Korisne informacije
Smijete li u Hrvatskoj upravljati vozilom registriranim u drugoj zemlji EU?!
Vrijeme odmora, vrijeme praznika, prometnice Republike Hrvatske preplavljene su vozilima registriranim u drugim zemljama EU! Voze ih i naši prijatelji, rođaci oni koji su eto, svoju sreću potražili pod tuđim nebom i nerijetko je tamo doista i pronašli. U tom kontekstu izranja i pitanje smijemo li voziti njihovo vozilo s EU registarskim tablicama neke druge zemlje? Na prvu nećete vjerovati ali rijetko tko vidi problem, vlasnik je suglasan, mi smo zemlja u EU, ušli smo u Schengen, euro nam je valuta! No problem je velik, a posljedice ekstremne! Ukoliko ne ulazite u posebnu zakonsku kategoriju koja je predviđena kao iznimka, bježite od te ideje što dalje, zatomite je u samom začetku! U čemu je problem? Problem koji doista može biti istinski velik je u sadržaju Zakona o posebnom porezu na motorna vozila! Ukoliko fizička osoba koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj upravlja motornim vozilom registriranim u drugoj zemlji članici EU, carinski ured naplatit će mu puni iznos posebnog poreza kao da je vozilo prijavio radi registracije u RH i to neovisno o tome tko je vlasnik vozila, dakle čak i ako niste vlasnik vozila osim ako se radi o iznimkama iz članka 17. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
Što vam se može dogoditi i koliko drastične mogu biti posljedice vožnje vozila registriranog u drugoj zemlji EU i to vožnje od svega sat i pol radi neke hitne i iznimne situacije najzornije će vam pokazati predmet UsI-797/2021-9 Upravnog suda u Zagrebu. Pri provođenju pojačanih mjera nadzora carinski službenici zaustavili su vozilo s reg. oznakama Savezne Republike Njemačke u vlasništvu jedne tvrtke, koristila ga je tužiteljica u odnosnom predmetu, hrvatska državljanka s prijavljenim prebivalištem na adresi u Republici Hrvatskoj. Kontrolom je utvrđeno da to vozilo nikada nije bilo registrirano u evidencijama motornih vozila u Republici Hrvatskoj te da na isto nije na propisan način obračunat i plaćen porez na motorna vozila. Korisnica je navela da vozilo koristi iznimno i to u trajanju od samo 1.5 sati radi obavljanja neodgodivog posla. Ona naravno nije vlasnica tog vozila. Kakve sada ona kao takva ima veze s tim porezom i Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila?
Ima! Taj zakon propisuje da su predmet oporezivanja motorna vozila na koje nije obračunat i plaćen posebni porez u Republici Hrvatskoj, a koja se registriraju sukladno posebnim propisima, između ostalog i osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba kao i da je obveznik plaćanja posebnog poreza tj. porezni obveznik osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na području Republike Hrvatske.
Posljedica toga u konkretnom slučaju bilo je donošenje rješenja Ministarstva financija, Carinske uprave, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor, Službe za mobilne jedinice Z. kojim je navedenoj osobi utvrđena porezna obveza posebnog poreza na motorna vozila u iznosu od 23.728,82 kn sa zateznim kamatama, način i rok plaćanja iste, za to vozilo! To je bilo doista iznenađenje! Očekivano posegnula je za pravnim lijekom protiv tog rješenja. Tužba upravnom sudu u Zagrebu. Međutim, bezuspješno! Sud je odbio njezinu tužbu za poništenjem rješenja Ministarstva financija.
Sud je kao neosnovane ocijenio njezine navode kako ona ne može biti obveznik predmetnog poreza jer uopće nije vlasnica predmetnog vozila, a pored toga radi se doista o kratkotrajnom korištenju vozila. Posebno je pri tom istaknuto kako zakon propisuje da je nezakonita uporaba motornih vozila svako korištenje, posjedovanje te činjenično ili pravno raspolaganje motornim vozilom na koje u Republici Hrvatskoj nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez, te da je obveznik plaćanja posebnog poreza osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo u Republici Hrvatskoj, a da se u konkretnom slučaju evidentno ne radi o iznimci propisanoj člankom 17. Osobito je sud istakao kako pri tome nije od važnosti niti koji su razlozi radi kojih je tužiteljica koristila predmetno vozilo, niti vremensko razdoblje korištenja.
