Connect with us

Austrija

Stručnjaci pisali austrijskoj vladi: Ograničite brzinu na cestama na maksimalnih 100 km/h

Objavljeno

na

U otvorenom pismu saveznoj vladi, prometni stručnjaci pozivaju na smanjenje ograničenja brzine na austrijskim cestama.

Postoje “dobri znanstveni razlozi” za ograničenje od 30 km/h u urbanim sredinama, 80 km/h na seoskim putevima i 100 km/h na autoputovima , navodi se u pismu šefova transportnih instituta i istraživačkih odjela na Tehničkom Univerzitet (TU) Beč, Fakulteta prirodnih nauka (Boku) Beč i Sveučilišta u Innsbrucku.

Međutim, u Ministarstvu prometa i dalje ne žele da znaju ništa o izmjenama ograničenja brzine – a za to nema većine ni u Nacionalnom savjetu, navodi APA. Stručnjaci su, s druge strane, dobili odobrenje od Austrijskog prometnog kluba (VCÖ) i klimatskih aktivista poput “Last Generation” ili organizacija za zaštitu životne sredine kao što je Global 2000. ÖAMTC je i dalje protiv zakonski propisanih ograničenja brzine.

Činjenica da je smanjenje ograničenja brzine najefikasnija mjera za smanjenje emisije stakleničkih plinova u prometu, najefikasnija mjera za smanjenje broja ozlijeđenih i poginulih na cesti i jedna od najefikasnijih mjera za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima je “znanstveno dokazano bez sumnje”, objašnjavaju stručnjaci u otvorenom pismu, piše GP Maljevac.

ÖAMTC je u priopćenju objavio da se maksimalna brzina od 130 km/h primjenjuje u dvanaest zemalja članica EU s autoputovima – u Danskoj, Francuskoj, Italiji, Hrvatskoj, Litvi, Luksemburgu, Austriji, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Češkoj i Mađarska. Sedam zemalja EU ima ograničenje brzine od 120 km/h: Belgija, Finska, Grčka, Irska, Portugal, Švedska i Španjolska. Maksimalna dozvoljena brzina na Cipru je 110 km/h. U Nizozemskoj pak postoji ograničenje brzine od 100 km/h tijekom dana.

U Bugarskoj i Poljskoj postoji ograničenje brzine od 140 km/h. Njemačka je jedina zemlja u Europi u kojoj ne postoji opće ograničenje brzine na autoputovima. Susjedna država godinama raspravlja oko ograničenja brzine. U sadašnjoj semaforskoj koaliciji, FDP se tome protivi.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva

Objavljeno

na

Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.

“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”. 

Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.

Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.

Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.

Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.

Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.

Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”

Nastavi čitati

Austrija

Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču

Objavljeno

na

U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.

Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.

Velika gužva vladala je na otvaranju.

Nastavi čitati

Austrija

U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno

Objavljeno

na

By

Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.

U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.

Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.

Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.

Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.

Nastavi čitati
LM