Austrija
Stiže Urlaubsgeld – tko ga dobiva i tko ima na njega pravo u Austriji

Kada se isplaćuje regres u Austriji?
Jeste li znali da samo 78 % zaposlenih u Austriji ima pravo na regres? Isplata regresa je složenija nego što mnogi misle i ovisi o različitim čimbenicima.
U 2025. godini ne postoji zakonsko pravo na regres. Umjesto toga, ono se uređuje kolektivnim ugovorima i individualnim ugovorima o radu. Tko ima pravo na regres, uvelike ovisi o industriji i specifičnom radnom odnosu.
Visina regresa obično varira između jedne mjesečne plaće i posebnih odredbi po industrijama. Radnici bi trebali pažljivo provjeriti svoj kolektivni ugovor kako bi razumjeli imaju li pravo na regres.
Što je regres i njegova pravna osnova
Regres je posebna dodatna isplata koju radnici u Austriji mogu dobiti uz redovitu plaću. Ta se uplata najčešće isplaćuje u lipnju ili srpnju i služi kao financijska podrška za godišnji odmor.
Definicija regresa i dodatka za godišnji odmor
Regres nije zakonski propisan, već se regulira kolektivnim ugovorima ili pojedinačnim ugovorima o radu. Često se naziva i „14. plaća” te obično odgovara punoj bruto mjesečnoj plaći.
- Obično se isplaćuje jednom godišnje
- Iznos najčešće odgovara bruto mjesečnoj plaći
- Ne postoji zakonska obveza isplate
Razlika između regresa i naknade za vrijeme godišnjeg odmora
Kolektivni ugovori razlikuju pojam regresa od naknade za vrijeme godišnjeg odmora:
| Naknada za godišnji | Regres |
|---|---|
| Redovna plaća za vrijeme godišnjeg odmora | Dodatna posebna isplata |
| Zakonski zajamčena | Uređena kolektivnim ugovorom |
Zakonska osnova u Austriji
U Austriji ne postoji zakonsko pravo na regres. Isplata se isključivo regulira kolektivnim ili individualnim ugovorima. Regres je dobrovolna naknada poslodavca, a ne zakonska obveza.
Kada se isplaćuje regres u Austriji?
U 2025. godini, datum isplate regresa razlikuje se ovisno o industriji i tvrtki. Uobičajeno se regres isplaćuje između lipnja i srpnja.
Tipični rokovi isplate:
| Razdoblje | Vjerojatnost isplate |
|---|---|
| Lipanj | 40 % |
| Srpanj | 35 % |
| Kolovoz | 15 % |
| Drugi mjeseci | 10 % |
Neka poduzeća isplaćuju regres u ratama tijekom godine. Zaposlenici bi se trebali izravno obratiti svom poslodavcu ili provjeriti ugovor o radu kako bi znali točne uvjete.
Uvjeti za ostvarivanje prava na regres
Pravo na regres u Austriji podliježe složenim pravilima, ovisno o različitim čimbenicima.
Kolektivni ugovori
Kolektivni ugovori određuju ključne aspekte kao što su:
- Visina regresa
- Rok isplate
- Uvjeti za ostvarivanje prava
Važnost ugovora o radu
Pojedinačni ugovor o radu dopunjuje kolektivni ugovor. Pravo na regres nije zakonom zajamčeno, već proizlazi iz ugovora.
Posebni oblici zaposlenja
Različiti oblici zaposlenja imaju različit tretman u vezi s pravom na regres:
| Vrsta zaposlenja | Pravo na regres |
|---|---|
| Puno radno vrijeme | U pravilu puni iznos |
| Skraćeno radno vrijeme | Razmjerno radnim satima |
| Na određeno vrijeme | Ovisi o ugovoru |
Bez kolektivnog ili individualnog ugovora – nema prava na regres!
Visina regresa
Visina regresa ovisi o industriji i kolektivnom ugovoru. U pravilu se regres iznosi koliko i jedna bruto mjesečna plaća.
