Austrija
Suđenje muškarcu nakon divljanja u Linzu: Oteo automobil, ranio ženu, zabio se u policiju, prijetio puškom …
42-godišnjak koji je izbo svoju suprugu u Linzu, oborio dva policajca dok je pokušavao pobjeći i ukrao nekoliko automobila, smješten je u odgovarajući terapeutski centar. Zbog psihičke bolesti muškarac nije kriv, ali je opasan, rekla je državna tužiteljica.
Prema poroti, da je bio uračunljiv, počinio bi tri pokušaja ubojstva, pet teških pljački, nekoliko opasnih prijetnji i kršenja zakona o oružju.
Prema psihijatrijskom nalazu Heidi Kastner, muškarac nije uračunljiv i još uvijek je opasan jer: “Nitko ne zna što mu se događa u glavi.” On čuje glasove i nema inhibicija oko toga što mu rade. Strahuje se da će počiniti daljnja djela, uključujući i ubojstva, protiv neumiješanih osoba.
Iračanin od prošlog tjedna stoji pred porotom u Linzu. Državno tužiteljstvo zatražilo je da bude smješten u forenzički terapeutski centar. Konačna odluka ostaje na poroti, od koje se očekuje da će donijeti svoju presudu tijekom dana. Kastner je svoje izvješće predstavila u četvrtak. “Daleko smo od značajnog uspjeha u liječenju”, ne vidi alternativu zatvorenoj psihijatrijskoj ustanovi.
Priča dotične osobe – budući da nije uračunljiv, ne navodi se kao optuženik – uglavnom je nejasna, ali je vjerojatno bila vrlo dramatična: kao Jezid, očito je sa svojom obitelji pobjegao iz Iraka preko Turske prema Austriji. Prema njegovim riječima, supruga i djeca – koliko ih je nejasno – utopili su se u Sredozemnom moru. U Austriji se više puta liječio jer je bio u depresiji.
S novom partnericom ima dvoje djece, ali je izgubio kontakt – vjerojatno i zato što je više puta privlačio pažnju svojom agresivnošću i opijanjem. Izgubio je i status korisnika supsidijarne zaštite. Jednom je bio u psihijatrijskoj bolnici nakon što se pobunio na željezničkoj stanici u Linzu i skočio u fontanu. I u novoj vezi – sa žrtvom zločina za koji mu se sudi – bio je agresivan i izrazito ljubomoran. Prema Kastneru, njegova ljubomora postala je “obmana”, “a to je bolest”.
Ispitivanje dotične osobe bilo je “moguće samo u ograničenoj mjeri jer nije bila u mogućnosti voditi uredan razgovor”. Dao je potpuno zbunjujuće podatke. Na temelju “salate riječi” koju je izgovorio i njegovih halucinacija, dijagnosticirana mu je shizofrenija. Postoji i disocijativni poremećaj – to jest “potpuni gubitak sjećanja na ono što se dogodilo prije”. Više ne zna ima li djece – iako je godinama žalio za smrću svoje djece u Mediteranu. Prema Kastneru, to može biti potaknuto tragičnim iskustvima. Liječenje dugo nije davalo rezultate, a danas je, unatoč osam mjeseci liječenja, još uvijek abnormalan.
Kastner pretpostavlja da je bolest u vrijeme zločina već bila “u punom jeku”. “Također je sasvim moguće da su neka djela izvršena po nalogu haluciniranih ljudi.” Što se prognoze tiče, za očekivati je da bi on i u budućnosti mogao činiti teška kaznena djela.
Iračanin je teško ozlijedio suprugu nožem rano ujutro 9. siječnja 2023. Njegova jedanaestogodišnja pokćerka intervenirala je i možda spasila majčin život. Tada je navodno prijetio da će ubiti jednog od ženinih kolega. Nešto prije podneva – za njim je već bila velika potraga – automobilom se zabio u policijsku kontrolnu točku, tvrdi tužiteljstvo. Policajka i njezin kolega teško su ozlijeđeni.
Tada je navodno zgrabio automatsku pušku onesviještenog policajca i uperio je u policajku i nekoliko sudionika u prometu dok nije uspio oteti automobil. Nakon nekoliko stotina metara skrivio je nesreću i ponovno pokušao oružjem oteti automobil, ali ga je policija konačno svladala.
Austrija
Austrija: Očekuje se značajno povećanje mirovina od 2025.
Prema trenutnoj prognozi, mirovine će vjerojatno ponovno značajno porasti od 2025. godine. Nakon ovogodišnjeg povećanja od 9,7 posto, od siječnja 2025. dolazi faktor prilagodbe od 4,9 posto.
Zbog kontinuirano visoke stope inflacije – Austrija je s 4,1 posto u ožujku imala treću najvišu inflaciju u eurozoni – mirovine bi također mogle značajno porasti od sljedeće godine.
Mirovine su već za ovu 2024. godinu povećane za 9,7 posto zbog krize cijena i visoke inflacije. Temelj za to je tekuća inflacija od kolovoza prethodne godine do srpnja prethodne godine. Za nadolazeću 2025. godinu, gleda se stopa inflacije od kolovoza 2023. do srpnja 2024.
