Zastupnički dom Kongresa SAD izglasao je opoziv Donalda Trumpa. Ovo je drugi put da je protiv Trumpa pokrenut opoziv. Opoziv je pokrenut zbog optužbi za poticanje pobune nakon što su njegovi pristaše nasilno upali u Kongres, što je ocijenjeno napadom na američku demokraciju. Za opoziv je glasao 231 zastupnik, 221 Demokrat i 10 Republikanaca.

Podsjećamo, ovo je drugi put da je protiv Trumpa pokrenut opoziv. Opoziv je pokrenut i 2019. godine kada je također prošao u Zastupničkom domu koji je pod kontrolom Demokrata. Tada je za Trumpov opoziv glasovalo 230 zastupnika. Senat, u kojem većinu imaju republikanci, oslobodio je Trumpa tadašnjih optužbi i opoziv je propao.

Demokrate sad čeka ista procedura, Postupak se sad seli u Senat, gornji dom Kongresa. Prema Ustavu, potrebne su dvije trećine senatora da se predsjednik osudi i smijeni. Senat s republikanskom većinom je na pauzi do 19. siječnja, dana prije inauguracije izabranog predsjednika Bidena. Republikanski vođa Senata Mitch McConnell odbacio je mogućnost ranijeg sazivanja sjednice.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Zastupnički dom izglasao opoziv Donalda Trumpa first appeared on KROATIV.AT.

Svjetski mediji raspravljaju o brisanju Donalda Trumpa sa društvene mreže twitter, ali i o sve češćem cenzuriranju na društvenim mrežama. Marija Selak Raspudić napisala je na svome Facebook profilu što misli o svemu tome, a njen post je jako brzo postao popularan. Prenosimo ga u cijelosti.

Smijem li na Facebooku reći da se ne slažem s Facebookovom cenzurom? (ili „Kako te ‘kadija i tuži i sudi’ u virtualnoj ‘demokraciji’“)

Proteklih dana svjedočili smo nasilnim ispadima u Americi koji su za svaku osudu i koji su ozbiljno narušili povjerenje u demokraciju na globalnoj razini. Dok neki govore o njezinom kraju, drugi će reći da ona nikada u pravom smislu nije ni zaživjela jer je prečesto služila tek kao „izvozni proizvod“ koji prikriva mnogo prizemnije, financijske, interese velesila koje su trenirale svoje oružane snage u „trećem“ svijetu. 

No, unatoč njezinoj nepostojanosti, jedno od njezinih najvećih, stvarnih ili prividnih, postignuća svakako je sloboda govora. A u ovim gustim i teškim vremenima upravo je ona najvažnije, istodobno i najkrhkije, dijete demokracije za čije se očuvanje svi moramo boriti.

U tom smislu, što god mislili o Trumpovu predsjedanju i njegovoj posrednoj vezi s napadima na Američki kongres, o čemu će konačni pravorijek dati za to nadležne institucije, Facebookova i Twitterova cenzura, točnije trajno brisanje njegovog profila povodom nedavnih događaja, nešto je nad čime se svi trebamo duboko zamisliti.
No u stvarnosti se događa suprotno – većina dežurnih komentatora i političara tu je temu zasad preskočila. Boje li se i oni cenzure društvenih mreža koja bi ih mogla koštati njihovog dragocjenog rejtinga?

Premda je nesporno da se napadi nisu smjeli dogoditi, događaji koji su uslijedili nakon njihove tragične kulminacije otvorili su pitanje na kome je da sankcionira počinitelje koji su za njih odgovorni. 
Na tom tragu, nakon što je trajno uklonjen Trumpov profil s brojnih društvenih mreža, osnovna dilema jasnije nego ikada postaje: „Jesu li Facebook i Twitter kao najpoznatije među njima samo neutralne platforme ili mediji koji dirigiraju i uređuju političke poruke?“. 

Ako su potonje, imaju li njihovi korisnici pravo znati za koju su se političku opciju njihovom uporabom opredijelili? Također, ako su se zaista prihvatili ove druge, nezahvalne uloge, onda očekujemo dosljednost pa da cenzuriraju svakog njihovog korisnika u svakom kutku svijeta koji „potiče na nasije“. Ili u klasičnoj imperijalnoj svijesti nasilje u Americi zaslužuje hitnu intervenciju dok je ono u Etiopiji nevažno? 

