Joseph R. Biden prisegnuo je jučer kao 46. američki predsjednik i tako postao drugi rimokatolik u Bijeloj kući nakon Johna F. Kennedyja. Biden je tradicionalno prisegnuo u Kapitolu, a prisegu je imao na Bibliji ukrašenoj keltskim križem koja ga prati u njegovoj 50 godina dugoj političkoj karijeri. Knjiga je u njegovoj obitelji, porijeklom iz Irske, od 1893. godine, a istu je koristio i dok je prisezao kao senator i potpredsjednik.

U svom govoru Biden je istaknuo kako su Sjedinjene Američke Države bile na ispitu i izazovu kojeg su uspješno savladale. Biden je naglasio da je pobijedila demokracija, odnosno da se poslušala volja naroda. “Ponovno smo naučili da je demokracija vrijedna i krhka, a u ovim trenucima je ponovno pobijedila”, kazao je novi američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Americi sad predstoji teška borba protiv političkog ekstremizma, unutarnjeg terorizma i bijelog supremacizma pa pozvao na jedinstvo nacije bez kojeg ne može biti mira u državi. Još je jednom naglasio i da će biti predsjednik svih Amerikanaca.

Istaknuo je da Ameriku čeka borba protiv političkog ekstremizma, unutarnjeg terorizma i bijelog supremacizma pa pozvao na jedinstvo nacije bez kojeg ne može biti mira u državi. Biden je već prvog dana potpisao niz 17 uredbi i odmah poništio neke Trumpove odluke, između ostalog potpisao je i ponovno angažiranje Sjedinjenih Država u pariškom klimatskom sporazumu.

“Tražim od svih Amerikanaca da mi se pridruže u cilju jedinstva države”, kazao je 46. američki predsjednik Joe Biden.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post SAD: Prisegnuo Joe Biden i odmah poništio nekoliko Trumpovih odluka first appeared on KROATIV.AT.

Jučer je i službeno potvrđen novi američki predsjednik, a na njegovoj inauguraciji će se piti hrvatska vina – i to ona sa Pelješca.

Joe Biden i njegova potpredsjednica Kamala Harris trebali bi 20. siječnja prisegnuti na stepenicama Capitola. Sama svečanost, radi mjera suzbijanja koronavirusa, trebala bi biti nešto skromnija nego sto smo do sada navikli. Ustoličenje novog američkog predsjednika zalit će se kapljicom vrhunskog pelješkog dingača.

Nešto skromniji broj uzvanika na inauguraciji Joea Bidena bit će poslužen vinima Benmosche Family Dingač i Benmosche Family Zinfandel, što će još jedanput biti sjajna promocija Hrvatske i poluotoka Pelješca u najvećim američkim državničkim krugovima, piše DubrovnikNet.hr.

Sve to zahvaljujući Robertu H. Benmoscheu, nekadašnjem čelnom čovjeku najveće svjetske osiguravateljske grupacije AIG i Obaminom savjetniku koji je kao strastveni zaljubljenik u dalmatinska crna vina 2006. podigao terasaste vinograde Dingača na južnim padinama i uz more kod Vignja na Pelješcu.

Vinogradi plavca malog i zinfandel, na geografski zaštićenim područjima s pogledom na čisto more i dalmatinske otoke koji oduzima dah, proizveli su limitiranu seriju vina, Benmosche Family Dingač i Benmosche Family Zinfandel. Na hrvatskom jugu Benmosche je tijekom desetak godina proveo gotovo svaki slobodan trenutak uživajući sa svojom obitelji ili u vinogorju Pelješca ili kući koju je kupio u Lapadu.

Njegova je obitelj ostala povezana uz ovaj kraj i nakon što je Benmosche preminuo, prvenstveno zahvaljujući prijateljsku s našom poznatom vinogradarkom Marijom Mrgudić koju je Benmosche nazivao svojim “bossom” po dolasku na Pelješac, donosi DubrovnikNet.hr.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Na inauguraciji novog američkog predsjednika služit će se pelješko vino first appeared on KROATIV.AT.

