Broj zaraženih koronavirusom raste, što se odražava i na broj bolovanja. Od utorka će se ponovno provoditi CoV testovi za stacionarne prijeme u AKH; ostale bolnice čekaju dok ne donesu odluku.

Svi koji od utorka budu primljeni u Opću bolnicu u Beču odmah će biti testirani na koronavirus. Preduvjet je pristanak dotične osobe. Ako ne pristanete na test, to neće utjecati na vaš prijem.

Ako testovi budu pozitivni, oboljeli će biti smješteni u poseban prostor.

U drugim bolnicama, međutim, testovi su trenutno ograničeni na pojedinačne slučajeve – odnosno kada postoji konkretna sumnja na Covid, rekli su za Radio Beč iz Bečke zdravstvene udruge.

Isto vrijedi i za pet vjerskih bolnica u grupi Vinzenz. Naglašeno je da trenutno stanje nije usporedivo s prethodnim godinama, a stopa zaraženosti trenutno nije vidljiva u bolnicama.

Međutim, virusi su vrlo vidljivi na bolovanju: zdravstveno osiguranje izvješćuje da je prošli tjedan oko 30.000 Bečana bilo na bolovanju zbog Covida, gripe ili infekcija sličnih gripi. Međutim, ovo su samo brojevi osiguranika ÖGK. Osim toga, tu su i bolovanja kod drugih zdravstvenih osiguranja.

The post AKH od danas uvodi korona testove first appeared on KROATIV.AT.

Svađa između bh. državljanina (81) i njegove 59-godišnje kćeri potpuno je eskalirala u utorak navečer u Klagenfurtu.

Oko 17.15 sati svađa u stanu bh. državljanina je toliko izmakla kontroli da je 81-godišnjak zaprijetio ubojstvom vlastitoj kćeri. Da bi potkrijepio svoje riječi, čak je izvukao i nož.

Došlo je do koškanja, a ozlijeđeni su otac i 59-godišnja kći kojima je pružena liječnička pomoć.

Muškarcu je izrečena mjera zabrane ulaska i prilaska, kao i privremena zabrana nošenja oružja. Bit će prijavljen.
​

The post Bh. državljanin u Austriji prijetio da će ubiti vlastitu kći first appeared on KROATIV.AT.

Udio zaposlenika koji bi željeli raditi manje sati znatno je porastao od 2000. godine, izvještava Radnička komora Gornje Austrije. Suprotno predrasudama, želja za kraćim radnim vremenom uz istu plaću nije izraženija kod mlađe generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina.

Trenutno 28 posto svih zaposlenika želi raditi manje sati od dogovorenog u ugovoru o radu. Među stalno zaposlenima to je 32 posto. Pritom bi gotovo trećina honorarnih radnika povećala tjedno radno vrijeme.

Stvarno odrađeni tjedni radni sati premašivali bi ugovoreni iznos u prosjeku za 1,7 sati. Razlika između ugovorenog i stvarnog radnog vremena posebno je velika za zaposlene u javnoj upravi, prometu i vezama te u građevinarstvu. Sektor zdravstva i socijalne skrbi je sektor s najkraćim tjednim radnim vremenom (zbog skraćenog radnog vremena), izračunao je danas AK Gornja Austrija.

U svakom slučaju besmislica je tvrditi da su mladi stručnjaci previše lijeni za stalni posao. “Suprotno uobičajenim predrasudama, želja za manjim brojem radnih sati, čak i uz istu satnicu, nije izraženija kod mlade generacije nego kod svih ostalih dobnih skupina. Lamentacije iz politike i biznisa o navodno lijenoj mladoj generaciji su besmislene”, kaže predsjednik AK Gornje Austrije Andreas Stangl. Čak je primjetno da stariji radnici danas žele raditi 3-4 sata manje nego prije 20 godina. Mladi, pak, prema indeksu radne klime žele raditi “samo” 1-2 sata manje od mladih prije 20 godina.

Prema tome, rođeni između 1980. i 1994. imaju najveću želju za redukcijama: žele raditi 3,3 sata manje tjedno nego što rade trenutno. Vrlo mladi žele raditi 2,8 sati manje tjedno, starije generacije žele raditi 2,5 sati manje.