Drugo je pak pitanje kakva je danas uloga, ali i moć, klasičnih institucija. Hoće li Trump biti tužen zbog poticanja na mržnju? Ako to neće ići normalnim institucionalnim putem unutar postojećeg zakonodavnog okvira koji se stoljećima gradio i nadograđivao, kada su točno funkciju institucija preuzeli Facebookovi i Twitterovi vlasnici kojima je očito (samo)dodijeljena uloga sudaca i čuvara ćudoređa? 

Također, ne sjećamo se takve ažurnosti dok su društvene mreže još uvijek skupljale svoje korisnike. Kada je to još služilo procvatu biznisa, virtualni moralni policajci spavali su zimski san. 
Ako će pak Trump doista biti procesuiran, pretpostavimo i sudski pravomoćno osuđen, zar mu neće biti određena primjerena kazna nakon čijeg će plaćanja ili odležavanja biti rehabilitiran u društvo? 
Za razliku od sudske, presuda društvenih mreža je „doživotna“ odnosno – smrt na društvenim mrežama i za grijehe koji inače nisu za smrtnu kaznu tako gdje se ona uopće još primjenjuje.

Ova pitanja imaju osobitu težinu ako uzmemo u obzir da je naše postojanje sada više nego ikada, zbog pandemijskih mjera, svedeno upravo na obitavanje u virtualnom prostoru društvenih mreža.
Pretjerana uporaba društvenih mreža ima negativne posljedice po našu stvarnu socijalizaciju, razumijevanje informacija, ali i fizičko i mentalno zdravlje zbog čega je predmet sve češćih kritika. Osnovni argument kojim se one brane neslućene su mogućnosti povezivanja i prostor slobode koji omogućuju. To je ujedno i razlog njihove popularnosti. 
Sada kada ta sloboda polako postaje stvar prošlosti, hoće li to značiti i njihov pad ili ćemo poslušno zakoračiti prema totalitarnom društvu čiji se obrisi počinju nazirati?
Slobode uistinu nema bez odgovornosti, ali ta odgovornost nije Zuckerbergova ili Dorseyjeva već naša vlastita jer ljudi nisu samo ovce kojima se može upravljati, nego i razumna i moralna bića koja su u stanju samostalno odlučivati. 

A čak i kada su u krivu, to je njihovo demokratsko pravo. Kada njihove pogrešne odluke imaju i društvene posljedice dužnost je službenih institucija, a ne pitanje ukusa moćnih pojedinaca, da ih primjereno sankcioniraju. 
Stoga vlasnici najpopularniji društvenih mreža ovakvim postupanjem ne svjedoče demokraciju u koju se tako vole kleti i u čije ime ograničavaju Trumpovu slobodu govora, nego, upravo suprotno, ide na ruku Trumpovim pristašama koji rastu na krilima cenzure „fake media“. 

Stoga, kada dođe do nove eskalacije nasilja, u koga onda treba uprijeti prstom?

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Selak Raspudić: Svi se trebamo duboko zamisliti first appeared on KROATIV.AT.

Od predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama prošlo je nešto malo više od mjesec dana. Umjesto pokretanja procesa mirnog prijenosa vlasti na novoizabranog predsjednika Joea Bidena, izborna trakavica se nastavlja te bi ubrzo možda mogla dobiti krajnji epilog. Naime, dosadašnji predsjednik Donald Trump uporno odbija priznati poraz optužujući Demokratsku stranku za izbornu krađu.

Donald Trump je ustrajan u namjeri osporavanja izbornih rezultata u nekoliko ključnih saveznih država. Pojedina istraživanja ukazuju da velika većina Trumpovih birača smatra da je Trump pokraden. Prema rezultatima ankete koju je provela agencija “Seven Letter Insight” to misli čak 79 posto njegovih birača. Prethodnih dana održane su javne rasprave na kojima Trumpovi odvjetnici nastojali afirmirati Trumpove tvrdnje, a prethodno je obavljeno prebrojavanje glasova u saveznim državama u Georgiji i Wisconsinu koje nije pokazalo promjenu.

