Hrvatska
Plenković: Hrvatska je prijatelj i susjed Bosne i Hercegovine
Jučer je održana Međunarodna videokonferencija u povodu 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Na konferenciji su govorili uvaženi dužnosnici, između ostalog i hrvatski premijer Andrej Plenković te predsjednik Europske komisije (EK) Josep Borrell.
Konferenciju je otvorio jedan od domaćina, predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt koji je i ukazao na snažne povijesne veze između Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine, kao i na činjenicu da oko trećine stanovnika Hrvatske korijene vuče iz Bosne i Hercegovine. Neidhardt je istaknuo da se danas obilježava 25. godišnjica sklapanja Daytonsko-pariškog sporazuma koji je označio, kazao je, početak mira nakon perioda sukoba u Bosni i Hercegovini. Neidhardt je upozorio kako najmalobrojniji konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini, Hrvati, niz godina ulažu prigovore na svoj status, prije svega vezano iz izborni zakon.
Na konferenciji je putem videoveze sudjelovao i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je naglasio da je Hrvatska prijatelj i susjed Bosne i Hercegovine te joj je politička, gospodarska i institucionalna stabilnost ove zemlje od strateške važnosti. “Kao jedini EU susjed Bosne i Hercegovine, Hrvatska je najodlučniji zagovaratelj i najbolji odvjetnik na njenom euroatlantskom putu”, poručio je premijer.
Plenković je pored toga istaknuo i da je Hrvatska pridonijela zaključivanju Daytonsko-pariškog sporazuma na više načina, kroz intenzivne diplomatske napore i političko vodstvo dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika, i povrh svega, kroz svoje vojne pobjede tijekom 1995. godine, koje su strateški promijenile odnos snaga u regiji.
Hrvatski premijer je naglasio i da je Bosna i Hercegovina utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba – kao i na jednakosti svih svojih građana. “Aneks 4 Daytonsko-pariškog sporazuma utvrđuje legitimnu zastupljenost tri konstitutivna naroda u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, kao i u Domu naroda Parlamentarne skupštine. Ovo je bilo odlučujuće za uspješno zaključenje Daytonsko-pariškog sporazuma te je, kao takvo, ugrađeno u Ustav Bosne i Hercegovine. Jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – u ovom ustavnom okviru, svaki od tih elemenata jednako je relevantan i podupire preostale”, rekao je Plenković.
“Ovih dana neki podastiru lažnu dilemu: Bosna i Hercegovina utemeljena na Daytonu ili Bosna i Hercegovina svih svojih građana, koja nadilazi nacionalne granice? Načelo jednakosti triju konstitutivnih naroda te načelo jednakosti svih građana međusobno se ne isključuju. Ne smiju se natjecati, već nadopunjavati. Inzistiranje na jednakosti konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini nije nazadnjački nacionalizam, već zdrava ustavnost”, jasan je bio hrvatski premijer.
- Hrvat napadnut nožem u Austriji
- Maltretirao susjede u Austriji i prijetio: Uhićen je
- Amerika poslala upozorenje Ukrajini
- U Austriji uhićen beskućnik za kojim je raspisana potraga
- Žena u Austriji pala na prevaru: Ostala bez 43 000 eura
R.P
Foto: Vlada HR / vlada.gov.hr
Hrvatska
Hrvati drugačije gledaju na budućnost od ostatka Europske unije
U prosjeku više od polovice ispitanika u zemljama Europske unije (52 %) kaže da pesimistično gleda na budućnost svijeta, 39% pesimistično gleda na budućnost EU-a, a 41% pesimistično gleda na budućnost svoje zemlje. Nijemci se tradicionalno više boje od drugih. To se ogleda u većini kategorija koje su bile ispitivane: uvijek je 6-7 posto Nijemaca pesimističnije od europskog prosjeka.
Drugačijeg su, pak raspoloženja ispitanici u Hrvatskoj: tu se općenito s manje zabrinutosti i više optimizma gleda na budućnost, u svim kategorijama, uključujući i budućnost Hrvatske, 67 posto anketiranih je “ukupno optimistično” kada se radi o budućnosti zemlje.
S druge strane su na europskoj razini, pomalo iznenađujuće i u proturječju s tim općim negativnim raspoloženjem, prilično pozitivni rezultati na individualnoj razini. Tako više od tri četvrtine građana i Europske unije i Njemačke (76 %) optimistično gleda na svoju vlastitu budućnost i budućnost svojih obitelji, dok je u Hrvatskoj i taj postotak viši – makar za samo jedan posto.
Čega se ljudi boje?
Strahovi koje su ispitanici izrazili su raznoliki, ali mnogi od njih imaju veze s osjećajem ugrožene sigurnosti i zaštite – i tu nema velikih razlika između europskog prosjeka i primjerice Hrvatske. Ispitanici najčešće kao izvor opasnosti navode sukobe u neposrednom okruženju EU-a (72 % EU, 71 % Hrvatska), terorizam ili kibernetičke napade iz trećih zemalja.
No, osjetna se razlika vidi kada je riječ o prirodnim katastrofama pogoršanima klimatskim promjenama. Dok to kao veliku ugrozu vidi 66% ispitanika na razini EU-a, u Hrvatskoj to kao veliku opasnost detektira čak 73% građana. U Njemačkoj, za usporedbu, toga se boji samo 55 posto ljudi.
