55 posto svih bečkih osnovnoškolaca, odnosno svako drugo dijete, ne govori njemački u svakodnevnom životu ili u obiteljskom okruženju kod kuće. Pokazuje to statistika Austrijskog državnog ureda za statistiku (Statistik Austrija). Brojevi su posebno visoki u Margaretenu (84 posto), Brigittenau (82 posto) i Favoritenu (75 posto).

U srednjim školama ta je brojka čak 77 posto svih učenika. U Margaretenu 96 posto svih učenika ne govori njemački kod kuće, u srednjim školama u Ottakringu to je 93 posto, a u Hernalsu 92 posto. U Hietzingu, Währingu i Liesingu, međutim, situacija je drugačija: ondje je “samo” 57 posto onih koji ne govore njemački kod kuće.

U Beču također ima 10.000 izvanrednih učenika u osnovnim školama, oko četvrtine sve djece u prvom razredu. To znači da njihovo znanje njemačkog jezika nije dovoljno da bi mogli pratiti nastavu – te su im potrebni dopunski sati ili tečaj njemačkog jezika. Od te djece 60 posto je rođeno u Austriji, a 80 posto je u vrtiću najmanje dvije godine.

Velike i oštre kritike iz ÖVP-a

Glasnogovornik ÖVP-a za obrazovanje u Beču Harald Zierfuß govori o “zabrinjavajućoj situaciji” u bečkim osnovnim školama: “Mješavina ili podjela u ovim četvrtima je pobožna želja”, kaže se on i istodobno se pita i kritizira SPÖ i Neos – “Kako to da se djeca u Beču rađaju, odrastaju i idu u vrtić više od dvije godine, a da ne nauče dovoljno njemački za lekcije?”

ÖVP Beč poziva na značajno povećanje broja predavača njemačkog jezika u vrtićima, a trenutno ih ima oko 300, smanjenje veličine grupa kako bi odgajatelji mogli odgovoriti djeci i podučavati ih jeziku te obvezan vrtić dužine tri godine za svu djecu koja imaju nedostatke u inicijalnoj procjeni znanja jezika.

Tisuće djece provuče se iz vrtića svake godine, a da nisu pravilno naučili njemački, kaže Zierfuß. “SPÖ i Neos ovoj djeci oduzimaju mogućnosti za budućnost. Nije ni čudo da ovaj obrazovni neuspjeh u Beču dovodi do velikih problema integracije!”