Vijesti
Svjetski indeks sreće: Najsretniji Finci, Austrija na 14., a Hrvatska na niskom 63. mjestu
FIinska se učvrstila na prvome mjestu najsretnijih zemalja na svijetu te je ponijela tu titulu sedmu godinu zaredom, stoji u izvješću Mreže rješenja za održivi razvoj koja djeluje pod pokroviteljstvom UN-a, objavljenom danas.
Prosječna ocjena te nordijske zemlje je 7.7, a slijede je Danska, Island i Švedska. Na drugome kraju ljestvice je Afganistan, koji je usred humanitarne katastrofe nakon povratka talibana na vlast 2020. zauzeo posljednje mjesto od 143 zemlje s ocjenom 1.7, piše HINA, a prenosi Index.hr.
Ovo je deset najsretnijih zemalja na svijetu.
Finska
Danska
Island
Švedska
Izrael
Nizozemska
Norveška
Luksemburg
Švicarska
Australija
Hrvatska je zauzela 63. mjesto, između Bahreina i Grčke te ispred Bosne i Hercegovine koja se nalazi na 65. mjestu. Austrija se u ovom istraživanju nalazi na 14. mjestu.
Slovenija je na 21. mjestu, između Velike Britanije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Nešto lošije je Kosovo koje se nalazi na 29. mjestu. Srbija je na 37. mjestu, dok se Crna Gora nalazi na 75. mjestu, između Kirgistana i Mongolije.
Italija je na 41. mjestu, odmah iznad Gvatemale i Nikaragve. Mađarska je na 56., Sjeverna Makedonija na 84. mjestu.
Prvi put nakon više od 10 godina Sjedinjene Države i Njemačka nisu među 20 najsretnijih nacija, nego su pale na 23. i 24. mjesto. Francuska je zauzela 27. mjesto.
U prvih 20 ušli su Kostarika i Kuvajt, koji su zauzeli dvanaesto i trinaesto mjesto, a među prvih 20 zemalja nema nijedne najmnogoljudnije zemlje svijeta.
“Među prvih deset samo Nizozemska i Australija imaju više od 15 milijuna stanovnika, a u sklopu prvih dvadeset samo Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju više od 30 milijuna stanovnika”, stoji u izvješću.
Najveći pad indeksa sreće od razdoblja 2006. do 2010. odnosi se na Afganistan, Libanon i Jordan, dok Srbija, Bugarska i Latvija pokazuju najveći porast.
Godišnje izvješće o indeksu sreće u svijetu pokrenuto je 2012. da bi se podržali ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda i temelji se na podacima američke tvrtke za istraživanje tržišta Gallup, a objavljuje ga Mreža rješenja za održivi razvoj Ujedinjenih naroda. Temelji se na procjeni ljudi o njihovoj sreći, kao i na podacima o ekonomskom i socijalnom stanju.
Od stanovnika 143 zemlje i regija traži se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do 10. Izvješće uzima u obzir i šest ključnih čimbenika: socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije.
U širem smislu, rangiranje je u labavoj korelaciji s prosperitetom zemlje, ali čini se da i drugi čimbenici poput očekivanog životnog vijeka, društvenih veza, osobne slobode i korupcije utječu na procjenu pojedinaca.
Blizina prirode i dobra ravnoteža između posla i privatnog života ključ su zadovoljstva Finaca, rekla je AFP-u Jennifer De Paola, istraživačica specijalizirana za ovu temu na Sveučilištu u Helsinkiju. Finci imaju drukčije prioritete kada je posrijedi poimanje uspješnog života, u usporedbi s, primjerice, Sjedinjenim Državama gdje se uspjeh često povezuje s financijskom dobiti, dodaje De Paola.
Važni su i povjerenje u institucije, niska razina korupcije i slobodan pristup zdravstvu i obrazovanju. De Paola ističe da je “finsko društvo prožeto osjećajem povjerenja, slobode i visoke razine autonomije”.
U godišnjem se izvješću ističe i snažniji osjećaj sreće među mlađim generacijama nego među starijima u većini regija i zemalja. Indeks sreće znatno je pao od 2006. do 2010. među osobama mlađim od 30 godina koje žive u Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu i sada je niži nego među starijim ljudima u istim područjima.
No istodobno je porastao u svim dobnim skupinama u zemljama istočne Europe. Slovenija, Češka i Litva su među 20 prvih zemalja. Generacijski jaz produbio se posvuda u svijetu osim u Europi, što autori izvješća smatraju “zabrinjavajućim”.
Vijesti
U Austriji ponegdje palo i 40 cm snijega, a sada slijedi velika promjena vremena
Hladna fronta donijela je u četvrtak novi snijeg u zemlju. Samo dan kasnije slijedi potpuna promjena vremena.
Utjecaj niskog tlaka u petak će postupno slabjeti, iako će još ponegdje biti nestabilno. U subotu će se atmosfera nad Alpama sve više stabilizirati i ponovno će biti toplije. U nedjelju se Alpama približava frontalni sustav iz ciklone nad Britanskim otocima.