Od predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama prošlo je nešto malo više od mjesec dana. Umjesto pokretanja procesa mirnog prijenosa vlasti na novoizabranog predsjednika Joea Bidena, izborna trakavica se nastavlja te bi ubrzo možda mogla dobiti krajnji epilog. Naime, dosadašnji predsjednik Donald Trump uporno odbija priznati poraz optužujući Demokratsku stranku za izbornu krađu.

Donald Trump je ustrajan u namjeri osporavanja izbornih rezultata u nekoliko ključnih saveznih država. Pojedina istraživanja ukazuju da velika većina Trumpovih birača smatra da je Trump pokraden. Prema rezultatima ankete koju je provela agencija “Seven Letter Insight” to misli čak 79 posto njegovih birača. Prethodnih dana održane su javne rasprave na kojima Trumpovi odvjetnici nastojali afirmirati Trumpove tvrdnje, a prethodno je obavljeno prebrojavanje glasova u saveznim državama u Georgiji i Wisconsinu koje nije pokazalo promjenu.

Prije dva dana, odnosno 2. prosinca uvečer, Donald Trump je održao 46 minutni govor kojeg je unaprijed označio „kao možda najvažniji govor koji je ikada održao“. U svom govoru, Trump je ove izbore okarakterizirao kao prevaru u režiji Demokratske stranke od samog početka. Naglasak je stavio na nepravilnosti vezane uz glasovanje putem pošte. Naime, na ovim izborima zbog pandemije korona virusa zabilježen je rekordan broj prijava za glasovanje putem pošte. Analize su pokazivale da su dominantan udio u prijavama zauzimali birači Demokrata. Sam Donald Trump je bio sumnjičav prema takvom sustavu glasova te je u izbornoj kampanji pozivao svoje birače da se osobno pojave na svom biračkom mjestu.

Trump je tijekom svoga govora istaknuo da su pojedine osobe u svojoj pošti zaprimile višestruk broj izbornih materijala, a bilo je i slučajeva u kojima su se osobe, koje se nisu prijavile za takav način glasovanja – bile udaljene s biračkih mjesta pod tvrdnjom da su već glasovale poštom. Isto tako naznačio je da je na pojedinim izbornim materijalima potpis naručitelja nepodudaran s prethodnim potpisima. Osim pritužbi vezanih za glasovanje poštom, Donald Trump se požalio i na glasovanje mrtvih i nerezidentnih osoba. Iznio je i ozbiljne optužbe za onemogućivanje nadziranja procesa brojanja glasova republikanskim promatračima. Nadalje, zamjerke ima i na računalne softwaree i glasačke uređaje koje su prebacivali Trumpove glasove Bidenu. Kritike i žalbe uputio je i na ostvarivanje prava glasa na biračkom mjestu bez prethodno predočenog identifikacijskog dokumenta.

Pored toga, ono što je obilježilo Trumpov nastup i izlaganje je pokazivanje grafova na kojima je zorno prikazana Trumpova uvjerljiva prednost u Michiganu i Wisconsinu tijekom cijele izborne noći, da bi u jednom trenutku Biden stekao velik broj glasova dovoljan za preokret.

U svakom slučaju,ukoliko se obistine Trumpove pritužbe, integritet američkih izbora će biti uvelike narušen. To će SAD – kao najveću demokraciju na svijetu – izvrgnuti sramoti i ruglu. Ne uspije li u svom naumu pravnog osporavanja izbornih rezultata, Donaldu Trumpu preostaje kandidatura na sljedećim predsjedničkim izborima 2024.godine. Ankete pokazuje da 66 posto Republikanaca smatra da se Trump u tom slučaju treba ponovno kandidirati. Štoviše, ovi izbori su pokazali da je na terenu Trumpov pokret itekako snažan i prisutan. U odnosu na prošle izbore, na ovim je izborima Trump osvojio 11 milijuna glasova više. Predizborne ankete su predviđale solidnu prednost njegovog protukandidata, a na kraju se ispostavilo da su izbori bilo vrlo tijesni.

Administracija Joe (Obame) Bidena

Vrijedi se osvrnuti i na novoizabranog predsjednika Bidena i na njegovu administraciju. Joe Biden se polako uhodava u ulogu novoizabranog predsjednika. Bude li njegov izbor pravno potvrđen, ući će u povijest kao najstariji izabrani predsjednik te kao drugi predsjednik katolik nakon J.F Kennedya. Pored toga, na ovim izborima osvojio je preko 80 milijuna glasova što predstavlja svojevrstan rekord u broju glasova koji su osvojili izabrani predsjednici.