“U praksi, međutim, mnogi zaposlenici moraju raditi prekovremeno, odnosno gotovo tri četvrtine svih zaposlenih u Austriji – njih 22 posto često, a 52 posto povremeno”, navodi Radnička komora. To ima utjecaja na indeks radne klime: dok je to 105 indeksnih bodova za ljude koji rade manje od 40 sati tjedno, to je samo 92 indeksna boda za zaposlenike koji rade više od 50 sati tjedno. Oni koji nikada ne moraju raditi prekovremeno trenutno imaju vrijednost indeksa od 109 bodova.

Za predsjednika AK Gornje Austrije Stangla, rezultati istraživanja koji su danas predstavljeni su “prilika za gospodarstvo” – naime da se pozabavi gotovo trećinom zaposlenika s nepunim radnim vremenom koji bi htjeli raditi više sati. Ali čini se da se u nekim sektorima želi uštedjeti na premijama za prekovremeni rad, rekao je Stangl novinarima. I podsjetio da je posljednje skraćenje radnog vremena za mase bilo 1985. godine.

Christoph Hofinger iz instituta Sora danas je naglasio kako radno vrijeme ima značajan utjecaj na zadovoljstvo i spremnost na promjene. Prvi snažniji nalet želje za manjim brojem radnih sati bio je tijekom financijske krize 2008. godine, nakon čega se želja nije smanjila i ponovno je uzela maha tijekom pandemije korone.

Hofinger je naglasio da je oko 4500 zaposlenika koji se svake godine anketiraju informirano da se ovdje traži skraćenje radnog vremena bez naknade plaće. To pokazuje da bi zaposlenici prihvatili i smanjenje plaće ako bi se time smanjila usklađenost radnog i obiteljskog života te zdravstveni problemi povezani s radom.

Između ostalog, AK Gornje Austrije poziva na “modernu organizaciju radnog vremena koja se temelji na potrebama zaposlenika”, kao i na proširenje zakonskih prava na promijenjeno ili skraćeno radno vrijeme i pravo na promjenu između punog i djelomičnog radnog vremena. Nadalje, trebalo bi u potpunosti poništiti izmjene Zakona o radnom vremenu i Zakona o odmoru tijekom rada donesene 2018. godine. Tada je maksimalno dopušteno radno vrijeme povećano s deset na dvanaest sati dnevno te s 50 na 60 sati tjedno, podsjećaju iz Komore.

The post Radnička komora: Sve veće nezadovoljstvo radnika radnim vremenom u Austriji first appeared on KROATIV.AT.

U spomen na velike radničke prosvjede koji su se održali u Chicagu 1. svibnja 1886. godine taj datum se diljem svijeta obilježava kao Međunarodni praznik rada. Zamah industrijalizacije u 19. stoljeću obilježio je nemilosrdno iskorištavanje mase radnika od vlasnika i poslodavaca. Male nadnice, dnevni rad i do 18 sati, iskorištavanje dječje radne snage i život na rubu egzistencije rezultirali su nizom štrajkova u kojima su se zahtijevali dostojniji uvjeti rada i života. Najveći radnički pokreti dogodili su se u zemlji koja je imala najbrže rastuću industriju – SAD-u. Vrhunac se dogodio u Chicagu kada je na ulice izašla masa od oko 40 tisuća radnika ističući zahtjeve simbolizirane u tri osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog obrazovanja. Vlast je na prosvjednike poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je prosvjednika uhićeno, a vođe štrajka izvedeni su pred sud. Petero ih je osuđeno na smrt, a trojica na dugogodišnju robiju.

Tri godine kasnije na prvom kongresu Druge internacionale odlučeno je da će se svakog 1. svibnja održavati prosvjedi dok god radnici ne izbore pravo na dostojan život i rad. Već od sljedeće godine taj dan se slavi kao Međunarodni dan opće solidarnosti radništva. Trebalo je proći nekoliko desetljeća dok su se radnici, prvenstveno u demokratskim zemljama, djelovanjem sve jačih sindikata uspjeli izboriti za svoja prava sporazumijevajući se s poslodavcima uz posredovanje države. U totalitarnim režimima i nerazvijenim državama radnici su bili zaštićeni samo deklarativno, a u stvari su bili izrabljivani za boljitak države.