Uzimajući u obzir predviđanja WIFO-a i OeNB-a, to bi moglo rezultirati faktorom usklađivanja mirovina od 4,9 posto. O tome je nedavno izvijestio i Kronenzeitung. Inflacija je trenutno u prosjeku 5,34 posto od kolovoza 2023. do ožujka 2024.
| mtl. Pension 2024 | Erhöhung | mtl. Pension 2025 |
|---|---|---|
| 1.600,00 Euro | + 78,40 Euro | 1.678,40 Euro |
| 1.800,00 Euro | + 88,20 Euro | 1.888,20 Euro |
| 2.000,00 Euro | + 98,00 Euro | 2.098,00 Euro |
| 2.200,00 Euro | + 107,80 Euro | 2.307,80 Euro |
| 2.500,00 Euro | + 122,50 Euro | 2.622,50 Euro |
Austrija
‘Prevarantski parking u Beču’: Za okretanje automobila kazna od 595 eura
Prevaranti na parkiralištima nastavljaju zarađivati na nesavjesnim vozačima. Sada je novi slučaj izazvao uzbuđenje u gradu Beču.
Parkiralište u Franz-Eduard-Matras-Gasse već ima upitnu slavu u Beču. Upravljač betonare već godinama šalje jezive zahtjeve vozačima koji se u slijepoj ulici okreću i na nekoliko sekundi prođu kroz njegovo imanje. Austrijski dnevni list “Heute” je nekoliko puta u prošlosti izvještavao o spletkama onih koji stoje iza njega.
Unatoč medijskoj pozornosti, poslovni model s tužbama za ometanje posjeda očito se sretno nastavlja. Kako sada javlja čitatelj “Heute”, i njemu je stiglo jedno od sumnjivih odvjetničkih pisama. U mraku je okrenuo Škodu – a sada ga je navodno ometanje vlasništva koštalo nevjerojatnih 595 eura.
On sam ne vidi potrebu za uplatom iznosa te se sada posavjetovao s odvjetnikom. Sada Bečanin riskira jer bi tužba koštala onoliko koliko je i navodna kazna.
“Heute” je razgovarao s odvjetnikom ÖAMTC-a Nikolausom Authriedom o užasnim zahtjevima za novcem. Prema Authriedu, ovaj pristup je zakonski dopušten, ali više nije razmjeran.
“Navođenje navodnih troškova postupka jednostavno nije točno i krajnje je dvojbeno”, kritizira odvjetnik. Hrabrije žrtve mogu pokušati prebaciti manji iznos i nadati se da tužbe neće biti. Ali za to nema jamstva.
Austrija
Austrija: Vlasti žele imati mogućnost nadziranja aplikacija za slanje poruka
Kako je “Heute” izvijestio u petak ujutro, ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) već je predstavio poseban nacrt zakona za nadzor usluga slanja poruka – uključujući WhatsApp, Telegram ili Signal.
Uprava za državnu sigurnost i obavještajne poslove (DSN) već mjesecima poziva na snažnija sredstva u borbi protiv špijunaže i terorizma u Austriji. Prema najnovijem nacrtu zakona, istražiteljima bi bilo dopušteno hakirati mobitele ili računala osumnjičenih terorista ili stranih agenata pomoću posebnog programa u slučaju opasnosti.
Toliko o planovima. U praksi bi se implementacija mogla pokazati znatno težom: “Svi se stručnjaci slažu da tehnički nije moguće nadzirati messenger usluge bez pristupa cijelom sustavu”, kritizirao je NEOS-ov glasnogovornik za zaštitu podataka Nikolaus Scherai. Političar se pozvao na odluku Ustavnog suda iz 2019., koji je utvrdio da je “savezni trojanac” neustavan.
Scherak je Karnerov pristup sažeo na sljedeći način: “Ministar unutarnjih poslova ili ne poznaje ni pravnu situaciju ni nalaze Ustavnog suda ili ga jednostavno nije briga ni za jedno ni za drugo.”
IT stručnjak i direktor Epicenter.works Thomas Lohninger upozorio je u lunchtime journalu Ö1 na “kritične sigurnosne rupe” koje se neće zatvoriti na poticaj država. To bi mogli iskoristiti kriminalci i državni akteri – Lohninger spominje, na primjer, Sjevernu Koreju – kako bi prouzročili “vrlo veliku štetu”. Špijunske tvrtke mogle bi kupiti takve sigurnosne rupe i prodati ih državama, rekao je stručnjak.
Lohninger je također skeptičan glede potrebnog naloga Saveznog upravnog suda i angažmana službenika za pravnu zaštitu predviđenog nacrtom zakona. Vrlo tehnička mjera poput hakiranja pametnih telefona uključuje tehničku osposobljenost koja se mora održavati neovisnim nadzorom.
Zeleni se boje da bi iskorištavanje sigurnosnih rupa u operativnim sustavima mobilnih telefona ili pojedinačnih aplikacija moglo otvoriti ista vrata kriminalcima. Ministarstvo pravosuđa, koje vodi koalicijski partner VP, do sada je odbijalo instalirati zlonamjerni softver zbog ustavnih problema. Dogovor između ÖVP-a i Zelenih prije jesenskih izbora stoga se smatra vrlo malo vjerojatnim.