Prema prvim informacijama, glavni prioritet mu je suzbijanje pandemije korona virusa uz nastojanje da duboko podijeljenu naciju donekle ujedini . Već je stupio u kontakt s pojedinim svjetskim liderima. Mnogi od njih već su mu čestitali, izuzev Vladimira Putina koji s oprezom iščekuje krajnji ishod Trumpovih pravnih borbi. U javnost je Joe Biden izašao s imenima članova svog kabineta. Tako za državnog tajnika planira imenovati Tonija Blinkena. Riječ je o diplomati koji je za vrijeme Obamine administracije vršio funkciju zamjenika državnog tajnika, a dok će bivši Obamin državni tajnik John Kerry biti zadužen za klimatske promjene.

Na vanjskopolitičkom planu očekuje se posvećenost “popravljanju odnosa” s EU te se nagađa da bi Bidenova administracija mogla snažnije angažirati na prostoru takozvanog Zapadnog Balkana. To nam tek preostaje za vidjeti.

The post Izbori u SAD-u: Je li Donald Trump pokraden na predsjedničkim izborima? first appeared on KROATIV.AT.

Već nekoliko dana traje prebrojavanje glasova i peripetija oko izbora za novog predsjednika SAD-a. Američki mediji CNN, NBC, Associated Press proglasili su danas Joea Bidena pobjednikom američkih predsjedničkih izbora održanih 3. studenog.

Danas je postalo poznato da je Joe Biden osvojio Pennsylvaniju, saveznu državu koja nosi 20 elektorskih glasova. Prema trenutnoj situaciji ima 284 elektorskih glasova, što mu je dovoljno za pobjedu. U američkom izbornom sustavu, koji je drugačiji od onih europskih, za pobjedu je potrebno 270 elektorskih glasova. Prema pisanju CNN-a, Biden će se večeras obratiti američkoj naciji.

Biden je tako, u jednom danu, potpuno preokrenuo Pennsylvaniju u kojoj je Trump još u četvrtak imao oko 150.000 glasova prednosti, a u nakon 65 posto prebrojanih glasova imao je prednost od čak 700 tisuća glasova. Pored, toga Biden je preokrenuo rezultat i u Georgiji.

Jučer je Biden preokrenuo i rezultat u Georgiji gdje je također prešao u vodstvo. Tamo sada vodi s oko 4000 glasova. Još uvijek se broje glasovi u Nevadi, Sjevernoj Karolini te Arizoni.

Aktualni predsjednik Donald Trump najavio je novo obraćanje javnosti, a na svom twitter profilu je objavio kako je upravo on premoćno dobio izbore. Podsjećamo, Trump je nekoliko puta proteklih dana govorio o velikoj izbornoj prijevari.

R.P
Foto: Joe Biden / Facebook.com

The post Američki mediji: Joe Biden je novi predsjednik SAD-a first appeared on KROATIV.AT.

Polako se približava 3. studeni, a svijet s velikom pozornošću gleda prema Sjedinjenim Američkim Državama. Tada se u “zemlji slobodnih i domovini hrabrih” održavaju predsjednički izbori. Bitka za Bijelu kuću vodi se između aktualnog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Bidena, kandidata Demokratske stranke. Nema sumnje je da će u izbornoj noći oči cijelog svijeta će biti uprte u SAD i da će se s velikim očekivanjem pratiti rezultati samih izbora.

Na ovim predsjedničkim izborima zabilježen je rekordan broj prijava za glasanje putem pošte, a dio registriranih birača u nekoliko saveznih država iskoristit će svoju mogućnost ranog glasanja na svojim biračkim mjestima. Ovisno o brzini prebrojavanja glasova pristiglih poštom, postoji velika mogućnost da se u pojedinim saveznim državama potpuni rezultati saznaju tek nekoliko dana poslije izbora. To bi moglo značiti da ćemo na pobjednika izbora čekati duže nego inače, a možda upravo ti glasovi i odluče pobjednika izbora.

