Prema istraživanju Eurostata, kućanstva u Europskoj uniji najveći dio kućnog proračuna, gotovo četvrtinu (23,5 posto), izdvajaju za troškove stanovanja. Odmah iza troškova stanovanja, sa 13,1 posto dolaze troškovi prijevoza. Građani Europske unije 13 posto kućnog budžeta odvajaju na hranu i bezalkoholna pića.

Situacija u Hrvatskoj nešto je drugačija, pa Hrvati najveći dio svog kućnog proračuna odvajaju na hranu i bezalkoholna pića, koja je u kućnom budžetu zauzimaju udjel od 18,3 posto.

Osim na hranu i bezalkoholna pića, hrvatska kućanstva više troše na alkohol i duhan, komunikacije te restorane i hotele. Razlog tome zašto Hrvati manje odvajaju za stanovanje može se pripisati nižoj cijeni režijskih troškova. Ne treba zaboraviti i činjenicu da u prosjeku veći broj hrvatskih kućanstava ima u vlasništvu nekretninu za stanovanje nego što je to slučaj u drugim zemljama EU.

Prema istraživanju Eurostata Hrvata u jednom segmentu (posebno zabrinjavajućem) također odstupa od Europske unije. Potrošnja na javno i privatno zdravstvo u Hrvatskoj iznosi 6,9 posto BDP-a, a prosjek za EU je 9,9 posto. Pritom Njemačka izdvaja 11,5 posto, a Rumunjska 5,6 posto. Problemi u hrvatskom javnom zdravstvu već su duže poznati, a sustav se muči i s ozbiljnim dugovanjima.

R.P
Foto: Marcus Spiske / unsplash.com