Formalno gledano, ukrajinski državljani po dolasku u Austriju moraju se prijaviti policiji, a zatim nadležnoj socijalnoj instituciji podnijeti zahtjev za osnovnu skrb, ukoliko žele koristiti taj oblik pomoći. U Beču je za to zadužen Fond socijalne skrbi Beča (Fonds Soziales Wien). Dok se o zahtjevu, što u pravilu traje nekoliko dana i uglavnom završava pozitivnom odlukom, ne donese rješenje, za smještaj novopristiglih odgovorna su prihvatna središta saveznih pokrajina.
Međutim, ta prihvatna središta, s izuzetkom jedne manje ustanove u Linzu, od početka godine praktički više ne postoje. Ured bečkog gradskog vijećnika za socijalna pitanja Petera Hackera (SPÖ) potvrdio je na upit agencije APA da će u prihvatnom centru u bečkoj četvrti Hietzing s početkom godine biti uvedena zabrana novih prijema. Nakon toga više se neće primati novopristigli, a izbjeglice koje su ondje još smještene bit će premještene.
Kao i dosad, nastavit će se praksa pokušaja raspoređivanja raseljenih osoba na mjesta u sustavu osnovne skrbi u drugim saveznim pokrajinama. Beč, kao i sve ostale savezne pokrajine, zastupa stav da je za prihvatna središta nadležna savezna država. Kao argument navodi se činjenica da je savezna vlada na početku rata u Ukrajini sama upravljala prihvatnim centrom na bečkom sajmištu, što bi, prema tom tumačenju, značilo i trajnu odgovornost. Ostale savezne pokrajine svoja su prihvatna središta zatvorile još ranije.
Spor oko nadležnosti zbog nejasnih formulacija
Dodatni sporazum prema članku 15a Ustava, koji se odnosi na Ukrajinu, formuliran je donekle nejasno. Ipak, iz obrazloženja proizlazi da savezna država financira prihvatna središta, dok su savezne pokrajine odgovorne za njihovu organizaciju. I u samom sporazumu o osnovnoj skrbi jasno je navedeno da su pokrajine nadležne za odluke o uključivanju stranih državljana u sustav skrbi.
Dok Peter Hacker naglašava da savezna država, putem svoje agencije za skrb, mora osigurati koordinacijsko tijelo i dovoljan broj smještajnih kapaciteta – koji se mogu nalaziti i u Beču – ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) odbacuje odgovornost savezne razine i smatra da su pokrajine te koje moraju djelovati. U slučaju da dođe do beskućništva, to je, prema njegovim riječima u nedavnom intervjuu za APA-u, očito politički prihvaćeno.
Na problem upozorava već mjesecima i koordinator za izbjeglice Andreas Achrainer, koji je ujedno i ravnatelj Savezne agencije za skrb. Iako pokazuje razumijevanje za stav Beča da ne želi sam snositi teret, ističe kako Austrija ima devet saveznih pokrajina te da se taj zadatak mora zajednički rješavati, navodi se u njegovoj izjavi za APA-u.
Više od tisuću dolazaka mjesečno
Da problem nije zanemariv, potvrđuju i podaci o dolascima. U Austriju prosječno mjesečno stiže oko 1.200 ukrajinskih državljana, dok je u rujnu zabilježen vrhunac s čak 2.000 novih dolazaka.
