Connect with us

Ekonomija

Središnje banke agresivno podižu kamate, svjetske burze oštro pale

Objavljeno

na

Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se ulagači povlače iz rizičnih investicija, s obzirom da središnje banke u svijetu agresivno podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 4 posto, na 29.590 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,8 posto, na 3.693 boda, a Nasdaq indeks 5 posto, na 10.867 bodova.

Zbog toga su S&P i Nasdaq indeks zaronili u područje ‘medvjeda’, 20 posto ispod svoje rekordne razine, dok je Dow to zamalo izbjegnuo, piše HINA.

Tržište je pod snažnim pritiskom od srijede, kada su čelnici američke središnje banke povećali kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, treću sjednicu u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

To se, doduše, očekivalo, no nije se očekivalo da će kamate i idućih mjeseci nastaviti brzo rasti.

Prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto.

To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.

Najagresivnije povećanje kamata u povijesti
Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.

Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine.

„Bilo je nekih optimista koji su govorili kako je inflacija pod kontrolom, no Fed im je praktično poručio da sjednu i zašute. Središnja banka nastoji ubiti inflaciju dok je tržište rada još snažno”, kaže David Russell, analitičar u tvrtki TradeStation Group.

Čelnici Feda odlučni su, poručili su, suzbiti inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.

Powell: Recesija je moguća
No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda.

Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je dosad procjenjivao da će gospodarstvo porasti 1,7 posto. Iduće bi godine bruto domaći proizvod mogao porasti za 1,2 posto.

No, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamata gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju.

Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.

Predsjednik Feda Jerome Powell u srijedu je otvoreno priznao: „Nitko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti”.

Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ciljana razina inflacije od 2 posto mogla biti postignuta tek 2025. godine.

„Ako se povišena inflacija zadrži i ako Powell nastavi paljbu iz svih oružja, kako je najavio, mislim da ćemo uroniti u recesiju. A to će znatno smanjiti zarade kompanija”, kaže Mike Mullaney, direktor u tvrtki Boston Partners.

Povišene kamate – ‘novo normalno’
Osim američke, i većina ostalih najvećih središnjih banaka u svijetu povećava kamate kako bi suzbile inflaciju. To su prošloga tjedna, među ostalim, učinile britanska, švicarska, švedska i norveška središnja banka.

Britanske monetarne vlasti povećale su kamate za 0,50 postotnih bodova već sedmu sjednicu zaredom i poručile da je gospodarstvo već vjerojatno u recesiji.

Kako se kamate povećavaju, a rast gospodarstava usporava, ulagači se povlače iz rizičnijih investicija širom svijeta, pa je MSCI indeks svih najvećih svjetskih tržišta prošloga tjedna potonuo više od 3 posto i zaronio na najnižu razinu u dvije godine.

„Nakon 10 godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode ‘novom normalnom’”, kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3 posto, na 7.018 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,6 posto, na 12.284 boda, a pariški CAC 4,8 posto, na 5.783 boda.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1,5 posto, na 27.153 boda.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Austrija: Povećanje plaća u gastronomiji na snazi je od prošle godine, uskoro novi pregovori

Objavljeno

na

By

Nakon teških pregovora, 22. veljače 2023. godine u trećem krugu pregovora uz godišnju inflaciju od 8,6% postignut je sljedeći dogovor za zaposlenike u hotelijerstvu i ugostiteljstvu zajedno sa sindikatom Vida. Novi kolektivni ugovor stupa na snagu od 1. svibnja. 2023. godine.

Plaće po KV-u bit će povećane u prosjeku za +9,3%.

  • Početna plaća za pomoćnike iznosi 1800 € (+10,5%), za kvalificirane radnike bez profesionalnog iskustva u prve dvije godine iznosi 1860 € (+10,0%), a s profesionalnim iskustvom na najnižoj poziciji 1915 € (u Donjoj Austriji, Bgld, Gornja Austrija, Stmk i Ktn), 1925 € (u kafićima i restoranima u Beču), 2010 € (u Sbg, T i Vbg) ili 2015 € (u hotelijerstvu u Beču).
  • Prihodi pripravnika porasli su za 110 € u 1. i 2. godini na 925 € (+13,5%) i 1035 € (+11,9%), au 3. i 4. godini za 160 € na 1215 € (+15,2%) i 1305 € (+14,0%).
  • Dodatak za noćni rad povećat će se za 2 € na 26 € (+8,3%).
  • Naknada za strani jezik povećat će se za 3 € na 35 € (+9,4%).
  • Naknada za manjkove povećat će se za 3 € na 36 € (+9,1%).
  • Početak važenja: 01.05.2023

Prema trenutnim informacijama (neslužbenim) nova runda pregovora za KV u gore navednoj branši trebala bi biti u prvom kvartalu 2024. godine, a novi kolektivni ugovor bi onda mogao stupiti na snagu od sredine 2024. godine. Informacije zasad nisu službene.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Poznata mesnica pred stečajem, dug milijunski

Objavljeno

na

By

Prema informacijama austrijskih medija, tvrtka Ilgenfritz Beteiligungs- und Verwaltungs GmbH & Co KG sa sjedištem u Villachu nalazi se pred stečajem. Prema AKV-u, Creditreform-u i KSV1870, podnijela je zahtjev za stečajni postupak na Zemaljskom sudu u Klagenfurtu, koji je već otvoren. Otvoren je proces restrukturiranja bez samoupravljanja. Stečajem je pogođeno oko 70 vjerovnika i 11 zaposlenika.

