32-satni radni tjedan uz punu naknadu plaće temeljni je zahtjev čelnika SPÖ-a Andreasa Bablera. Unatoč nedostatku kadra, smatra da je mjera provediva ako se poboljšaju uvjeti rada, a time i volja radnika za rad. Radnička komora i sindikat također žele progurati ovaj zahtjev, izvještava “Heute”. U vrijeme kada digitalizacija još nije dovršena, a produktivnost je eksplodirala, ne može se naći nijedan sindikat koji je protiv smanjenja radnog vremena, istaknuo je ljetos predsjednik ÖGB-a Wolfgang Katzian.

Kao što pokazuje trenutno istraživanje IMAS-a, većina Austrijanaca željela bi kraće radno vrijeme. Naime, rezultati su pokazali da zaposlenici žele raditi u prosjeku 32,7 sati tjedno odnosno 4,3 dana. Samo 30 posto ispitanih željelo bi raditi više od 35 sati tjedno.

Željeno radno vrijeme varira ovisno o razini zaposlenja: Austrijanci s punim radnim vremenom žele 35-satni tjedan, dok radnici s nepunim radnim vremenom radije žele raditi 26,5 sati tjedno.

78 posto je reklo da im je ravnoteža između poslovnog i privatnog života “vrlo” ili “donekle važna”. 35 posto može zamisliti rad od kuće. Udio je posebno visok u dobnoj skupini od 16 do 34 godine (57 posto).

“Austrijski zaposlenici žele kraće radno vrijeme. I više nego zaslužuju skraćenje radnog vremena”, naglašava društveni glasnogovornik SPÖ Josef Muchitschpovodom aktualnog istraživanja javnog mnijenja.

“Prošlo je oko 50 godina od zadnjeg skraćenja radnog vremena, dok su gospodarstvo i njegovi profiti rasli, produktivnost je također enormno porasla. No, porastao je i pritisak na zaposlenike. Vrijeme je više nego zrelo za sljedeće smanjenje radnog vremena ”, kaže dalje Muchitsch. To bi trebalo uvoditi postupno po modelu zadnjeg skraćivanja radnog vremena 70-ih godina prošlog stoljeća.

Neke tvrtke već su skratile radno vrijeme uz istu plaću: “Prednosti su očite: skraćeno radno vrijeme smanjuje bolovanja i povećava zadovoljstvo zaposlenika”, rekao je zastupnik.