Situacija na bečkom tržištu stanova sve je napetija. Dok cijene najma rapidno rastu, broj novih građevinskih dozvola neprestano pada – što dodatno pogoršava ionako složene uvjete za stanare.

Sve teže do pristupačnog stana

Cijene najma u Beču postale su alarmantno visoke, a istovremeno se odobrava sve manje novih zgrada. Prije nekoliko godina odobreno je 5.700 novih stanova za najam, dok se za budućnost najavljuje gradnja 22.000 stanova u sklopu stambenih zadruga – što bi moglo donijeti barem djelomično olakšanje.

Beč i dalje prednjači po udjelu ljudi koji žive u najmu – više od tri četvrtine stanovnika. Prosječna cijena najma (uključujući režije) iznosi oko 10 eura po kvadratu, što je nešto više od austrijskog prosjeka. No, mnogima to više nije pristupačno.

Najamnine rastu u svim kategorijama

U gradskim stanovima (tzv. Gemeindebau) cijene su porasle s 6,3 na 8,2 eura po kvadratu u posljednjih deset godina. Kod stanova u zadrugama cijena je skočila s 6,5 na 8,8 eura. Još je veći rast zabilježen kod ostalih oblika najma – od 8,4 do čak 12,2 eura po kvadratu.

Kratkoročni ugovori dodatno pogoršavaju situaciju

Velik problem predstavlja i sve veći broj kratkoročnih ugovora o najmu – njih je sada gotovo 20 %. Većina ih traje samo tri godine. Kratkoročni najam znatno podiže cijene: stanari ugovora kraćih od dvije godine plaćaju u prosjeku 13,2 eura po kvadratu, dok je cijena kod ugovora dužih od pet godina 10,5 eura. Usporedbe radi, stanovi s neograničenim najmom koštaju u prosjeku 9,2 eura – što je čak pet eura manje od prosječnih kratkoročnih ugovora (14,1 eura).

Pad broja građevinskih dozvola

Nedostatak novih stanova pogoršava se i zbog sve manjeg broja izdanih građevinskih dozvola. Godine 2022. odobreno je još 1.521 stambeno zdanje, dok je taj broj 2023. pao na 1.288, a 2024. na samo 1.045 – što je najniži broj u posljednjem desetljeću.