Glavni austrijski grad, Beč, iz godine u godinu ima sve veći udjel imigracijskog stanovništva u svojoj populaciji. Udio osoba koje su stranog porijekla u Beču je prije dvadeset godina bio oko 17 posto, da b on danas iznosio gotovo 37 posto.

Čak 701.700 stanovnika Beča rođenja je u inozemstvu. Ako se pomno analiziraju te brojke vidi se da ih je najveći broj rođen u Srbiji (oko 90.000), nakon toga slijede oni rođeni u Turskoj (oko 66.000) te nakon njih oni rođeni u Njemačkoj, Poljskoj, Bosni i Hercegovini te Rumunjskoj.

Kada se gledaju pojedini kotari vidljivo je da najveći postotak stanovništva s imigracijskom pozadinom živi u 15. kotaru (Rudolfsheim-Fünfhaus). Naime, u ovom kotaru strano porijeklo ima čak 47,9 posto stanovništva. Nakon 15. kotara slijedi 20. bečki kotar (Brigittenau) s udjelom od 45,4 posto, peti bečki kotar (Margareten) s udjelom od 44,4 posto, 10. bečki kotar (Favoriten) s udjelom od 43,3 posto te 16. bečki kotar (Ottakring) s udjelom od 42 posto.

Najmanji udjel stanovnika rođenih u inozemstvu u svojoj populaciji ima 14. bečki kotar (Penzing). U tom kotaru u inozemstvu je rođeno 26,4 posto populacije. Nakon 14. kotara slijedi 23. bečki kotar (Liesing) s udjelom od 26,2 posto.

Zanimljivo je da u bečkim školama čak 52,5 posto učenika nije navelo njemački jezik kao svoj prvi, odnosno materinski jezik.