Čimbenici koji utječu na izračun:
- Mjesečna bruto plaća
- Duljina staža u tvrtki
- Ugovorene odredbe
Porezne posebnosti:
| Prihod (EUR) | Porezna stopa |
|---|---|
| Do 620 | 0 % |
| 621 – 25.000 | 6 % |
| 25.001 – 33.332 | 27 % |
| Iznad 33.333 | 35,75 % |
U poljoprivredi regres može biti oko 180 €, dok u drvnoj i plastičarskoj industriji doseže i do 2.685 €.
Primjer: kod mjesečne plaće od 3.000 €, regres za 24 dana godišnjeg u 6-dnevnom tjednu iznosi 2.769,23 €.
Rokovi i uvjeti isplate
Rokovi za isplatu regresa razlikuju se po industriji i kolektivnom ugovoru. Standardno se isplaćuje tijekom ljeta, najčešće između lipnja i srpnja.
Uobičajeni rokovi isplate:
| Industrija | Tipično vrijeme isplate |
|---|---|
| Ugostiteljstvo | Lipanj / srpanj |
| Proizvodnja | Srpanj / kolovoz |
| Uslužni sektor | Lipanj |
U nekim poduzećima regres se isplaćuje tek nakon što zaposlenik iskoristi polovicu godišnjeg odmora.
Regres za skraćeno radno vrijeme i za vrijeme roditeljskog dopusta
Za radnike s nepunim radnim vremenom vrijede sljedeća pravila:
- Imaju pravo na regres kao i radnici s punim radnim vremenom
- Iznos se računa razmjerno radnim satima
- Redoviti prekovremeni sati se uzimaju u obzir
- Prekovremeni sati ne ulaze u izračun regresa
Za vrijeme roditeljskog dopusta (karenz):
- Nema prava na regres
- Ukupni godišnji regres se smanjuje sukladno trajanju dopusta
- Slično vrijedi i za vojni ili civilni službeni rok
Regres pri prestanku radnog odnosa
Prekid radnog odnosa otvara brojna pitanja o regresu. Ne postoje jedinstveni zakonski propisi – sve ovisi o ugovoru i razlozima prekida.
Ako radni odnos prestaje prije kraja godine, regres se računa razmjerno. Primjerice, ako radnik napusti posao nakon šest mjeseci, ima pravo na 6/12 regresa. Povrat regresa je moguć samo ako je to izričito navedeno u ugovoru.
Povrat regresa:
U slučaju neopravdanog napuštanja posla ili opravdanog otkaza od strane poslodavca, regres se može tražiti natrag. Pravni temelj varira ovisno o industriji i ugovoru.
Česta pitanja (FAQ)
Što je regres u Austriji?
Regres je dobrovoljna isplata koja nije zakonski propisana, već ovisi o kolektivnim i individualnim ugovorima. Obično odgovara jednoj mjesečnoj plaći.
Kada se isplaćuje regres?
Najčešće tijekom ljeta, u lipnju ili srpnju, ali to ovisi o ugovorima. Neki poslodavci isplaćuju ga i u ratama.
Tko ima pravo na regres?
Samo oni radnici čije pravo na regres proizlazi iz kolektivnog ili individualnog ugovora.
Kako se računa visina regresa?
Obično iznosi jednu mjesečnu plaću. Kod skraćenog radnog vremena obračunava se razmjerno, a redoviti prekovremeni sati se uračunavaju.
Ima li regresa za vrijeme roditeljskog dopusta?
Ne. Tijekom karence regres se ne isplaćuje, a ukupni godišnji iznos se smanjuje.
Što s regresom kod otkaza?
Postupanje ovisi o razlogu prekida radnog odnosa i ugovornim odredbama. Kod opravdanog otkaza regres može biti umanjen ili se traži povrat.
Koja je razlika između regresa i naknade za godišnji?
Naknada za godišnji je redovna plaća za vrijeme godišnjeg odmora. Regres je dodatna, dobrovoljna isplata.
Postoje li posebnosti u oporezivanju regresa?