Neznatne oborine
U petak će se u početku zadržati gusta naoblaka, uz povremenu kišu duž sjeverne strane Alpa i na jugoistoku zemlje. Tijekom dana oborine će slabjeti, no sjeverna strana Alpa ostat će nestabilna uz neznatne pljuskove. Drugdje će se vrijeme smiriti, a poslijepodne će uslijediti izmjena sunca i oblaka. Uz umjeren vjetar sa zapada do sjeverozapada temperature će se kretati između 11 i 17 °C.
U subotu će se nad planinskim područjima zadržavati nešto zaostalih oblaka, dok će na sjeveru i jugoistoku dan započeti pretežno sunčano. Brzo će se formirati gomilasti oblaci, ali će ipak prevladavati povoljna mješavina sunca i oblaka. Na sjevernoj strani Alpa i na krajnjem jugu mogući su kratkotrajni pljuskovi, ali je mogućnost grmljavine niska. Vjetar sa zapada do sjeverozapada bit će uglavnom umjeren. Najviše dnevne temperature bit će između 13 i 19 °C.
Do 23 stupnja u ponedjeljak
Nedjelja će na zapadu započeti s gustom naoblakom i mjestimičnom kišom, osobito u Vorarlbergu i Außerfernu. U većem dijelu zemlje dan će početi suho i sunčano. Kasnije će se oblaci proširiti na cijelu zemlju, a zatim i kiša. Najveće su šanse za suho vrijeme na istoku i jugu. Uz slab do umjeren zapadni vjetar temperature će porasti na 17 do 22 °C.
U ponedjeljak će kroz veći dio zemlje prolaziti povremeni pljuskovi, ponegdje i uz grmljavinu. Najviše kiše očekuje se od regije Eisenwurzen do Gutensteiner Alpa, dok će drugdje povremeno biti i sunčanih razdoblja. Vjetar će puhati slab do umjeren iz smjera zapada do jugozapada, a temperature između 18 i 23 °C bit će primjerene za doba godine.
Vijesti
Skupoća stiže i službeno: Austrijski parlament odobrio veće zdravstvene doprinose i državne pristojbe
Austrijski parlament donio je zakon koji predviđa značajno povećanje zdravstvenih doprinosa za umirovljenike te osjetno skuplje državne pristojbe. Riječ je o mjerama za stabilizaciju državnog proračuna, koje su već izazvale burne reakcije javnosti i političke opozicije.
Umirovljenici najviše pogođeni
Jedna od najspornijih mjera je povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje za umirovljenike – s dosadašnjih 5,1% na 6%. Istovremeno, vlada je odlučila zamrznuti cijenu recepta (trenutno 7,55 eura po pakiranju) za iduću godinu te najavila postupno smanjenje gornje granice troškova za lijekove od 2027. do 2030. godine – s 2% na 1,5% godišnjeg neto prihoda.
No, kritičari upozoravaju da će se ova „olakšica“ zapravo financirati iz džepova samih građana kroz paralelno povećanje naknade za e-karticu.
Novi udar na novčanike građana
U paketu mjera najviše pažnje izazvalo je poskupljenje osobnih dokumenata:
- Putovnica: sa 75,90 € na 112 €
- Osobna iskaznica: 91 € (povećanje od 48%)
- Vozačka dozvola: 90 €
- Prometna dozvola: 178 €
Iako vlada tvrdi da se mjere provode pravedno, analize ukazuju da su najniži slojevi stanovništva pogođeni i do tri puta više nego najbogatiji.
Dok vlada smatra da su ove mjere nužne za fiskalnu stabilnost i dugoročno održavanje socijalnog sustava, mnogi građani i političari smatraju da se teret krize prebacuje upravo na one koji si to najmanje mogu priuštiti.
Vijesti
Umirovljenica iz Donje Austrije izgubila 150.000 € zbog prijevare s lažnim luksuznim knjigama
Umirovljenica iz Donje Austrije postala je žrtva perfektno inscenirane prijevare koja je, kako otkriva ORF-ova emisija „Akte Betrug“, godinama ciljala starije osobe u Austriji i Njemačkoj.
Sve je počelo kada su joj na kućna vrata kucali prodavači luksuznih knjiga, koji su tvrdili da nude vrijedne faksimile povijesnih enciklopedija i atlasa – primjerice “Civitates Orbis Terrarum” ili “Reichenauer Perikopenbuch”. Jedan svezak koštao je i do 10.000 eura.
Od 2015. godine, gospođa B. kupila je 15 ovakvih knjiga i platila ukupno 45.000 eura. U želji da unucima ostavi nasljedstvo, dodatno je ulagala u „registraciju“ knjiga u navodno službeni registar, što ju je koštalo još desetke tisuća eura. Ukupni gubitak: 150.000 eura – cijela životna ušteđevina.
„Frustrirana sam. Sama sebi ne mogu oprostiti da sam bila toliko naivna“, priznaje gospođa B., koja je sada ostala bez svega.
Prevarantska tvrtka iz Njemačke koja stoji iza ove prijevare u međuvremenu je promijenila ime i djelatnost – sada navodno prodaju usisavače. Austrijska policija upozorava građane, posebno starije osobe, da budu iznimno oprezni kod skupih ponuda za kupnju knjiga.
Njemačko tužiteljstvo vodi istragu, ali do sada nema pravnih posljedica za prevarante. Na njih se, kao i uvijek, primjenjuje pretpostavka nevinosti.
