Prema istraživanju bank99, austrijska kućanstva prosječno planiraju potrošiti oko 814 eura na ovogodišnje božićne blagdane. Istraživanje, provedeno na 400 ispitanika, otkriva da financijska situacija i dob snažno utječu na to koliko će tko izdvojiti.
Osobe koje nemaju financijskih briga troše u prosjeku 1.652 eura, gotovo triput više od onih s ozbiljnim novčanim poteškoćama, koji za Božić izdvajaju 638 eura. Najizdašnija je dobna skupina od 30 do 49 godina, s prosjekom od 939 eura, slijede stariji od 49 godina s 802 eura, dok mlađi od 30 troše najmanje – oko 599 eura.
Sve manje poklona – mnogi ih ukidaju potpuno
Čak 42 % ispitanih kaže da im je božićnica nužna kako bi pokrili blagdansku potrošnju. Više od 40 % očekuje da će ove godine potrošiti manje nego lani. Najviše se štedi na darovima: 41 % reže troškove, a 28 % uopće ne kupuje poklone. Samo 23 % ulazi u advent bez financijskih briga. Svaka sedma osoba priznaje da za blagdane ponekad ode „u minus“.
Predstavnik bank99 Bernhard Hohenegger ističe da je Božić emotivno važan, ali i financijski zahtjevan period, uz pritisak darivanja i troškove obiteljskih okupljanja. Preporučuje jasan budžet i promišljenu potrošnju.
Na što odlazi najviše novca?
Najveći izdatak su pokloni: 64 % ispitanika glavninu proračuna daje upravo za njih, s prosječnim iznosom od 260 eura. Slijede troškovi hrane i pića (51 %), na koje se troši prosječno 154 eura. Trećina ljudi ima i dodatne troškove putovanja, koji u prosjeku iznose 419 eura.
Razlike između muškaraca i žena
Žene više izdvajaju za poklone, prehranu, dekoracije i osobno uređenje. Muškarci, pak, troše više na restorane, izlaske i putovanja. Zanimljivo je da muškarci unatoč većoj ukupnoj potrošnji (865 € naspram 764 € kod žena) češće potpuno izbjegavaju kupovinu darova – 30 %, dok to čini 25 % žena.
Također, 45 % žena smanjuje budžet za darove u odnosu na prošlu godinu, dok to čini 37 % muškaraca.
Dob utječe na potrošnju i navike
Skupina od 30 do 49 godina najviše ovisi o božićnici (49 %), dok mlađi od 30 godina češće doniraju u humanitarne svrhe — 31 %, znatno više nego stariji ispitanici.