Prije dva dana, odnosno 2. prosinca uvečer, Donald Trump je održao 46 minutni govor kojeg je unaprijed označio „kao možda najvažniji govor koji je ikada održao“. U svom govoru, Trump je ove izbore okarakterizirao kao prevaru u režiji Demokratske stranke od samog početka. Naglasak je stavio na nepravilnosti vezane uz glasovanje putem pošte. Naime, na ovim izborima zbog pandemije korona virusa zabilježen je rekordan broj prijava za glasovanje putem pošte. Analize su pokazivale da su dominantan udio u prijavama zauzimali birači Demokrata. Sam Donald Trump je bio sumnjičav prema takvom sustavu glasova te je u izbornoj kampanji pozivao svoje birače da se osobno pojave na svom biračkom mjestu.

Trump je tijekom svoga govora istaknuo da su pojedine osobe u svojoj pošti zaprimile višestruk broj izbornih materijala, a bilo je i slučajeva u kojima su se osobe, koje se nisu prijavile za takav način glasovanja – bile udaljene s biračkih mjesta pod tvrdnjom da su već glasovale poštom. Isto tako naznačio je da je na pojedinim izbornim materijalima potpis naručitelja nepodudaran s prethodnim potpisima. Osim pritužbi vezanih za glasovanje poštom, Donald Trump se požalio i na glasovanje mrtvih i nerezidentnih osoba. Iznio je i ozbiljne optužbe za onemogućivanje nadziranja procesa brojanja glasova republikanskim promatračima. Nadalje, zamjerke ima i na računalne softwaree i glasačke uređaje koje su prebacivali Trumpove glasove Bidenu. Kritike i žalbe uputio je i na ostvarivanje prava glasa na biračkom mjestu bez prethodno predočenog identifikacijskog dokumenta.

Pored toga, ono što je obilježilo Trumpov nastup i izlaganje je pokazivanje grafova na kojima je zorno prikazana Trumpova uvjerljiva prednost u Michiganu i Wisconsinu tijekom cijele izborne noći, da bi u jednom trenutku Biden stekao velik broj glasova dovoljan za preokret.

U svakom slučaju,ukoliko se obistine Trumpove pritužbe, integritet američkih izbora će biti uvelike narušen. To će SAD – kao najveću demokraciju na svijetu – izvrgnuti sramoti i ruglu. Ne uspije li u svom naumu pravnog osporavanja izbornih rezultata, Donaldu Trumpu preostaje kandidatura na sljedećim predsjedničkim izborima 2024.godine. Ankete pokazuje da 66 posto Republikanaca smatra da se Trump u tom slučaju treba ponovno kandidirati. Štoviše, ovi izbori su pokazali da je na terenu Trumpov pokret itekako snažan i prisutan. U odnosu na prošle izbore, na ovim je izborima Trump osvojio 11 milijuna glasova više. Predizborne ankete su predviđale solidnu prednost njegovog protukandidata, a na kraju se ispostavilo da su izbori bilo vrlo tijesni.

Administracija Joe (Obame) Bidena

Vrijedi se osvrnuti i na novoizabranog predsjednika Bidena i na njegovu administraciju. Joe Biden se polako uhodava u ulogu novoizabranog predsjednika. Bude li njegov izbor pravno potvrđen, ući će u povijest kao najstariji izabrani predsjednik te kao drugi predsjednik katolik nakon J.F Kennedya. Pored toga, na ovim izborima osvojio je preko 80 milijuna glasova što predstavlja svojevrstan rekord u broju glasova koji su osvojili izabrani predsjednici.

Prema prvim informacijama, glavni prioritet mu je suzbijanje pandemije korona virusa uz nastojanje da duboko podijeljenu naciju donekle ujedini . Već je stupio u kontakt s pojedinim svjetskim liderima. Mnogi od njih već su mu čestitali, izuzev Vladimira Putina koji s oprezom iščekuje krajnji ishod Trumpovih pravnih borbi. U javnost je Joe Biden izašao s imenima članova svog kabineta. Tako za državnog tajnika planira imenovati Tonija Blinkena. Riječ je o diplomati koji je za vrijeme Obamine administracije vršio funkciju zamjenika državnog tajnika, a dok će bivši Obamin državni tajnik John Kerry biti zadužen za klimatske promjene.