U Hrvatskoj je prvi svibnja prvi puta obilježen još 1890. godine kada su radnici također tražili prava sažeta u zahtjeve tri osmice. U Zagrebu je održano niz skupova i prosvjeda, a najveći je održan u zgradi Hrvatskog doma gdje su govornici naglašavali: “Mi smo za rad, ali hoćemo živjeti kao ljudi”. U neovisnoj Hrvatskoj 1996. godine Sabor je donio odluku da je 1. svibnja neradni dan koji se obilježava kao praznik pod nazivom Blagdan rada, to je izmijenjeno 2001. godine kada je službeni naziv izmijenjen u Praznik rada. Obilježavanje Praznika rada ima dugu povijest i u Austriji, a državnim praznikom je postao već 1919. godine.

R.P / povijest.hr
Foto: Christian Deutsch / twitter / 1.svibnja. 2019.

The post Zašto obilježavamo Međunarodni praznik rada first appeared on KROATIV.AT.

Policija bi najkasnije do 2024. godine trebala biti opremljena bodycam kamerama, potvrdilo je Ministarstvo unutarnjih poslova za ORF Beč. U Beču službenici trenutno imaju 92 takve kamere, s povećanjem bi ih moglo biti oko 1000 više.

Prošle je godine Bundesbefertigung GmbH pokrenuo postupak nabave za body kamere na razini cijele EU. Proces je dovršen u jesen 2022. “Ovisno o specifičnim zahtjevima, koje javni klijenti još uvijek detaljno razjašnjavaju, naručeno je nekoliko tisuća komada do 6000 komada.

Osim Ministarstva unutarnjih poslova, bodycams po potrebi mogu zatražiti i druga tijela.

Prema izvješćima, 3500 do 4000 kamera treba ići u MUP na korištenje policiji. Prva tranša trebala bi otići odjelima i jedinicama do kraja ove godine. Do 2024. svi bi odjeli trebali imati dostupnu bodycam.

Ministarstvo unutarnjih poslova još ne želi imenovati točan broj bodycam-ova, u pisanom priopćenju stoji: “Broj uređaja uvelike se povećava u cijeloj Austriji.” Trenutno postoji radna skupina u Saveznoj policiji. Direkcija koja radi na tome kako će se postaviti nove kamere i kako će se distribuirati saveznim državama i jedinicama. “O tome trenutno ne možemo ništa reći, ali ćemo u dogledno vrijeme aktivno komunicirati”, stoji u priopćenju.

Nakon probnog rada, prve body kamere službeno su puštene u rad u policiji 2019. Bilanca je bila pozitivna. Prema riječima dužnosnika, najava uključivanja kamere često bi imala deeskalirajući učinak.

Prema ministarstvu, policija u Austriji trenutno ima “oko 375 kamera koje se nose na tijelu u upotrebi”, od kojih 92 u Beču. Bečki policajci prošle su ih godine aktivirali “više od 70 puta”, priopćio je ured za tisak Ravnateljstva državne policije u Beču.

The post Austrija: Policija će nositi kamere na tijelu, po uzoru na američku policiju first appeared on KROATIV.AT.

Austrija se trenutno nalazi pred uvođenjem novih mjera. U trenutku pisanja ovog članka traje sastanak između austrijske vlade i predstavnika austrijskih pokrajina, a izvjesno je veliko pooštravanje mjera. Prema medijskim informacijama, u mnoga područja, pogotovo ona za ‘slobodno vrijeme’ planira se uvesti 2G pravilo.

Prema nekim informacijama mjere bi na snagu mogle stupiti već u ponedjeljak. Prema informacijama bliskim vladi 2G pravilo trebalo bi se uvesti za cijelu gastronomiju, ali ujedno bi 2G pravilo vrijedilo i za sve pružatelje usluga poput frizera, masera itd.

Pored toga, 2G pravilo uvodi se i za sve događaje s više od 25 ljudi. Što se tiče radnog mjesta, tu bi prema informacijama trebalo ostati vrijediti 3G pravilo. Isto tako, smanjuje se i valjanost potvrde o cijepljenju s 12 na 9 mjeseci.

Svi koji se budu cijepili u sljedeća četiri tjedna imat će (uz validan PCR test) pristup svim područjima s 2G pravilom.

Uskoro opširnije...

The post Austrija planira uvesti 2G pravilo: Sastanak u tijeku, prognoze pesimistične first appeared on KROATIV.AT.

Svi učenici u američkoj saveznoj državi Kaliforniji koji žele pohađati nastavu bilo u javnim ili privatnim školama, morat će se cijepiti, objavio je u petak guverner te države.

