Gornjoaustrijska tvrtka Pierer Mobility – bivši KTM Industries – u vlasništvu industrijalca Stefana Pierera sljedeće godine ukida do 300 radnih mjesta u Austriji. U priopćenju u utorak navečer, uprava tvrtke je kao razlog navela “nepovoljne ekonomske uvjete u Europi”.

“Kako bi se osigurala profitabilnost grupe, menadžment će provesti mjere smanjenja troškova u dvoznamenkastim milijunskim rasponima u financijskoj godini 2024.” Dvije marke bicikala bit će prodane. Dijelovi proizvodnje za pojedine modele srednje klase i određene istraživačke i razvojne aktivnosti bit će preseljeni kod strateškog partnera Bajaj Auto u Indiji i CFMOTO u Kini.

“Između ostalog, ovo je namijenjeno iskorištavanju troškovnih prednosti u ovim regijama i ubrzanju procesa razvoja i industrijalizacije”, piše tvrtka koja je nedavno izvijestila o novoj rekordnoj prodaji u prvoj polovici godine.

Politički, šef tvrtke Pierer često je bio u fokusu političkih konkurenata kao glavni donator ÖVP-a. Koronavirusna pomoć njegovoj tvrtki također je bila posebno kritično upitna od strane nekih strana. Pierer je također predsjednik Industrijskog udruženja Gornje Austrije (IV).

Pierer Mobility je u prvoj polovici godine prodao 190.293 motocikla (+16,5 posto). Prodaja e-bicikala i bicikala porasla je za 39 posto na 71.491. Krajem kolovoza poslovanje je išlo dobro u obje divizije, posebice u Europi. Tada se povećavao i broj zaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. U ovom trenutku tvrtka je još uvijek bila optimistična glede godine u cjelini. U drugoj polovici 2023. gradimo na daljnjem rastu u ključnim područjima, kako u motociklima tako i u biciklima.

U sektoru motocikala, troškovi zaliha trgovaca naglo su porasli zbog znatno povećanih kamata unatoč dobroj potražnji, rečeno je u utorak navečer. Pierer Mobility jača svoju dealersku strukturu produljenim rokovima plaćanja i većim popustima. Dobavljači bi također bili potpomognuti “kako bi ublažili financijska opterećenja koja su značajno povećana zbog povećanja kamata i kako bi poboljšali svoju likvidnost”.

U utorak navečer prvenstveno se govorilo o odluci uprave da izoštri strategiju. To uključuje fokusiranje na ključne marke KTM, GasGas, Husqvarna i MVAgusta. Kao rezultat ove odluke, uprava je pokrenula prodaju robnih marki R Raymon i Felt, kao i raspolaganje područjem bez električnih bicikala ili je, u slučaju R Raymona, već dovršeno. U Feltu je tvrtka također najavila da bi se to trebalo dogoditi 2024. godine. Zbog preuređenja biciklističke površine, bilanca za 2023. godinu imat će značajan utjecaj na ukupni rezultat.

Uprava sada očekuje rast prodaje od sedam do devet posto za 2023. s EBIT maržom između pet i sedam posto. U prvoj polovici godine, kada su ljudi bili još optimističniji, očekivao se rast prodaje od šest do deset posto i EBIT marža od osam do deset posto.

U petak slavimo Bezgrešno začeće Blažene Djevice Marije, posljednji blagdan prije Božića. Savršeno vrijeme za kratki odmor. Ili kako neki tvrde, vrijeme za kupnju još božićnih darova. Neki trgovci su najavili da neće otvoriti, a neki pak da hoće.

Iako je 8. prosinca državni praznik, trgovanje je dopušteno. Dobrovoljno otvaranje trgovina postoji od 1995. Trgovci sami odlučuju hoće li petkom raditi ili ne, a mogu biti sretni i zaposlenici: ako rade, taj dan dobivaju više novca.

Što se tiče pekara, postoje već potvrde da će raditi Ströck i Anker. No, točna radna vremena variraju od poslovnice do poslovnice.