Drastično i neočekivano za mnoge, zar ne? Što dakle, sam zakon propisuje? Osobom koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na području Republike Hrvatske smatra se i osoba koja je sudjelovala u nezakonitoj uporabi motornog vozila na području Republike Hrvatske, a znala je ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je takva uporaba nezakonita, te osoba koja je odnosno motorno vozilo stekla u vlasništvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka motornog vozila znala ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je motorno vozilo u nezakonitoj uporabi na području Republike Hrvatske. Nezakonita uporaba motornih vozila je prema ZPPMV svako korištenje, posjedovanje te činjenično ili pravno raspolaganje motornim vozilom na koje u Republici Hrvatskoj nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez. Kod nezakonite uporabe motornih vozila na području Republike Hrvatske obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza, osim u drugim slučajevima propisanim tim Zakonom, nastaje kad se utvrdi da je fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj posjedovala motorno vozilo na koje u Republici Hrvatskoj nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez ili koristila takvo motorno vozilo na cesti u Republici Hrvatskoj.
Sad se pitate odmah smijete li u RH upravljati kao osoba s prebivalištem u RH vozilom s EU tablicama koje ste rentali i naravno koje su to iznimke iz tog čl. 17. koje vas oslobađaju silnih problema i možete li se ikako podvesti pod njih. Dakle, koje su to zakonske iznimke iz čl. 17. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila? Sve piše u zakonu, uključujući i što je nezakonito a što nije i kad se radi o iznajmljenom vozilu, vozilu uzetom u leasing ili koje je posuđeno u drugoj državi članici. Odgovori slijede, pazite samo molimo Vas na termin „radi kratkotrajne uporabe u Republici Hrvatskoj“.
Pa krenimo redom! Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na području Republike Hrvatske ako se motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije nalazi u posjedu ili uporabi kod fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj državi članici Europske unije, a vozilo je u vlasništvu poslodavca. Fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj je u tom slučaju dužna Carinskoj upravi predočiti pisanu izjavu vlasnika motornog vozila te druge dokaze iz kojih je nedvojbeno da je motorno vozilo prvenstveno namijenjeno za obavljanje zaposlenikovog posla izvan područja Republike Hrvatske,
Nema nezakonito upotrebe ni ako se nalazi u posjedu ili uporabi kod fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja: ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj državi članici Europske unije, a motorno vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja ili je pak odgovorna osoba, partner, dioničar ili član trgovačkog društva ili poduzeća registriranog u drugoj državi članici Europske unije, a motorno vozilo je u vlasništvu tog stranog pravnog subjekta, piše HAK.
Nezakonito se ne upotrebljava na području RH ni vozilo koje se nalazi u posjedu fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici Europske unije radi kratkotrajne uporabe u Republici Hrvatskoj. U tom slučaju motorno vozilo smije biti u uporabi na području Republike Hrvatske najduže 15 dana od dana prijave Carinskoj upravi, u kojem roku motornim vozilom smije upravljati samo osoba koja ga je posudila ili iznajmila. Osoba koja je posudila, uzela u leasing ili iznajmila motorno vozilo dužna je prijaviti se Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje Republike Hrvatske. Fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj državi članici Europske unije ne smije isto motorno vozilo ponovno uporabiti na cestama u Republici Hrvatskoj u roku od godine dana od dana prethodne prijave. Neprijavljivanje motornog vozila carinskom uredu u roku, uporaba motornog vozila nakon proteka propisanog roka ili uporaba prijavljenog motornog vozila na cestama u Republici Hrvatskoj u roku od godine dana od dana prethodne prijave smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na području Republike Hrvatske,
Austrija
Austrija: Građanima koji rade više novca od 2025.
Zbog djelomičnog ukidanja hladne progresije, koje je već provedeno prethodnih godina, od 2025. povećavaju se i granice poreza na plaće i dohodak. Ovo povećanje granica tablice poreza na plaće (isključujući najvišu poreznu stopu za dohodak iznad milijun eura) znači i povećanu granicu oslobođenja od poreza. To je 13.308 eura godišnje za 2025. godinu (ove godine 12.816 eura).
Da bi se mogao izračunati stvarni neto prihod od 2025. godine, još uvijek nedostaje brojka aprecijacije za nadolazeću godinu. Iznos doprinosa za socijalno osiguranje i najviša osnovica doprinosa također se temelji na tome. Uzimajući u obzir aprecijaciju od 1.063 od iduće godine, najveće godišnje povećanje iznosi oko 330 eura neto, prenosi kroativ.at
No, treba uzeti u obzir i da, kao i prošle godine, mnogi zaposlenici mogu očekivati značajna povećanja plaća zbog kolektivnog ugovora i pregovora o plaćama koji se održavaju najesen. To znači da će se bruto dohodak također u mnogim slučajevima povećati od 2025. nadalje.