Kada je riječ o temi koju uvelike pokušavaju iskoristiti desni populisti širom Europe – nekontroliranim migracijskim tokovima – tu se također vide razlike unutar EU-a. Dok se na razini Unije toga boji 65 posto ispitanika, u Njemačkoj je taj postotak manji (60%) – a u Hrvatskoj viši: tu 68 posto anketiranih smatra da je to razlog za zabrinutost.
Mnogi su osim toga zabrinuti zbog rizika u području komunikacija, kao što su dezinformacije, govor mržnje koji se širi online, generirani lažni sadržaji sačinjeni uz pomoć umjetne inteligencije (UI) i prijetnje slobodi izražavanja.
Veće jedinstvo
S obzirom na te opasnosti, građani EU-a žele da Unija preuzme veću odgovornost i odlučnije nastupa na svjetskoj političkoj sceni. Tako primjerice dvije trećine ispitanika želi da se EU snažnije uključi i angažira oko pitanja obrane i sigurnosti, a čak 89 % smatra da države članice trebaju nastupati složnije. Slično je i u Hrvatskoj (88%) te Njemačkoj (90%).
Zanimljiva je, međutim razlika u stavovima kada se radi o izdacima za oružje i vojsku. Na pitanje na koje bi se aspekte EU trebao usredotočiti kako bi ojačao svoj položaj u svijetu, 40 posto ispitanika na razini Unije je odgovorilo da bi to trebali biti izdaci za obranu. To je porast od 3 posto u odnosu na ranije istraživanje iz svibnja prošle godine.
U Njemačkoj je to uvjerenje još raširenije: tu 43 posto smatra da obranu treba jačati na europskoj razini. No sasvim je drugačije raspoloženje u Hrvatskoj: samo 28 posto anketiranih tu temi vidi kao prioritet.
Ekonomija kao prioritet
Kada se radi o tome koje bi teme Europski parlament trebao prioritetno rješavati, na vrhu prioriteta su ekonomske teme. To je s jedne strane pitanje inflacije, rasta cijena i općenito troškova života, sa 41 %, dok odmah iza toga slijedi zahtjev da se EP više bavi pitanjima ekonomije i otvaranja radnih mjesta.
U Hrvatskoj su te teme jasno izražene kao prioritetne. Tu se kao najvažnija zadaća EU-a vidi potreba jačanja konkurentnosti i gospodarstva te jačanje energetske neovisnosti i infrastrukture – u svim tim kategorijama ispitanici iz Hrvatske su iznad europskog prosjeka.
A značajna razlika postoji i kod još jedne teme: dok samo 17 posto Europljana vidi pitanje demografije, starenja i migracija kao prioritet, kod ispitanika u Hrvatskoj je to jedna od ključnih tema za njih čak 28 posto. U Njemačkoj to kao posebno zabrinjavajuću temu vidi samo 13 posto ispitanih.
Zanimljivo je i da samo dvadesetak posto ispitanih vidi pitanje zajedničkih europskih vrijednosti, demokracije i zaštitu ljudskih prava kao prioritetnu temu.
Članstvo u EU-u
Stav prema EU-u i njezinim institucijama ostaje pozitivan, unatoč blagim padovima u odnosu na svibanj 2025. Relativna većina ima pozitivnu sliku o EU-u i smatra da je članstvo njihove zemlje u EU-u korisno (62 %), što je porast za dva boda u odnosu na veljaču/ožujak 2024.
Izvjesne razlike se međutim vide kada se usporede pojedine zemlje. Dok tako, primjerice, 72 posto građana Njemačke – zemlje, dakle, koja je jedna od osnivačica – na članstvo u EU gleda pozitivno, u Hrvatskoj je to manje od europskog prosjeka: 57 posto.
Za Eurobarometar je istraživačka agencija Verian intervjuirala građane od 15 godina starosti u svih 27 država članica EU-a od 6. do 30. studenoga 2025. Anketa je provedena u obliku osobnih intervjua, a ukupno je intervjuirano 26.453 građana.
Hrvatska
Organizira se doček, pjevat će Thompson
Vlada će u suorganizaciji s Hrvatskim rukometnim savezom na Trgu bana Jelačića u 18 sati organizirati doček brončanih rukometaša te su pozvali sve građane da se pridruže, potvrdio je ministar Tonči Glavina. “Grad Zagreb je rekao ne dočeku, ne rukometašima, ne sportu, vlada kaže da”, rekao je Glavina.
Na pitanje hoće li nastupiti Thompson, rekao je da će se ispuniti sve želje rukometaša. Thompsonov menadžer je potvrdio da će nastupiti.
Hrvatska
Nema dočeka za Hrvatsku u Zagrebu: Vlast ne želi Thompsona
Organiziranog dočeka hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu ipak neće biti, potvrdio je Hrvatski rukometni savez nakon neuspjelih dogovora s Gradom Zagrebom oko programa dočeka.
Kako je priopćeno, želja igrača, stručnog stožera i Saveza bila je da na dočeku nastupi Marko Perković Thompson, no budući da takav prijedlog nije prihvaćen, donesena je odluka kako se svečani doček na Trgu bana Josipa Jelačića neće održati.
“Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog stožera i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Thompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, stožera i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti”, navodi se u priopćenju Saveza.
Iz HRS-a su zahvalili svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, ali istaknuli kako smatraju da bi doček hrvatske reprezentacije trebao biti organiziran u glavnom gradu i na središnjem gradskom trgu, kao što je to bio slučaj i ranije.