Na vanjskopolitičkom planu očekuje se posvećenost “popravljanju odnosa” s EU te se nagađa da bi Bidenova administracija mogla snažnije angažirati na prostoru takozvanog Zapadnog Balkana. To nam tek preostaje za vidjeti.

The post Izbori u SAD-u: Je li Donald Trump pokraden na predsjedničkim izborima? first appeared on KROATIV.AT.

Samo nekoliko sati nakon terorističkog napada u Beču, cijeli politički svijet reagirao je na ubojstva najmanje tri osobe.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen napisala je kako je šokirana i tužna zbog brutalnog napada u Beču: „Moje misli su s obiteljima žrtava i austrijskim društvom. Europa je solidarna s austrijskom stranom. Jači smo od mržnje i terora“.

Premijer Velike Britanije Boris Johnson je napisao kako je šokiran zbog napada u glavnom gradu Austrije i da je njegova zemlja uz Austriju: „Zajedno smo protiv terorizma“.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je izjavio kako se njegov narod suosjeća sa šokom i tugom Austrijanaca nakon napada: „Nakon Francuske, na udaru je prijateljska zemlja. Ovo je naša Europa. Naši neprijatelji moraju znati s kim imaju posla. Nećemo popustiti ni pred čim“. Macron je tekst podijelio i na njemačkom jeziku.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je na svom Twitter profilu napisao kako Hrvatska „najoštrije osuđuje“ stravični napad u Beču te izražavaju sućut obiteljima žrtava te solidarnost austrijskom narodu. Tekst je napisao i na njemačkom jeziku.

Španjolski premijer Pedro Sanchez je poručio kako je njegova zemlja solidarna s Austrijom te kako Europa neće pokleknuti pred mržnjom. Talijanski premijer Giuseppe Conte je poručio kako u Europi nema mjesta mržnji te kako oštro osuđuje teroristički napad u Beču, a tekst je napisao na njemačkom jeziku.

Demokratski predsjednički kandidat u SAD-u Joe Biden je napisao na Twitteru kako zajedno sa svojom suprugom Jill moli za žrtve napada u Beču. Američki predsjednik i republikanski protukandidat Donald Trump napisao je kako stoji uz Francusku i Austriju u ovim trenutcima.

Luksemburški premijer Xavier Bettel je napad u Beču nazvao „užasnim napadom na našu slobodu, naše vrijednosti i naš način života“ te da „mržnji nećemo dozvoliti da pobijedi“. Slovenski premijer Janez Janša je izjavio kako su potpuno solidarni sa susjedima: „Nakon Francuske, Austrija. Tko je sljedeći? Nitko nije imun protiv terorističke opasnosti u Europi. Nulta tolerancija protiv radikalnog islama“.

Antonio Šećerović
Foto: Schwedenplatz u ponoć – Martin Thür | Twitter

The post Teror u Beču: Reakcije iz cijelog svijeta first appeared on KROATIV.AT.

Polako se približava 3. studeni, a svijet s velikom pozornošću gleda prema Sjedinjenim Američkim Državama. Tada se u “zemlji slobodnih i domovini hrabrih” održavaju predsjednički izbori. Bitka za Bijelu kuću vodi se između aktualnog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Bidena, kandidata Demokratske stranke. Nema sumnje je da će u izbornoj noći oči cijelog svijeta će biti uprte u SAD i da će se s velikim očekivanjem pratiti rezultati samih izbora.

Na ovim predsjedničkim izborima zabilježen je rekordan broj prijava za glasanje putem pošte, a dio registriranih birača u nekoliko saveznih država iskoristit će svoju mogućnost ranog glasanja na svojim biračkim mjestima. Ovisno o brzini prebrojavanja glasova pristiglih poštom, postoji velika mogućnost da se u pojedinim saveznim državama potpuni rezultati saznaju tek nekoliko dana poslije izbora. To bi moglo značiti da ćemo na pobjednika izbora čekati duže nego inače, a možda upravo ti glasovi i odluče pobjednika izbora.