Neue Lohnsteuertabelle ab 2025
So sieht die neue Lohnsteuertabelle ab 2025 aus:
Einkommen (2025) | Einkommen (2024) | Steuersatz (2025) | Steuersatz (2024) |
---|---|---|---|
bis 13.308 Euro | bis 12.816 Euro | 0 % | 0 % |
bis 21.617 Euro | bis 20.818 Euro | 20 % | 20 % |
bis 35.836 Euro | bis 34.513 Euro | 30 % | 30 % |
bis 69.1660 Euro | bis 66.612 Euro | 40 % | 40 % |
bis 103.072 Euro | bis 99.266 Euro | 48 % | 48 % |
bis 1.000.000 Euro | bis 1.000.000 Euro | 50 % | 50 % |
ab 1.000.000 Euro | ab 1.000.000 Euro | 55 % | 55 % |
Korisne informacije
Prekovremeni sati u Austriji, sve informacije
U Austriji je, baš i kao i u nekim drugim državama moguće raditi prekovremeno, no postoje jasne zakonske regulative koje definiraju isti te jasni zakoni koji vrijede za plaćanje odnosno vrednovanje prekovremenog rada. Što je onda prekovremeni rad? Prekovremeni rad je kada radite više od zakonski dopuštenog normalnog tjednog radnog vremena (obično 40 sati) ili normalnog dnevnog radnog vremena (obično 8 sati).
Uobičajeno radno vrijeme može se drugačije rasporediti ili produžiti u okviru zakonskih mogućnosti – ne mora uvijek biti 8 sati dnevno i 40 sati tjedno. Ako postoji povećana potreba za radom, dopušteno je 20 sati prekovremenog rada tjedno. Dnevno radno vrijeme ne može trajati duže od 12 sati, a tjedno 60 sati, uključujući prekovremeni rad.
Međutim, isto tako, tjedno radno vrijeme ne smije biti duže od 48 sati u prosjeku tijekom 17 tjedana. Prekoračenje ograničenja od 12 dnevno ili 60 sati tjedno dopušteno je pod određenim uvjetima i samo u iznimnim slučajevima, npr. mora postojati spremnost za rad uz odobrenje inspekcije rada.
Kada se može odbiti prekovremeni rad bez ikakvih opravdanja
Ako imate važne razloge, npr. čuvanje djeteta ili hitan pregled kod liječnika, ne morate raditi prekovremeno. Vaši razlozi moraju nadjačati interese tvrtke. Međutim, ako ste već radili 50 sati tjedno ili 10 sati dnevno, možete odbiti daljnji prekovremeni rad za taj tjedan ili dan bez opravdanja.
Ne smijete biti u nepovoljnom položaju zbog odbijanja takvog prekovremenog rada – osobito u pogledu plaće, mogućnosti napredovanja i premještaja. Ako ste dobili otkaz zbog odbijanja prekovremenog rada, možete osporiti otkaz na sudu u roku od 2 tjedna!
Koliko sam plaćen za prekovremeni rad?
Dobivate najmanje dodatak od 50 posto za svaki sat prekovremenog rada – bez obzira na to je li prekovremeni rad plaćen ili ste ugovorili slobodno vrijeme (Zeitausgleich) umjesto toga. U slučaju nadoknade/izravnavanja vremena (Zeitausgleich), dobit ćete dakle 1,5 sat nadoknade vremena za jeda sat prekovremenog rada.
U mnogim kolektivnim ugovorima, primjerice, predviđeni su viši dodaci za rad noću, praznikom i nedjeljom. (Ponegdje i 100 ili čak i više posto, ali ovisi o kolektivnom ugovoru).
Dogovor o plaćanju prekovremenog rada u omjeru 1:1 je zabranjen! Ako ste slučajno sklopili takav ugovor, poslodavac svejedno mora platiti dodatak za prekovremeni rad ili dati više slobodnog vremena umjesto toga.
Osnovno pravilo je: Prekovremeni rad se plaća. Slobodno vrijeme umjesto novca dobivate samo ako ste pristali na to. Možete se dogovoriti i za kombinaciju, na primjer da vam se plati osnovni sat i dobijete slobodno vrijeme umjesto doplate.
Dogovor, bilo novčani ili slobodni, može se sklopiti pismeno ili usmeno.
Ostatak informacije vezanih za prekovremeni radi i prekovremene sate možete pronaći ovdje.
Austrija
Subvencije za zaposlene u Austriji: Moguće dobiti i do 1200 eura
Mnogi zaposlenici još ove godine mogu dobiti do 1200 eura subvencije. Za to je potrebna prijava. Pravo ovisi o tome gdje živite i razini prihoda.
U Austriji su ove godine već isplaćene potpore, isplate bonusa i financiranje privatnim osobama diljem zemlje. Zbog visokih poskupljenja uzrokovanih inflacijskom krizom posljednjih godina, mnogi se ljudi bore s financijskim poteškoćama.