Analize i istraživanja su pokazala da će većina Bidenovih glasača iskoristiti svoje pravo glasa putem pošte, a Trumpovi glasači su skloniji glasanju na biračkom mjestu na sam dan izbora. Predizborna kampanja je u punom jeku ,pogotovo nakon što se Donald Trump oporavio od koronavirusa. Za očekivati je da će do izbornog dana oba kandidata sučeliti svoje politike pred američkom javnošću u još jednoj, ali možda i dvije debate. Kvaliteta nastupa oba kandidata u tim debatama može u određenoj mjeri utjecati na daljnji tijek kampanje, ali može i usmjeriti neodlučne glasače prema jednom od kandidata u ključnim saveznim država.

Koji su glavni aduti Trumpa i Bidena?

Glavni adut Donalda Trumpa za reizbor su sjajni ekonomski rezultati na gospodarskom planu prije početka pandemije koronavirusa. U cilju mobiliziranja konzervativnog biračkog tijela služi se protukineskom retorikom i optužuje Bidena za podilaženje radikalnom krilu Demokratske stranke. Na sve moguće načine nastoji pridobiti glasove različitih kategorija stanovništva – od Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, preko katolika i Židova pa sve do umirovljenika i radničke klase. U svoju korist “spinao” je nedavno sklopljeni Washingtonski sporazum sa Srbijom i Kosovom ističući na jednom od svojih skupovima da je pomirio dva zaraćena naroda koji su se neprestano “tukli” u zadnjih sto godina.

S druge strane, Joe Biden zamjera Trumpu loše upravljanje korona krizom. Prije svega, Biden se nastoji prikazati kao kandidat koji je po svojem ponašanju, komunikaciji i djelima sušta suprotnost Donaldu Trumpu. Takvim pristupom nastoji privući centristički orijentirane birače, ali i Republikance osjetljive na Trumpovu retoriku i karakter. Tako je Cindy McCain, supruga pokojnog američkog senatora John McCaina i Obaminog protukandidata na izborima 2008. podržala Joea Bidena.

Predizborne ankete i prognoze – hoće li se ponoviti scenarij prošlih izbora

Predizborne ankete u ključnim saveznim državama daju prednost uglavnom Bidenu. Njegova prednost u anketama je uvelike podudarna s prednošću koju je imala Hillary Clinton na prethodnim izborima. Rezultati izbora prije četiri godine pokazali su određen raskorak između stvarnog stanja na terenu i predizbornih anketa. Ovakvo odstupanje na prošlim izborima ima i svoje objašnjenje. Naime, smatra se da se dio Trumpovih glasača, zbog negativne slike koju je dio medija stvorio o Trumpu, boji ili srami javno istaći svoj izbor odnosno činjenicu da podržavaju Trumpa. U obzir treba uzeti i Trumpovu popularnost na društvenim mrežama, njegove izrazito dobro posjećene skupove i sve veću podrška među Afroamerikancima i Latinosima. To znači da je vrlo lako moguće i ponavljanje scenarija od prije četiri godine.

S druge pak strane, “Nostradamus” predsjedničkih izbora Allan Lichtman predviđa pobjedu Bidena. Naime, riječ je o profesoru povijesti na Američkom univerzitetu koji je točno predvidio pobjednika u svakoj trci za Bijelu kuću još od reizbora Ronalda Regana 1984. godine. Hoće li se to i ovaj put obistiniti, ostaje za vidjeti. Profesor za svoja predviđanja koristi sustav “13 faktora” koji uključuju ekonomiju, položaj, socijalne nemire i skandale. Na svaki od ovih faktora se može odgovoriti sa “istinit” ili “lažan”, a ako je šest ili više faktora označeno sa “lažan”, onda taj kandidat gubi vlast. Ti faktori također govore i o “karizmi” kandidata. Prema njegovom sustavu, Biden ima sedam faktora, odnosno “ključeva” prednosti.

Američki izbori i pogledi na svijet

U sjeni predsjedničkih izbora istodobno održavaju se guvernerski izbori u nekoliko saveznih država i izbori za zastupnike u Kongres i Senat. Očekuje se da će Demokrati zadržati postojeću većinu u Kongresu , a u pojedinim saveznim državama vodi se neizvjesna bitka između dva tabora za osvajanje senatske većine. Potencijalno može čak dođi i do toga da obje stranke imaju podjednak broj zastupnika od sveukupnih 100 koje ima Senat. U takvom odnosu snaga odlučujući glas ima potpredsjednik/ca . Ovisno o tome kojoj stranci pripada, ta stranka ima većinu u omjeru od 51:50.