Analize i istraživanja su pokazala da će većina Bidenovih glasača iskoristiti svoje pravo glasa putem pošte, a Trumpovi glasači su skloniji glasanju na biračkom mjestu na sam dan izbora. Predizborna kampanja je u punom jeku ,pogotovo nakon što se Donald Trump oporavio od koronavirusa. Za očekivati je da će do izbornog dana oba kandidata sučeliti svoje politike pred američkom javnošću u još jednoj, ali možda i dvije debate. Kvaliteta nastupa oba kandidata u tim debatama može u određenoj mjeri utjecati na daljnji tijek kampanje, ali može i usmjeriti neodlučne glasače prema jednom od kandidata u ključnim saveznim država.

Koji su glavni aduti Trumpa i Bidena?

Glavni adut Donalda Trumpa za reizbor su sjajni ekonomski rezultati na gospodarskom planu prije početka pandemije koronavirusa. U cilju mobiliziranja konzervativnog biračkog tijela služi se protukineskom retorikom i optužuje Bidena za podilaženje radikalnom krilu Demokratske stranke. Na sve moguće načine nastoji pridobiti glasove različitih kategorija stanovništva – od Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, preko katolika i Židova pa sve do umirovljenika i radničke klase. U svoju korist “spinao” je nedavno sklopljeni Washingtonski sporazum sa Srbijom i Kosovom ističući na jednom od svojih skupovima da je pomirio dva zaraćena naroda koji su se neprestano “tukli” u zadnjih sto godina.

S druge strane, Joe Biden zamjera Trumpu loše upravljanje korona krizom. Prije svega, Biden se nastoji prikazati kao kandidat koji je po svojem ponašanju, komunikaciji i djelima sušta suprotnost Donaldu Trumpu. Takvim pristupom nastoji privući centristički orijentirane birače, ali i Republikance osjetljive na Trumpovu retoriku i karakter. Tako je Cindy McCain, supruga pokojnog američkog senatora John McCaina i Obaminog protukandidata na izborima 2008. podržala Joea Bidena.

Predizborne ankete i prognoze – hoće li se ponoviti scenarij prošlih izbora

Predizborne ankete u ključnim saveznim državama daju prednost uglavnom Bidenu. Njegova prednost u anketama je uvelike podudarna s prednošću koju je imala Hillary Clinton na prethodnim izborima. Rezultati izbora prije četiri godine pokazali su određen raskorak između stvarnog stanja na terenu i predizbornih anketa. Ovakvo odstupanje na prošlim izborima ima i svoje objašnjenje. Naime, smatra se da se dio Trumpovih glasača, zbog negativne slike koju je dio medija stvorio o Trumpu, boji ili srami javno istaći svoj izbor odnosno činjenicu da podržavaju Trumpa. U obzir treba uzeti i Trumpovu popularnost na društvenim mrežama, njegove izrazito dobro posjećene skupove i sve veću podrška među Afroamerikancima i Latinosima. To znači da je vrlo lako moguće i ponavljanje scenarija od prije četiri godine.

S druge pak strane, “Nostradamus” predsjedničkih izbora Allan Lichtman predviđa pobjedu Bidena. Naime, riječ je o profesoru povijesti na Američkom univerzitetu koji je točno predvidio pobjednika u svakoj trci za Bijelu kuću još od reizbora Ronalda Regana 1984. godine. Hoće li se to i ovaj put obistiniti, ostaje za vidjeti. Profesor za svoja predviđanja koristi sustav “13 faktora” koji uključuju ekonomiju, položaj, socijalne nemire i skandale. Na svaki od ovih faktora se može odgovoriti sa “istinit” ili “lažan”, a ako je šest ili više faktora označeno sa “lažan”, onda taj kandidat gubi vlast. Ti faktori također govore i o “karizmi” kandidata. Prema njegovom sustavu, Biden ima sedam faktora, odnosno “ključeva” prednosti.

