Manjak kvalificiranih radnika, puno slobodnih radnih mjesta – a ipak rad na nepuno radno vrijeme u Austriji cvate kao nikada prije. Poslovno orijentirani think tank Agenda Austria pripisuje to, među ostalim, nedostatku financijskih poticaja. Naime, onaj tko u ovoj zemlji radi 40 umjesto 20 sati – dakle 100 posto više – može sebi povećati neto plaću samo za 67,5 posto.

U Mađarskoj je, primjerice, stvar potpuno drugačija. Ovdje dobivate 100 posto više novca za 100 posto više posla. U Poljskoj je +89 posto, u Danskoj 87 posto više. “Rijetko u kojoj drugoj zemlji sustav toliko kažnjava rad s punim radnim vremenom kao u Austriji”, kažu stručnjaci Agende Austria.

Udio izvanrednog radnog vremena u Austriji brzo raste. U prvom tromjesečju 2024., prema podacima europskog statističkog tijela Eurostata, već je iznosio 30,9 posto. Prije pet godina, odnosno 2019., iznosio je 27,5 posto, a na prijelazu tisućljeća (točnije u prvom kvartalu 2000.) samo 16,9 posto.

Samo jedna zemlja EU ima više ljudi koji rade na nepuno radno vrijeme – Nizozemska. Ovdje je 42,7 posto zaposlenika više ili manje značajno smanjilo svoj radni teret u prvom kvartalu 2024.

Međutim, u Nizozemskoj kvote za skraćeno radno vrijeme od 50 posto ili više nisu neuobičajene u nekim godinama budući da je pravo na rad s skraćenim radnim vremenom uvedeno u zakon prije više od 20 godina. Kao i u Austriji, to uglavnom koriste žene.

Stope skraćenog radnog vremena najniže su u manje bogatim državama članicama – točnije u Bugarskoj (samo 1,5% službeno radi skraćeno radno vrijeme) i Rumunjskoj (2,8%).