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.

Robert Pandža
Foto: Gage Skidmore / The Independent / flickr

The post Predsjednički izbori u SAD-u: Trump ili Biden? first appeared on KROATIV.AT.

Američki državni tajnik boravio je danas u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Prvi čovjek američke diplomacije sastao se u Duborvniku s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom te ministrom obrane Mariom Banožićem. U zajedničkoj izjavi s premijerom Plenkovićem, Pompeo je rekao da su danas razgovarali o ukidanju viza hrvatskim državljanima za ulazak u SAD, ali i o drugim važnim pitanjima koja vežu ove dvije zemlje. Jedna od važnih tema bila je i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali i nabavka aviona te odnosi s Kinom.

Prema riječima Pompea hrvatski građani moći će uskoro putovati u SAD bez viza, ali američki državni tajnik nije mogao posebno precizirati kada bi se to moglo dogoditi. Naglasio je kako se odluka može očekivati u sljedećih nekoliko mjeseci. “To je nešto na čemu se već dugo radi i sigurno će biti sjajno za hrvatske građane, ali i za odnose dviju zemlja također”, istaknuo je Pompeo te naglasio kako on osobno smatra da su “sve prepreke riješene”.

Jedna od tema razgovara bilo je i dvostruko oporezivanje. Dvostruko oporezivanje velika je barijera hrvatskim tvrtkama posluju u SAD-u, ali je i veliki problem za američka ulaganja u Hrvatsku. “Pitanje tog sporazuma moglo bi uskoro biti riješeno, u cilju daljnjeg jačanja ekonomske suradnje između dvije zemlje“, – rekao je prvi čovjek State Departmenta.

Pompeo posebno kritičan prema Kini

Američki državni tajnik posebno se osvrnuo na suradnju Hrvatske s Kinom, ali i generalno na kineske interese u Europi. “Kada surađujete s kineskom tvrtkom, ona je duboko povezana sa sigurnosnim aparatom pa informacije mogu doći na mjesto koje nijedan hrvatski građanin ne želi”, kazao je Pompeo.

“Ako imate sigurnu mrežu i informacijske sustave onda privatni podaci i informacije mogu biti sigurni. Ako imate (kinesku) tvrtku koja nije transparentna i koja je vrlo mutna, koja ulaže na predatorski način tada se informacije mogu iskoristiti na način zbog kojeg nijedan hrvatski građanin ne bi smio patiti. Oni su se samo pojavili da od Hrvatske uzmu novac”, pojasnio je šef američke diplomacije.

Jedna od tema kupnja aviona i “hrvatsko pitanje” u BiH

Posljednjih dana se puno pričalo i o kupnji američkih zrakoplova, a u medijima te iz oporbe su se čula razna prozivanja. Pompeo je pak naglasio kako je kupnja aviona “suverena” odluka Hrvatske, u trenutku kad Hrvatska treba odlučiti između četiri ponude među kojima je i američka. “Što se tiče aviona F-16, to je suverena odluka hrvatskog vodstva i ne sumnjam da će biti dobra”, rekao je Pompeo u Dubrovniku na tiskovnoj konferenciji s premijerom Andrejom Plenkovićem. Dodao je i da je ponosan na američke proizvode i kako će SAD financijski podržati američku ponudu.

Jedna od tema razgovora bila je i položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, o čemu s Pompeom razgovarali i Plenković i Grlić-Radman. Oni su američkog državnog tajnika izvijestili o sustavnom narušavanju hrvatske ravnopravnosti unutar BiH. “Što se tiče BiH, kao što su premijer i ministar vanjskih poslova sa mnom razgovarali, ne mogu to u punom sadržaju ponoviti u tako kratkom vremenu, investirat ćemo diplomatske kapacitete da postignemo dobre stvari za Europu, RH i regiju. Koristit ćemo resurse da pokrenemo te procese”, – istaknuo je Pompeo

R.P
Foto: Secretary Pompeo / twitter.com

The post POMPEO U HRVATSKOJ: Kinezi Hrvatskoj samo žele uzeti novac first appeared on KROATIV.AT.