Američki izbori i pogledi na svijet

U sjeni predsjedničkih izbora istodobno održavaju se guvernerski izbori u nekoliko saveznih država i izbori za zastupnike u Kongres i Senat. Očekuje se da će Demokrati zadržati postojeću većinu u Kongresu , a u pojedinim saveznim državama vodi se neizvjesna bitka između dva tabora za osvajanje senatske većine. Potencijalno može čak dođi i do toga da obje stranke imaju podjednak broj zastupnika od sveukupnih 100 koje ima Senat. U takvom odnosu snaga odlučujući glas ima potpredsjednik/ca . Ovisno o tome kojoj stranci pripada, ta stranka ima većinu u omjeru od 51:50.

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.

Robert Pandža
Foto: Gage Skidmore / The Independent / flickr

The post Predsjednički izbori u SAD-u: Trump ili Biden? first appeared on KROATIV.AT.

Nakon prve predsjedničke debate u kojoj su oba sudionika (Trump i Biden) proglasili svoje pobjede iz Sjedinjenih Američkih Država odjeknule su vijesti kako je aktualni američki predsjednik Donald Trump pozitivan na virus. Pozitivna je i prva dama Melanie Trump. Oboje su na koronavirus testirani nakon što je koronavirus potvrđen kod predsjednikove savjetnice Hope Hicks.

Informaciju je na svom twitter profilu potvrdio i američki predsjednik Donald Trump.

Predsjednikova savjetnica Hope Hics redovno putuje s predsjednikom, a zajedno s ostalim bliskim suradnicima pratila je predsjednika u Ohiu gdje je imao prvu predizbornu debatu, te dan kasnije i na predizborni skup koji je održan u Minnesoti.

R.P
Foto: Donald Trump / facebook

The post PRVI ČOVJEK SAD-a: Donald Trump pozitivan na koronavirus first appeared on KROATIV.AT.

Antonio Šećerović
Foto: Donald J. Trump | Facebook 

The post ZANIMLJIVO: Trump tvrdi kako Austrijanci žive u šumama first appeared on KROATIV.AT.

U prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa danas je u Bijeloj kući potpisan sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova, a sporazum su potpisali srpski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti. Nakon što su Vučić i Hoti potpisali sporazum, isto je učinio i američki predsjednik Donald Trump.

“Srbija i Kosovo su se obvezale na normalizaciju gospodarskih odnosa. Dvije su zemlje, usredotočivši se na stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast, uspjele postići veliki iskorak.”, – naglasio je Trump.

Pored potpisivanja sporazuma, Srbija se obavezala na premještanje svog veleposlanstva u Jeruzalem, a Kosovo i Izrael će uspostaviti diplomatske odnose. Američki predsjednik Donald Trump to vidi kao još jedan “dobar znak”.

Hoće li Srbija u konačnici priznati Kosovo i kad bi se to moglo dogoditi ostaje i dalje otvoreno pitanje. Isto tako, čini se da će Sjedinjene Američke Države i dalje ustrajati na tom pitanju. Američki predsjednik Donald Trump i ovaj sporazum vidi kao pobjedu svoje vanjske politike.

R.P
Foto: Reuters / Leah Millis

The post “POVIJESNI SPORAZUM”: Potpisan sporazum između Srbije i Kosova first appeared on KROATIV.AT.

Ekonomist Kevin Hassett je 28. travnja rekao da se situacija s corona virusom u Austriji pomno analizira i prati: “Svakoga dana sastavljamo statistike o stanju u Austriji kako bismo vidjeli ima li znakova pogoršanja situacije nakon ublažavanja mjera”.

Državni tajnik Michael Pompeo nekoliko je puta istaknuo kako austrijski model pokazuje odlične rezultate, a isto je prije nekoliko dana ponovio i američki predsjednik Donald Trump. Pompeo je mnogo kritičniji prema situaciji u Singapuru. U intervjuu za “Fox News” rekao je da će broj zaraza u Singapuru ponovo porasti i da se mogu vidjeti brojni signali upozorenja za budućnost zemlje u borbi s corona virusom.

R.P
Foto: AFP

The post AUSTRIJA KAO MODEL: SAD razmatra ublažavanje mjera po uzoru na Austriju first appeared on KROATIV.AT.