Vožnja automobilom također je posljednjih godina sve skuplja. Uz povećanje poreza na vozila i NoVA-e, povećan je i porez na CO2 uveden prije nekoliko godina. Kako bi se rasteretili zaposlenici, ovisno o saveznoj državi isplaćuju se različite naknade za prijevoz i putne naknade. I ove godine možete se prijaviti za do 1200 eura. Sve pojedinosti o pojedinačnim potporama možete pronaći ovdje na Finanz.at.
389 eura u Štajerskoj
Ove će se godine naknada za prijevoz na posao ponovno isplaćivati retroaktivno za prethodnu kalendarsku godinu (2023.). Iznosi do 389 eura po zaposleniku i može se prijaviti izravno putem interneta. Lani je isplaćeno u prosjeku 120 eura po osobi kao naknada za prijevoz na posao. Najmanje 5000 Štajeraca iskoristilo je ta sredstva. Maksimalan iznos pomoći je 389 eura godišnje.
Preduvjeti su primarno prebivalište u Štajerskoj, godišnji prihod ne veći od 35.000 eura i putovanje od najmanje 25 kilometara (u jednom smjeru). Dodatne pojedinosti i obrazac za preuzimanje možete pronaći na web stranici AK Steiermark. Rok za prijavu ističe 31. prosinca 2024. godine.
421 euro u Gornjoj Austriji
U Gornjoj Austriji vrijede slični zahtjevi za naknade za putovanje na posao kao i u drugim saveznim državama. Jednosmjerna udaljenost do posla mora iznositi najmanje 25 kilometara, glavno prebivalište mora biti prijavljeno u Gornjoj Austriji i ne smije se premašiti godišnji limit prihoda. Ta granica iznosi 28.000 eura i povećava se za 2.800 eura po djetetu u kućanstvu.
Iznos pomoći za putovanje Gornje Austrije iznosi 218 eura za udaljenosti od 25 km ili više, 306 eura za 50 km i 421 euro godišnje za 75 km ili više. Prijava je moguća online do kraja godine na web stranici pokrajine Gornje Austrije. Potpora se također primjenjuje retroaktivno od 2023. godine. Zadnji rok za predaju je 31. prosinca 2024.
825 eura u Koruškoj
Konkretno, radi se o subvenciji za putne troškove u Koruškoj koja može iznositi do 825 eura. To će biti isplaćeno retroaktivno za prethodnu godinu. Uvjeti uključuju primarno prebivalište u Koruškoj i jednosmjernu udaljenost između posla i kuće od najmanje pet kilometara.
Ako je javni prijevoz razuman, može se subvencionirati do 100 posto troškova karte, ovisno o ograničenju vašeg prihoda i udaljenosti. Ako je javni prijevoz nerazuman, dobit ćete fiksni iznos kao subvenciju, koji također ovisi o udaljenosti u jednom smjeru i vašem godišnjem prihodu.
Primjerice, s mjesečnim primanjima od 1.650 eura i putovanjem u jednom smjeru od 30 kilometara, dobivate 300 eura naknade za putovanje ako je javni prijevoz nerazuman. Ako su vaši prihodi maksimalno 1.320 eura mjesečno i udaljenost veća od 60 kilometara, dobit ćete maksimalni iznos od 825 eura. Online prijavu možete podnijeti ovdje na web stranici AK Kärnten. Zahtjev se može podnijeti do kraja listopada 2024.
1.200 eura u Donjoj Austriji
U Donjoj Austriji će se i ove godine isplaćivati donjoaustrijska pomoć za prijevoz do 1000 eura. Preduvjeti su glavno prebivalište u Donjoj Austriji i udaljenost između kuće i posla od najmanje 25 km (u jednom smjeru).
Ograničenje prihoda je 2.000 eura mjesečno za samce, 3.600 eura za samohrane roditelje s jednim djetetom i partnerske zajednice bez djece te 4.400 eura mjesečno za bračne parove i partnerske zajednice s jednim djetetom. Za svako sljedeće dijete uvećava se za 800 eura. Plaćanje se odnosi na prethodnu kalendarsku godinu
Subvencija ovisi o udaljenosti do posla u jednom smjeru i iznosi 4 eura po dnevnom kilometru za povratno putovanje. Dostupni su uz osobnu godišnju kartu
Ako se javni prijevoz koristi uz osobnu godišnju kartu, iznos se povećava za 20 posto (do 1200 eura godišnje) kroz eko-bonus. Prijava je moguća online do kraja listopada 2024. Sve informacije o tome možete pronaći na web stranici pokrajine Donja Austrija.