Da. Regres se oporezuje po povlaštenim stopama ovisno o iznosu.
Austrija
Austrija: Medicinske sestre i njegovatelji ogorčeni uvjetima
U Pflege- und Betreuungszentrum Korneuburg osoblje ponovno upozorava na, kako navode, neizdržive radne uvjete nakon uvođenja 12-satnih smjena u sustavu s tri grupe. Prema riječima zaposlenika, svakodnevni posao postao je gotovo nemoguće organizirati, a pritisak na osoblje iz dana u dan raste.
Jedna dugogodišnja djelatnica rekla je za Heute kako je tempo rada ekstreman, fizičko opterećenje stalno, a pauze često ne postoje. U jednoj smjeni, navodi se, često je potrebno istodobno zbrinuti i do 12 teško ovisnih korisnika, među kojima su osobe s demencijom, nepokretni korisnici i pacijenti s visokim medicinskim potrebama.
Uz osnovnu njegu, poput pranja, presvlačenja, okretanja u krevetu, hranjenja i skrbi o inkontinenciji, osoblje mora obavljati i brojne medicinske zadatke. To uključuje davanje terapije, kontrolu šećera u krvi, kao i opsežnu dokumentaciju. Zaposlenici tvrde kako za predah gotovo da nema vremena, a često nije moguće ni pojesti obrok ili napraviti kratku pauzu.
Upozoravaju kako 12-satne smjene dovode do sve veće iscrpljenosti, rasta rizika od pogrešaka i pada motivacije. U ranijem izvještaju za Heute jedna djelatnica upozorila je kako ovakav model dugoročno nije održiv te da bi sve više stručnog kadra moglo napustiti profesiju.
S druge strane, NÖ Landesgesundheitsagentur istaknula je za Heute kako ozbiljno shvaća zabrinutost osoblja te navela da su dostupne mjere podrške, poput supervizije, radnih psihologa i coachinga. Također je poručeno kako se sustav kontinuirano evaluira i da se planovi smjena po potrebi prilagođavaju, dok bi regionalni “pflegepool” trebao pomoći u slučaju izostanaka.
Međutim, samo nekoliko dana nakon izvještaja za Heute, zaposlenici su, prema vlastitim tvrdnjama, dobili jasnu poruku kako se od sustava s tri grupe neće odustati i da se planovi neće mijenjati unatoč kritikama.
Djelatnici upozoravaju kako se posljedice već sada osjete. Situacija s kadrom dodatno se pogoršava, a navodi se da je već došlo do novih otkaza. Nekoliko zaposlenika, prema njihovim riječima, već je poslalo prijave za posao na druga mjesta jer pod ovim uvjetima ne vide budućnost.
Tvrde i kako su prijedlozi i sugestije koje su iznesene u razgovorima s vodstvom doma zasad ignorirani, dok se tim, kako navode, praktično raspada.
Beč
Ova četvrt u Beču ima ogroman problem s drogom
Područje oko postaje U6 Gumpendorfer Straße na Mariahilfer Gürtel već godinama slovi kao jedno od glavnih žarišta bečke narkoscene, a novi podaci Landespolizeidirektion Wien pokazuju koliko je situacija ozbiljna.
Nedavni incident dodatno je uznemirio javnost. Prema policijskim navodima, 46-godišnji Bečanin nedavno je napadnut i ozlijeđen u samoj postaji podzemne željeznice. Dvojica muškaraca, za koje se sumnja kako pripadaju narkosceni, navodno su mu na peronu ponudila kupnju droge. Kada je muškarac odbio, napadači su ga zgrabili i oborili na tlo.
Žrtva je u prvom trenutku uspjela pobjeći, ali su je napadači sustigli u dvorani postaje, ponovno srušili i oteli novčanik i mobitel, nakon čega su pobjegli u različitim smjerovima. Policija je ubrzo uhitila jednog osumnjičenog, a žrtva ga je identificirala kao jednog od napadača. Riječ je o 26-godišnjaku koji je, prema policiji, bio pod utjecajem droge te je u obližnjem lokalu pokušao ukrasti nož.
