Ekonomija
Središnje banke agresivno podižu kamate, svjetske burze oštro pale
Na svjetskim su burzama cijene dionica oštro pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer se ulagači povlače iz rizičnih investicija, s obzirom da središnje banke u svijetu agresivno podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna pao 4 posto, na 29.590 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4,8 posto, na 3.693 boda, a Nasdaq indeks 5 posto, na 10.867 bodova.
Zbog toga su S&P i Nasdaq indeks zaronili u područje ‘medvjeda’, 20 posto ispod svoje rekordne razine, dok je Dow to zamalo izbjegnuo, piše HINA.
Tržište je pod snažnim pritiskom od srijede, kada su čelnici američke središnje banke povećali kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, treću sjednicu u nizu, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.
To se, doduše, očekivalo, no nije se očekivalo da će kamate i idućih mjeseci nastaviti brzo rasti.
Prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4,4 posto, a do kraja iduće godine na 4,6 posto.
To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1,25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0,25 bodova.
Najagresivnije povećanje kamata u povijesti
Takvo brzo podizanje kamata, započeto u ožujku ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite.
Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine.
„Bilo je nekih optimista koji su govorili kako je inflacija pod kontrolom, no Fed im je praktično poručio da sjednu i zašute. Središnja banka nastoji ubiti inflaciju dok je tržište rada još snažno”, kaže David Russell, analitičar u tvrtki TradeStation Group.
Čelnici Feda odlučni su, poručili su, suzbiti inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.
Powell: Recesija je moguća
No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast gospodarstva i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda.
Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0,2 posto, dok je dosad procjenjivao da će gospodarstvo porasti 1,7 posto. Iduće bi godine bruto domaći proizvod mogao porasti za 1,2 posto.
No, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamata gurnuti gospodarstvo u dublju recesiju.
Tehnički je američko gospodarstvo već uronilo u recesiju, s obzirom da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnoj razini, no zasad je ta recesija plitka.
Predsjednik Feda Jerome Powell u srijedu je otvoreno priznao: „Nitko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti”.
Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ciljana razina inflacije od 2 posto mogla biti postignuta tek 2025. godine.
„Ako se povišena inflacija zadrži i ako Powell nastavi paljbu iz svih oružja, kako je najavio, mislim da ćemo uroniti u recesiju. A to će znatno smanjiti zarade kompanija”, kaže Mike Mullaney, direktor u tvrtki Boston Partners.
Povišene kamate – ‘novo normalno’
Osim američke, i većina ostalih najvećih središnjih banaka u svijetu povećava kamate kako bi suzbile inflaciju. To su prošloga tjedna, među ostalim, učinile britanska, švicarska, švedska i norveška središnja banka.
Britanske monetarne vlasti povećale su kamate za 0,50 postotnih bodova već sedmu sjednicu zaredom i poručile da je gospodarstvo već vjerojatno u recesiji.
Kako se kamate povećavaju, a rast gospodarstava usporava, ulagači se povlače iz rizičnijih investicija širom svijeta, pa je MSCI indeks svih najvećih svjetskih tržišta prošloga tjedna potonuo više od 3 posto i zaronio na najnižu razinu u dvije godine.
„Nakon 10 godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode ‘novom normalnom’”, kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3 posto, na 7.018 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,6 posto, na 12.284 boda, a pariški CAC 4,8 posto, na 5.783 boda.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1,5 posto, na 27.153 boda.
Ekonomija
Direktor poznate austrijske pivovare: “Pivo je previše jeftino”
Iako je na cijene piva također utjecala inflacijska kriza, direktor Ottakringera Frank vjeruje da je to piće “previše jeftino”.
Pivovara Ottakringer zabrinuta je zbog cijena piva – sa stajališta tehničkog direktora, pivo u supermarketu je “previše jeftino”.
Uz ljetne vikend temperature nekima je hladno pivo neizostavno. U ugostiteljstvu pak cijena piva kreće se oko šest eura, zbog čega se mnogi odlučuju za klasično pivo u limenci u samoposluzi – po znatno jeftinijoj cijeni. Iz perspektive Tobiasa Franka, tehničkog direktora pivovare Ottakringer, to je veliki problem.
On je za “Kronen Zeitung” objasnio perspektivu proizvođača piva. Udio promocija piva u supermarketima se povećao tijekom godina. Limenka je često snižena 50 posto, “odnosno košta od 59 centi pa naviše”. “Iz pivovarske perspektive, pivo je previše jeftino jer je poljoprivredni proizvod. Treba godinu dana dok ječam s polja ne bude u obliku piva u čaši. To treba cijeniti”, rekao je Frank za dnevne novine.
Frank je objasnio probleme koji dolaze s tako jeftinim pivom. Cijena od 59 centi “nije dobra za kulturu piva” i “ekonomski je na granici”. Općenito, moguće je samo zato što proizvođač i trgovac dijele popust. Istodobno, pivovare trpe od enormne inflacije. “Ne možemo u potpunosti prenijeti veće troškove na potrošače i ublažiti ih učinkovitošću.” To se očituje i u rezultatima poslovanja koji su posljednjih godina konstantno negativni.
Više cijene piva u restoranima za Franka su razumljive. “To je drugačiji koncept, postoje usluge i dobijete svježe točeno pivo, najsvježije pivo ikada.” Osim toga, ugostiteljstvo ima velike troškove za najamninu, osoblje i sl.”, kaže tehnički direktor.
