Austrija
Suđenje muškarcu nakon divljanja u Linzu: Oteo automobil, ranio ženu, zabio se u policiju, prijetio puškom …
42-godišnjak koji je izbo svoju suprugu u Linzu, oborio dva policajca dok je pokušavao pobjeći i ukrao nekoliko automobila, smješten je u odgovarajući terapeutski centar. Zbog psihičke bolesti muškarac nije kriv, ali je opasan, rekla je državna tužiteljica.
Prema poroti, da je bio uračunljiv, počinio bi tri pokušaja ubojstva, pet teških pljački, nekoliko opasnih prijetnji i kršenja zakona o oružju.
Prema psihijatrijskom nalazu Heidi Kastner, muškarac nije uračunljiv i još uvijek je opasan jer: “Nitko ne zna što mu se događa u glavi.” On čuje glasove i nema inhibicija oko toga što mu rade. Strahuje se da će počiniti daljnja djela, uključujući i ubojstva, protiv neumiješanih osoba.
Iračanin od prošlog tjedna stoji pred porotom u Linzu. Državno tužiteljstvo zatražilo je da bude smješten u forenzički terapeutski centar. Konačna odluka ostaje na poroti, od koje se očekuje da će donijeti svoju presudu tijekom dana. Kastner je svoje izvješće predstavila u četvrtak. “Daleko smo od značajnog uspjeha u liječenju”, ne vidi alternativu zatvorenoj psihijatrijskoj ustanovi.
Priča dotične osobe – budući da nije uračunljiv, ne navodi se kao optuženik – uglavnom je nejasna, ali je vjerojatno bila vrlo dramatična: kao Jezid, očito je sa svojom obitelji pobjegao iz Iraka preko Turske prema Austriji. Prema njegovim riječima, supruga i djeca – koliko ih je nejasno – utopili su se u Sredozemnom moru. U Austriji se više puta liječio jer je bio u depresiji.
S novom partnericom ima dvoje djece, ali je izgubio kontakt – vjerojatno i zato što je više puta privlačio pažnju svojom agresivnošću i opijanjem. Izgubio je i status korisnika supsidijarne zaštite. Jednom je bio u psihijatrijskoj bolnici nakon što se pobunio na željezničkoj stanici u Linzu i skočio u fontanu. I u novoj vezi – sa žrtvom zločina za koji mu se sudi – bio je agresivan i izrazito ljubomoran. Prema Kastneru, njegova ljubomora postala je “obmana”, “a to je bolest”.
Ispitivanje dotične osobe bilo je “moguće samo u ograničenoj mjeri jer nije bila u mogućnosti voditi uredan razgovor”. Dao je potpuno zbunjujuće podatke. Na temelju “salate riječi” koju je izgovorio i njegovih halucinacija, dijagnosticirana mu je shizofrenija. Postoji i disocijativni poremećaj – to jest “potpuni gubitak sjećanja na ono što se dogodilo prije”. Više ne zna ima li djece – iako je godinama žalio za smrću svoje djece u Mediteranu. Prema Kastneru, to može biti potaknuto tragičnim iskustvima. Liječenje dugo nije davalo rezultate, a danas je, unatoč osam mjeseci liječenja, još uvijek abnormalan.
Kastner pretpostavlja da je bolest u vrijeme zločina već bila “u punom jeku”. “Također je sasvim moguće da su neka djela izvršena po nalogu haluciniranih ljudi.” Što se prognoze tiče, za očekivati je da bi on i u budućnosti mogao činiti teška kaznena djela.
Iračanin je teško ozlijedio suprugu nožem rano ujutro 9. siječnja 2023. Njegova jedanaestogodišnja pokćerka intervenirala je i možda spasila majčin život. Tada je navodno prijetio da će ubiti jednog od ženinih kolega. Nešto prije podneva – za njim je već bila velika potraga – automobilom se zabio u policijsku kontrolnu točku, tvrdi tužiteljstvo. Policajka i njezin kolega teško su ozlijeđeni.
Tada je navodno zgrabio automatsku pušku onesviještenog policajca i uperio je u policajku i nekoliko sudionika u prometu dok nije uspio oteti automobil. Nakon nekoliko stotina metara skrivio je nesreću i ponovno pokušao oružjem oteti automobil, ali ga je policija konačno svladala.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