Podaci policije: 15,7 kaznenih djela na 1.000 stanovnika
Novi podaci Landespolizeidirektion Wien pokazuju kako je Beč-Mariahilf po broju kaznenih djela povezanih sa drogom među najugroženijim bečkim četvrtima. S 15,7 kaznenih djela povezanih sa drogom na 1.000 stanovnika, Mariahilf se nalazi na drugom mjestu među svim bečkim okruzima. Više je zabilježeno jedino u središtu Beča.
Usporedba s drugim četvrtima dodatno naglašava razliku. Neubau bilježi 4,92 slučaja na 1.000 stanovnika, dok je u četvrti Wieden taj broj 3,02.
“Područje oko Gumpendorfer Straße i savjetovališta za ovisnike Jedmayer pretvorilo se u jedno od najvećih kriminalnih žarišta u Beču”, izjavila je Martina Hammerer, predsjednica Ženske organizacije ÖVP-a u Beč-Mariahilfu i stanovnica tog područja.
Zimi se stanje pogoršava
Hammerer upozorava kako je stanje zimi osjetno lošije nego u toplijem dijelu godine. Zbog hladnoće, mnogi ovisnici boravak sele u stubišta i podrumske prostorije stambenih zgrada, što prema njezinim riječima dovodi do ozbiljnih posljedica za stanare.
“Stalno dolazi do provala u stambene zgrade, oštećenih vrata i brava, razbijenih prozora i drugih oblika vandalizma”, rekla je Hammerer.
Navodi i kako je šteta velika. Prema njezinim tvrdnjama, samo jedna višestambena zgrada u neposrednoj blizini postaje U6 Gumpendorfer Straße morala je 2024. godine izdvojiti oko 15.000 eura za popravke i čišćenje.
Mjere poput UV-lampi u podrumima, koje bi trebale spriječiti korištenje šprica, prema riječima stanara navodno imaju slab učinak.
Kritika gradskoj vlasti
Hammerer smatra kako mjere grada nisu dovoljne te poručuje da se stanovnici ne boje samo zime, nego i, kako kaže, neaktivnosti politički odgovornih.
“Do danas ne postoji nijedna konkretna sigurnosna mjera koja bi smirila situaciju za stanovnice i stanovnike. Ova neaktivnost je katastrofalna”, zaključila je, piše Heute.
Beč
U Beču ukrao 44 čokolade pa napao zaposlenika
Neobičan incident dogodio se u subotu prijepodne u jednom supermarketu na Mariahilfer Straße u bečkoj četvrti Neubau, gdje su zaposlenici primijetili muškarca kako u ruksak sprema veću količinu hrane, a potom bez plaćanja prolazi pokraj blagajni.
Zaposlenici su osumnjičenog zaustavili ispred trgovine. Kada su ga pozvali da se vrati u poslovnicu i preda robu, muškarac je iznenada otvorio ruksak i istresao sav sadržaj na pločnik, među kojim su bile i 44 čokolade.
Nakon toga situacija je eskalirala. Četrdesetogodišnjak je stisnuo šake i pokušao udariti jednog zaposlenika u lice. Radnik se uspio izmaknuti, no napadač je pritom izgubio ravnotežu, pao i sa sobom na tlo povukao 36-godišnjeg zaposlenika.
Zaposlenik je zadobio lakše ozljede, ali nije želio liječničku pomoć.
Agresivno ponašanje osumnjičeni je nastavio i prema policajcima Gradskog policijskog zapovjedništva Josefstadt, koji su došli na intervenciju. Kada je ponovno zamahnuo šakom, ovaj put prema jednom policajcu, privremeno je uhićen.
Po nalogu Državnog odvjetništva u Beču, 40-godišnji državljanin Češke prijavljen je sa slobode. Tereti ga se za pokušaj krađe, tjelesnu ozljedu, pokušaj otpora prema državnoj vlasti te pokušaj teške tjelesne ozljede.