Ta se odluka odnosi na šest milijuna učenika u Kaliforniji, najnaseljenijoj državi zemlje. Obveza cijepljenja će stupiti na snagu tek sljedeće godine, prema dobnim skupinama za koje će američka agencija za lijekove, FDA, u potpunosti odobriti cjepivo.

Cjepivo je već odobreno za starije od 16 godina, ali za sada za one između 12 i 15 godina samo u hitnom postupku u vezi pandemije. Za djecu mlađu od 12 još nije odobreno. Bez cijepljenja neće biti moguće fizički doći na nastavu.

Čim na snagu stupi odveza cijepljenja za učenike, obvezno će se cijepiti i svi nastavnici i osoblje obrazovne ustanove.

The post U Kaliforniji će svi učenici morati biti cijepljeni protiv koronavirusa first appeared on KROATIV.AT.

Prema istom izvješću od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do jučer ukupno je zabilježeno 8311 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 173 preminulo, 5926 se oporavilo. U samoizolaciji je s jučerašnjim danom 7519 osoba. Ukupno je testirano 152 182 osoba, od toga 1722 u posljednja 24 sata. Udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih je 5,48%. Prosječna dob pozitivnih osoba je 42,67 godina, muškaraca je 51,38% a žena 48,62%.

Gdje su se zarazili strani državljani i turisti koji su boravili u Hrvatskoj?

Iz tablice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (vidi ispod) vidljivo je dakle da se u razdoblju od 7. srpnja do 24. kolovoza u Hrvatskoj zarazilo 130 austrijskih državljana, od čega njih 63 u Makarskoj, 11 u Vodicama i 9 u Novalji.

Veliki događaji i blagdani nisu bili uzrok širenja zaraze?

S obzirom da je početak i sredina kolovoza razdoblje događaja na kojima se očekivao veliki broj ljudi (proslava Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, Sinjska alka, blagdan Velike Gospe) važno je istaknuti kako nema oboljelih koji bi se sa sigurnošću mogli povezati s proslavama vezanim uz te događaje. Dio osoba koje su se vratile iz Bosne i Hercegovine naveo je sudjelovanje na proslavama za blagdan Velike Gospe u tamošnjim svetištima, a u Hrvatskoj se pojavio i manji broj oboljelih u manjim mjestima, koji su sudjelovali na misi te poslavama vezanim uz blagdan Velike Gospe. Nisu poznati zabilježeni slučajevi vezani uz veća svetišta.

“Gledajući dnevni broj novoboljelih, situacija se često čini dramatična i van kontrole. Unatoč tome, vrlo brzo pod kontrolu stavljena su sva žarišta zaraze”, – navodi se u izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

R.P
Foto: koronavirus.hr

The post HRVATSKA OBJAVILA PODATKE: Austrijanci se zarazili u Makarskoj i Novalji first appeared on KROATIV.AT.

Ministra zdravstva posebno zabrinjava situacija u Beču, gdje se u pravilu posljednjih dana registrira veliki broj novozaraženih osoba. S jedne strane, Beč testira jako puno, a s druge strane Beč ima i najveći broj povratnika iz drugih zemalja. Zbog velikog broja testiranih, u Beču se najviše i otkrivaju asimptomatski slučajevi.

“Trenutno je ogroman izazov za regionalne zdravstvene vlasti da obuzdaju regionalne zdravstvene klastere.“, – naglasio je Anschober i dodao da se širom Europe ponovno povećava broj novozaraženih. Kao primjere je naveo Španjolsku, Francusku, Hrvatsku i Kosovo.

R.P
Foto: Rudolf Anschober – facebook

The post MINISTAR ZDRAVSTVA: Sve više zaraženih nema izražene simptome first appeared on KROATIV.AT.

Pored austrijskog ministra financija Gernota Blümela (ÖVP) na sastanku sudjeluju i Pierre Gramegna (Luksemburg), Ueli Maurer (Švicarska), Olaf Scholz (Njemačka) i Adrian Hasler (Lihtenštajn). Pored sastanka vezanog za krizu izazvanu koronavirusom, ministri će posjetiti i Leopoldov muzej, izložbu “Beč 1990”, kao i vinariju “Wailand Wein”.

R.P
Foto: Gernot Blümel / facebook.com / arhivska slika

The post “KORONA KRIZA”: Ministri financija na sastanku u Beču first appeared on KROATIV.AT.