Ljubitelji piva uvijek se pitaju je li bolji izbor pivo u boci ili limenci, a jedan majstor piva objašnjava: “Limenka je nepropusna za svjetlo i vrlo lagana, poput male bačve – a to je najbolje za kvalitetu piva. Ekološki otisak limenke također je bolji od jednokratne boce jer je uglavnom izrađena od recikliranog aluminija.”
Ekonomija
Kineski divovi za online prodaju ‘drmaju’ Europom, “Temu” je trenutno hit
Kineski internetski divovi kao što su Temu, Aliexpress i Shein popularne su trgovačke adrese za europske kupce. Procjenjuje se da će 2024. u EU poslati oko četiri milijarde paketa. Domaći pružatelji usluga poput Otto Austria Grupe dobro posluju, ali se žale na nelojalnu konkurenciju.
Kupnja putem aplikacije na mobitelu ili na računalu popularna je i brza. Jedan klik dok gledate TV, u podzemnoj željeznici ili tijekom pauze za kavu i željeni artikl je u košarici online provajdera. Plaćanje se vrši kreditnom ili debitnom karticom i ubrzo je željeni artikl na putu do kupčeve kuće.
“Ne bojimo se konkurencije, ali uvjeti su nepravedni. Ono što ovi pružatelji rade je sustavna prijevara”, ponovno se o kineskoj konkurenciji izjašnjava šef Otto Austria Group Harald Gutschi. Prema podacima EU-a, 65 posto paketa koji dolaze iz Kine neispravno je deklarirano. Drugim riječima: Ili sadrži robu koja vrijedi više od one koju su navele vlasti. Ili je narudžba nezakonito podijeljena na toliko pojedinačnih pošiljaka da svaka isporuka ostaje ispod bescarinske granice.
Nelojalna konkurencija?
Dužnosnici EU sada su svjesni problema, ali promjene obećavaju tek od 2028. Do tada će poplava paketa rasti. Postoje brojke za 2022. godinu koje govore o dvije milijarde paketa koji su došli u EU. Procjene za ovu godinu već su četiri milijarde – i taj trend nastavlja rasti. Kako bi se osiguralo da teret stigne do kupaca, očekuje se da će oko 200 transportnih zrakoplova sletjeti u EU svaki dan 2024. godine! Temu, primjerice, stiže u Mađarsku, što veseli naše susjede jer na tom procesu dobro zarađuju.
Dok pojedine države imaju prihode, zajednica gubi mnogo novca zbog politike kreativnih paketa. Stručnjak za trgovinu Gutschi izračunava: Uz pretpostavku gubitka od deset eura carine i PDV-a po paketu i dvije milijarde isporuka (2021.), to bi bilo 20 milijardi eura. Ove godine moglo bi biti 40 milijardi! Ako se opetovano daju lažne deklaracije, vlasti bi trebale ostaviti pakete da leže uokolo kako bi strani pružatelji usluga koji ne posluju pošteno osjetili posljedice.
Uz inozemnu konkurenciju, online divovima probleme stvaraju inflacija, ratovi itd. “Višestruke krize pogodile su maloprodaju kao nikada prije u desetljećima. Novac na burzi nedostaje”, kaže Gutschi. Ukupna prodaja Otto Austria Grupe pala je za 3,8 posto na 349 milijuna eura. Kupci u prosjeku troše 234 eura po narudžbi. S obzirom na tržišne prilike, može se biti djelomično zadovoljan. No, to se ne odnosi na sektor namještaja i dekoracije, koji je bio posebno loš. Tome je u velikoj mjeri pridonio nagli pad obujma novogradnje i izostanak većih investicija. To je posebno bolno jer je Otto Austria Group najveći online ponuđač namještaja u ovoj zemlji s 15 posto tržišnog udjela. Gutschi je, međutim, zadovoljan tehnološkim narudžbama.
Grupacija Otto uvjerena je da se prinosi stalno smanjuju jer to štedi novac. Trenutačno je na 34 posto – i taj trend nastavlja padati.
Austrija
Broj bankrota tvrtki u Austriji najveći u posljednjih 15 godina
U prvom tromjesečju pokrenut je stečaj 1.091 poduzeća. To je najveća vrijednost u 15 godina.
Objavilo je to u priopćenju Opće udruženje vjerovnika (AKV Europa). A zaštitnici vjerovnika pretpostavljaju da će ove godine biti više od 4000 stečajeva te, uključujući i odbijanja stečaja zbog nedostatka imovine, više od 7000 stečajnih postupaka.
Broj stečajeva poduzeća porastao je za 35,01 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu su stečajem sve više pogođene veće, etablirane tvrtke s nekoliko stotina zaposlenih, priopćili su i zaštitnici vjerovnika.
Broj zaposlenih zahvaćenih stečajem povećao se za 63,95 posto na 5.294 osobe. Činjenica da su se obveze u prvom tromjesečju više nego četiri puta povećale na gotovo 2,2 milijarde eura prvenstveno je posljedica daljnjih stečajeva Signe.
U oko četvrtini poništenih postupaka s vjerovnicima su usuglašeni planovi restrukturiranja. Prosjek stope plana restrukturiranja bio je 42,30 posto. U otprilike polovici slučajeva vjerovnici su dobili više od 25 posto, druga polovica morala se zadovoljiti s manje. A u otprilike trećini poništenja stečaja bile su diobe s prosječnom stopom od 15,38 posto.
You must be logged in to post a comment Login