mogla biti veća od očekivanja jer je Austrija od 1. srpnja otvorila tržište rada za hrvatske državljane.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

R.P
Foto: Dominik QN / unsplash.com

The post Zabrinjavajuće: Hrvati i dalje iseljavaju u Njemačku first appeared on KROATIV.AT.

Jučer je održana Međunarodna videokonferencija u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Na konferenciji su govorili uvaženi dužnosnici, između ostalog i hrvatski premijer Andrej Plenković te predsjednik Europske komisije (EK) Josep Borrell.

Konferenciju je otvorio jedan od domaćina, predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt koji je i ukazao na snažne povijesne veze između Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, kao i na činjenicu da oko trećine stanovnika Hrvatske korijene vuče iz Bosne i Hercegovine. Neidhardt je istaknuo da se danas obilježava 25. godišnjica sklapanja Daytonsko-pariškog sporazuma koji je označio, kazao je, početak mira nakon perioda sukoba u Bosni i Hercegovini. Neidhardt je upozorio kako najmalobrojniji konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, Hrvati, niz godina ulažu prigovore na svoj status, prije svega vezano iz izborni zakon.

Na konferenciji je putem videoveze sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je naglasio da je Hrvatska prijatelj i susjed Bosne i Hercegovine te joj je politička, gospodarska i institucionalna stabilnost ove zemlje od strateške važnosti. “Kao jedini EU susjed Bosne i Hercegovine, Hrvatska je najodlučniji zagovaratelj i najbolji odvjetnik na njenom euroatlantskom putu”, poručio je premijer.

Plenković je pored toga istaknuo i da je Hrvatska pridonijela zaključivanju Daytonsko-pariškog sporazuma na više načina, kroz intenzivne diplomatske napore i političko vodstvo dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, i povrh svega, kroz svoje vojne pobjede tijekom 1995. godine, koje su strateški promijenile odnos snaga u regiji.

Hrvatski premijer je naglasio i da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – kao i na jednakosti svih svojih građana. “Aneks 4 Daytonsko-pariškog sporazuma utvrđuje legitimnu zastupljenost tri konstitutivna naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, kao i u Domu naroda Parlamentarne skupštine. Ovo je bilo odlučujuće za uspješno zaključenje Daytonsko-pariškog sporazuma te je, kao takvo, ugrađeno u Ustav Bosne i Hercegovine. Jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – u ovom ustavnom okviru, svaki od tih elemenata jednako je relevantan i podupire preostale”, rekao je Plenković.

“Ovih dana neki podastiru lažnu dilemu: Bosna i Hercegovina utemeljena na Daytonu ili Bosna i Hercegovina svih svojih građana, koja nadilazi nacionalne granice? Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda te načelo jednakosti svih građana međusobno se ne isključuju. Ne smiju se natjecati, već nadopunjavati. Inzistiranje na jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini nije nazadnjački nacionalizam, već zdrava ustavnost”, jasan je bio hrvatski premijer.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

R.P
Foto: Vlada HR / vlada.gov.hr

The post Plenković: Hrvatska je prijatelj i susjed Bosne i Hercegovine first appeared on KROATIV.AT.

Prema istraživanju Eurostata, kućanstva u Europskoj uniji najveći dio kućnog proračuna, gotovo četvrtinu (23,5 posto), izdvajaju za troškove stanovanja. Odmah iza troškova stanovanja, sa 13,1 posto dolaze troškovi prijevoza. Građani Europske unije 13 posto kućnog budžeta odvajaju na hranu i bezalkoholna pića.

Situacija u Hrvatskoj nešto je drugačija, pa Hrvati najveći dio svog kućnog proračuna odvajaju na hranu i bezalkoholna pića, koja je u kućnom budžetu zauzimaju udjel od 18,3 posto.