“Sukladno prijavi, dužnik namjerava sklopiti plan restrukturiranja. Ako plan restrukturiranja bude prihvaćen, dužnik svoju orijentaciju u strukturi kupaca namjerava učiniti neovisnijom o dosadašnjoj strukturi i svjestan je da će ekonomski nastavak biti moguć samo uz očuvanje temelja povjerenja s dosadašnjim kupcima i dobavljačima. Plan restrukturiranja trebao bi se ostvariti prodajom privatnih nekretnina”, kažu u AKV-u.

“Djelatnost tvrtke je klanje žive stoke, prerada i proizvodnja mesa, prodaja mesa i mesnih proizvoda, uvoz i izvoz tih proizvoda kao i sudjelovanje u društvima”, navodi se u KSV1870. Dužnik već ima dugogodišnje odnose sa svojim kupcima i dobavljačima.

“Dužnik je osnovan 1950. godine kao neregistrirano obrtničko društvo, a u trgovačkom registru je upisan je od 1988. godine”, navodi se dalje.

Uzrok nelikvidnosti naveden u prijavi je značajna ovisnost dužnika o uspješnosti poslovanja ostalih društava iz grupe. “Budući da se to nedavno negativno razvilo, potrebne isplate nisu izvršene i to je dovelo do problema s likvidnošću. Osim toga, banke financijeri odmah su opozvale kreditnu liniju i blokirale bankovne račune, što je rezultiralo nelikvidnošću”, nastavlja se.

Obveze iznose oko 6,44 milijuna eura, od čega se oko 3,04 milijuna eura odnosi na obveze prema kreditnim institucijama za preostale “Ilgenfritzove tvrtke” te oko 2,3 milijuna eura na obveze prema povezanim društvima. Imovina je procijenjena na 9,44 milijuna eura. Dakle, dužnik nije prezadužen, nego insolventan.

Predviđeno je razduživanje kroz plan restrukturiranja s kvotom od 20 posto. “Neposredni nastavak poslovanja tvrtke ovisi o kratkoročnim plaćanjima nepodmirenih obveza povezanih društava i drugih dužnika”, prema KSV1870. “Oni već pokušavaju doći do likvidnosti. Ukoliko to nije moguće, poslovanje bi se moralo zatvoriti, jer je za ostvarivanje kontinuiranih poslovnih prihoda potrebno predfinanciranje nabave mesa, za što nema drugih raspoloživih likvidnih sredstava osim gore navedenih potraživanja. .”

Nastavi čitati

Ekonomija

Sljedeće povećanje plaće dogovoreno: 7,8 posto više plaće za ove zaposlenike

Objavljeno

na

By

Deseci tisuća zaposlenika od travnja će dobiti više plaće. Povećanja su do 7,8, a ponekad i do 9,0 posto mjesečno.

Uz aktualne krugove pregovora za rast plaća za 130.000 zaposlenika, koji su počeli prije samo nekoliko dana, neki su sektori već dogovorili značajna povećanja plaća za desetke tisuća zaposlenika od travnja. Mnogi će zaposlenici uskoro dobiti i do 7,8, a ponegdje i 9,0 posto više plaće.

Od 1. travnja 2024. komercijalnim djelatnicima dnevnih i tjednih novina povećavaju se plaće do 7,8 posto. Naime, dogovoreno je socijalno povećanje između 5,8 i 7,8 posto. Prema Udruženju austrijskih novina (VÖZ) i sindikatu GPA, novi kolektivni ugovor trebao bi se primjenjivati ​​sljedećih dvanaest mjeseci.

Još 67.000 zaposlenika u Austriji također će od travnja dobiti značajno povećanje plaća, javlja Finanz.at. Povećanje plaća znatno je iznad stope inflacije u posljednjih dvanaest mjeseci. Prethodnog tjedna, tijekom pregovora o kolektivnom pregovaranju za financijski sektor, dogovoreno je povećanje plaća od 7,25 posto plus fiksni iznos od 37,50 eura mjesečno. To ponekad rezultira povećanjem plaće i do 9 posto. U prosjeku rast plaća iznosi 8,3 posto.

Nastavi čitati
LM