Nekoliko dana prije same debate u američkoj javnosti dominirala su međusobna prozivanja, a glasniji je bio Trump, odnosno njegov tim. Trump je prvo pozvao Bidena na testove na droge, pa ga je potom prozvao da planira koristiti skrivene “bubice” kako bi tijekom cijele debate bio u kontaktu s timom koji bi ga u debati “brifirao”. To je u javnosti izazvalo reakcije. “Sleepy Joe” kako ga kolokvijalno nazivaju pristaše druge strane, prema tumačenju Trumpa uopće nije kadra voditi američku politiku. Biden i Demokrati Trumpu zamjeraju puno stvari, nerijetko ga nazivajući rasistom, seksistom, supermacistom itd. Jasno je da je predsjednička kampanja ponovno duboko podijelila već ionako podijeljenu američku javnost.

Debata bez sadržaja

Predsjednička debata dvaju kandidata ostala je lišena bilo kakvog kvalitetnog sadržaja pa njihovim vizijama SAD-a u sljedeće četiri godine nismo saznali puno. Prema američkim stručnjacima, i onim koji su naklonjeniji Republikancima, i onim koji su naklonjeniji Demokratima, ovo je bila jedna od najgorih predsjedničkih debata u povijesti.

Sunovrat je to američkih demokratskih standarda, a tome su kumovali i Donald Trump (većim dijelom) i bivši potpredsjednik Joe Biden koji je ponovno izgledao usporeno i nezainteresirano. Prepustio je Trumpu da na svoj način dominira debatom čime je sebi stavio u podređen položaj. Svoju temeljnu sliku o pristojnom i demokratskom lideru srušio je onog trenutka kad je Trumpu rekao da “ušuti” odnosno onda kad ga je prozvao klaunom.

Trump je pak od samog početka zauzeo agresivan stav, ne poštujući sama pravila debate, niti pravila uljudnosti. To je odmah na početku iz takta izbacilo voditelja Christophera Wallacea koji je izgubio moć da vodi suvislu debatu zbog čega su i izostali odgovori na ključna pitanja.

Trump je neprestano pričao, vikao te prekidao i Wallacea i Bidena. Je li to bio dio Trumpove taktike ili je to dio njegovog folklora pitanje je za stručnjake. U prvoj debati Trump je još jednom pokazao da ne mari za protokole i pravila. Trump jednako kao i Biden nije ponudio ništa od konkretnih politika. Akutalni predsjednik pak nije propustio naglasiti da je u svojih 46 mjeseci bavljenja politikom napravio ipak više nego što je Biden napravio u svojoj 47-godišnjoj političkoj karijeri.

Debata koja neće ništa značajno promijeniti

Bila je to prva u nizu od tri debate na kojima bi trebali sudjelovati Trump i Biden. Zašto je prva debata izgledala onako kako je izgledala? Zbog očekivanja. Ni Trump ni Biden nisu htjeli razočarati svoju glasačku bazu. Zbog toga je Trump bio posebno agresivan jer je pred svoje birače stavio postavio očekivanja da će “lagano razbiti” “Sleepy Joe-a” kako ga je nerijetko nazivao. Biden je pak bio pod pritiskom da mora dokazati da je uopće u stanju voditi američku naciju i dostojno predstavljati Demokrate. Jesu li u tome uspjeli? Polovično jesu. I jedan i drugi. Bila je to debata koja ostavlja pregršt otvorenih pitanja, koja baca sjenu na američku demokraciju, ali opet i debata koja ni jednom ni drugom nije donijela previše negativnih bodova kod svog biračkog tijela.