U maloprodaji Spar otvara svoje poslovnice Interspar i Eurospar diljem Austrije od 10 do 18 sati te sve ostale Spar trgovine, primjerice one na kolodvorima. No, brojne trgovine Billa, Billa Plus i Penny u Rewe grupi ostaju zatvorene. Otvoreni će biti tek pojedinačni Billa supermarketi, kao što su Praterstern, Billa-Plus u Gerngrossu ili Millenium City.

Hofer sve trgovine otvara od 10 do 18 sati, Lidl trgovine ostaju zatvorene. Organski supermarket Denn’s ne radi.

Većina trgovina modnim stvarima radit će od 10 do 18 sati. Među njima su Peek & Cloppenburg, H&M, Calzedonia, Intimissimi, Tezenis. Na odmoru je moguće kupiti novu skijašku opremu. 70 od stotinjak Hervisovih trgovina radi od 10 do 17 sati. Dizajnerski outleti u Parndorfu i Salzburgu također su otvoreni od 10 do 18 sati.

Božićna shopping ludnica počinje u Mediamarktu od 10 do 18 sati. Hartlauer otvara 120 od 160 svojih poslovnica od 10 do 17 sati. Dok je prošle godine njemački drogerijski lanac Dm bio zatvoren na blagdan Svete Marije, ove godine radi. Ipak, Bipine poslovnice ostaju zatvorene. Osim u šest poslovnica u Beču, Bad Vöslau, Vösendorfu, Ottensheimu i Mauthausenu, u svim Librovim trgovinama možete kupovati od 10 do 18 sati.

Moguća kupnja namještaja. Diljem Austrije Ikea svoje trgovine namještaja otvara od 10 do 18 sati, kao i XXL grupa (XXL Lutz, Mömax, Möbelix). Posuti trgovac namještajem Kika/Leiner također otvara sve salone namještaja od 10 do 18 sati.

No isplati li se posebno otvaranje trgovina? Prema istraživanju Sveučilišta Johannes Kepler u Linzu, svaka četvrta osoba ne želi ići u kupovinu na blagdan. Pristalice se nalaze prvenstveno među mlađim ljudima. Što su Austrijanci stariji, manja je vjerojatnost da će tog dana posjećivati ​​fizičke trgovine. Stručnjaci procjenjuju da će obujam kupovine 8. prosinca biti oko 200 milijuna eura.

Pregovori o kolektivnom pregovaranju za oko 10.000 zaposlenika Diakonie Austria uspješno su okončani 4. prosinca. Stvarne plaće i nadnice bit će povećane za 9,2 posto. Povećanje je omogućilo uvođenje minimalne plaće od 2.000 eura. Osim toga, postignuta su brojna poboljšanja okvirnog zakona.

“Veoma je zadovoljan što smo uspjeli postići u Diakonie na razini socijalne ekonomije. Rezultat je impresivan s obzirom na teške uvjete i rekordnu inflaciju te je važan signal za skupinu zaposlenika koji tako hitno trebaju sigurnu kupovnu moć.” kaže Eva Scherz, pregovarač sindikata GPA.
“Olakšati kolege”

“Zadovoljstvo je što je minimalna plaća od 2.000 eura sada implementirana u još jedan kolektivni ugovor. To nas ohrabruje da dosljedno nastavimo tim putem u svim pogođenim sektorima”, rekla je pregovaračica sindikata Vida, Michaela Guglberger.

Sa strane poslodavaca, Robert Schütz kaže: “Naši zaposlenici svaki dan rade velike stvari, stoga je još važnije da se to uvažavanje pokaže i u pregovorima o kolektivnom pregovaranju. Sada je na javnom sektoru, koji je, tj. govoriti, treći, nevidljivi partner za pregovaračkim stolom, odlučiti o plaćama kroz adekvatno financiranje skrbi, podrške i socijalnog rada. Cilj mora biti rasteretiti kolege zapošljavanjem dodatnih djelatnika.”

Izmjene kolektivnog ugovora stupaju na snagu 1. siječnja 2024. godine.