Osim na hranu i bezalkoholna pića, hrvatska kućanstva više troše na alkohol i duhan, komunikacije te restorane i hotele. Razlog tome zašto Hrvati manje odvajaju za stanovanje može se pripisati nižoj cijeni režijskih troškova. Ne treba zaboraviti i činjenicu da u prosjeku veći broj hrvatskih kućanstava ima u vlasništvu nekretninu za stanovanje nego što je to slučaj u drugim zemljama EU.

Prema istraživanju Eurostata Hrvata u jednom segmentu (posebno zabrinjavajućem) također odstupa od Europske unije. Potrošnja na javno i privatno zdravstvo u Hrvatskoj iznosi 6,9 posto BDP-a, a prosjek za EU je 9,9 posto. Pritom Njemačka izdvaja 11,5 posto, a Rumunjska 5,6 posto. Problemi u hrvatskom javnom zdravstvu već su duže poznati, a sustav se muči i s ozbiljnim dugovanjima.

R.P
Foto: Marcus Spiske / unsplash.com

The post EU: Gotovo četvrtina kućnog proračuna odlazi na stanovanje first appeared on KROATIV.AT.

Tim psihologa, sociologa i politologa je u sklopu istraživačkog projekta longitudinalnog istraživanja društvenog oporavka nakon korone istražio ispitanike koji predstavljaju opću populaciju Hrvatske. Istraživanje je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a isto pokazuje kako Hrvati imaju nisko povjerenje u političke stranke, institucije, medije, sindikate i Crkvu.

U aktualnoj situaciji radom Nacionalnog stožera civilne zaštite zadovoljno je 30 posto ispitanika a najmanje su zadovoljni radom Sabora (12 posto) i Vlade (20 posto). Čak 15,3 posto ispitanika uopće nije zabrinuto hoće li se zaraziti koronavirusom, dok je 14,1 posto jako zabrinuto.

Za dvije trećine građana razdoblje krize nije bitnije utjecalo na njihovu procjenu životnog standarda, dok siromašni najviše strahuju od posljedica pandemije. Kad je riječ o tzv. individualnoj deprivaciji, odnosno usporedbi građana s drugima u Hrvatskoj, njih 96 posto misli da su prošli jednako ili bolje od drugih. Čak 74 posto građana smatra kako je Hrvatska prošla jednako ili bolje od drugih zemalja članica EU. To znači kako optimizam dijele s Njemačkom, Nizozemskom, Danskom, Italijom i Švedskom.

U vrijeme krize, građani umjereno vjeruju znanstvenicima (druga najviša procjena), ljudima druge nacionalnosti i susjedima, odgojno-obrazovnom sustavu i policiji, organizacijama civilnog društva i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Slične su ocjene dobili Nacionalni stožer civilne zaštite, predsjednik Zoran Milanović te velike tvrtke.

Jako nisko povjerenje građani iskazuju prema političkim strankama, pravosuđu, Hrvatskom saboru, sindikatima, Crkvi te velikim tvrtkama i kompanijama.

Što se ljestvice vrijednosti tiče, najviše se cijene jednakost, zaštita okoliša i socijalna pravda, a najmanje demokratski i višestranački sustav, čega je se točno jedna trećina stanovnika sprema odreći. Sve ove brojke nisu razlog trenutne situacije, jer su ocjene bile slične i u prijašnjim istraživanjima.

„Imamo jasne pokazatelje da smo zemlja kronično niskog povjerenja u vladajuće. Građani vjeruju znanstvenicima i jako je važno omogućiti da njihove, na podacima utemeljene prosudbe budu temelj mjera koje se donose. Ova zemlja treba sada vodstvo koje će pokazati da zna što radi i okupiti kapacitete građana oko nade u uspjeh“, izjavila je voditeljica projekta prof. dr. Dinka Čorkalo Biruški s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Antonio Šećerović
Foto: Zagreb – mtomicphotography | Pixabay

The post Hrvati najmanje vjeruju političkim stranakama, institucijama, medijima i Crkvi first appeared on KROATIV.AT.