Nekoliko zanimljivih stvari ipak treba izdvojiti. Trump je bio pretjerano agresivan i glasan, vjerojatno iščekivajući da će pored Bidena protiv njega biti i voditelj Wallace. Mišljenja sam, koliko god Trump ekscentričan (u najmanju ruku) bio, njegova taktika je bila da što snažnije pritisne Joe Bidena te ga s namjerom prekida da bi dobio Bidenovu reakciju te da bi ga izbacio iz takta. Zbog toga Biden nije imao konkretnih odgovora na nekoliko pitanja, poput umiješanosti svog sina, o tome je li ga podržavaju snage reda, o tome tko vlada gradovima gdje su izbili nasilni protesti itd. Na drugu stranu, Biden je nekoliko puta odudarao od tipičnih “Demokratskih” načela, zagovaravajući statove koji možda i nisu popularni kod demokratske baze. Trump je pak propustio priliku da se distancira od nekoliko ekstremnih skupina, te je u nekoliko navrata imao i smiješne tvrdnje. Njegova potreba da dominira debatom ga je u nekoliko navrata prikazala preagresivnim što je išlo na ruku Bidenu koji je djelovao koherentnije i staloženije.

Neki suvisao zaključak prve debate teško je dati, no i jedan i drugi su donekle opravdali očekivanja svoje baze. Postavlja se pitanje i koliko same debate imaju smisla jer one zapravo neće natjerati snažnu bazu oba kandidata da promijeni svoje mišljenje. Gledano iz ugla političkih procesa, debata dva predsjednička kandidata najjače demokracije i sile na svijetu – sramotna je. Prethodne rezultate oba kandidata trebamo uvažiti, o njima se mora i treba raspravljati, n opći dojam je da Amerika može i mora puno bolje. Bez obzira koji od dva tabora favorizirate.

Robert Pandža
Foto: heavy / ilustracija

The post TRUMP VS BIDEN: (Ne)demokratski show dva loša kandidata first appeared on KROATIV.AT.

No, prema pisanju hrvatskih medija, Hrvatska je u rujnu ostvarila svoj cilj te je u manje od mjesec dana 2000 nositelja hrvatskih putovnica zatražilo i dobilo vizu za Sjedinjene Američke Države. Brojka od 2000 odobrenih viza gotovo sa sigurnošću znači da će stopa odbijenica ove godine biti manja od tri posto, što bi trebalo značiti da je ispunjen i posljednji uvjet za ukidanje viza za SAD.

Sada je na potezu američka strana, no prema informacijama, dvije države već su otvorile ovo pitanje. No vrijedi spomenuti i da sljedeći tjedan u Hrvatsku dolazi američki tajnik Mike Pompeo, koji će posjetiti Dubrovnik te održati sastanke s hrvatskim državnim vrhom. Prema hrvatskim medijima, a pozivajući se ne izvore iz MVEP-a, sporazum o ukidanju viza mogao bi biti potpisan u proljeće 2021. godine.

R.P
Foto: ilustracija / kroativ

The post AMERIČKE VIZE: Hrvatska ispunila posljednji uvjet first appeared on KROATIV.AT.

Antonio Šećerović
Foto: Donald J. Trump | Facebook 

The post ZANIMLJIVO: Trump tvrdi kako Austrijanci žive u šumama first appeared on KROATIV.AT.

U prisustvu američkog predsjednika Donalda Trumpa danas je u Bijeloj kući potpisan sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova, a sporazum su potpisali srpski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti. Nakon što su Vučić i Hoti potpisali sporazum, isto je učinio i američki predsjednik Donald Trump.

“Srbija i Kosovo su se obvezale na normalizaciju gospodarskih odnosa. Dvije su zemlje, usredotočivši se na stvaranje radnih mjesta i gospodarski rast, uspjele postići veliki iskorak.”, – naglasio je Trump.

Pored potpisivanja sporazuma, Srbija se obavezala na premještanje svog veleposlanstva u Jeruzalem, a Kosovo i Izrael će uspostaviti diplomatske odnose. Američki predsjednik Donald Trump to vidi kao još jedan “dobar znak”.

Hoće li Srbija u konačnici priznati Kosovo i kad bi se to moglo dogoditi ostaje i dalje otvoreno pitanje. Isto tako, čini se da će Sjedinjene Američke Države i dalje ustrajati na tom pitanju. Američki predsjednik Donald Trump i ovaj sporazum vidi kao pobjedu svoje vanjske politike.

R.P
Foto: Reuters / Leah Millis

The post “POVIJESNI SPORAZUM”: Potpisan sporazum između Srbije i Kosova first appeared on KROATIV.AT.