Australija i Francuska već su uvele ograničenja za djecu na društvenim mrežama, a austrijska vlada planira slijediti taj primjer. Od jeseni bi trebao stupiti na snagu zakon kojim se zabranjuje korištenje društvenih mreža za djecu mlađu od 14 godina. Prema riječima državnog tajnika za digitalizaciju Alexandera Prölla (ÖVP), do početka školske godine u rujnu trebale bi biti donesene „konkretne provedbene mjere“.
Lisa Fellhofer, voditeljica Dokumentacijske službe za politički islam, podržava ovu inicijativu: „Za djecu i adolescente to je nešto što se može razmotriti“, izjavila je u utorak za dnevnik Die Presse. Istaknula je da zabrana može biti korisna, ali nije sama po sebi dovoljna za rješavanje problema. Potrebne su dodatne mjere, uključujući edukaciju o medijskoj pismenosti i kritičkom pristupu informacijama.
Utjecaj društvenih mreža na radikalizaciju
Prema Fellhofer, društvene mreže danas igraju značajnu ulogu u radikalizaciji mladih: „Zabilježeni su slučajevi u kojima su se jedanaestogodišnjaci ili dvanaestogodišnjaci u vrlo kratkom vremenu radikalizirali do te mjere da su bili spremni počiniti napade“. Mladi su izloženi radikalnim idejama koje se ne slažu s liberalno-demokratskim vrijednostima Austrije.
Najviše su pod nadzorom TikTok, Instagram i Telegram, ali fenomen se ne ograničava na jednu platformu. „Internet i offline svijet često su povezani i međusobno se hrane“, naglašava stručnjakinja. Uočava se zabrinjavajući trend: „Među adolescentima se šire subkulture u kojima se salafistički izgled doživljava kao moderno i atraktivno.“ To uključuje nošenje brade i kratkih hlača do članaka, inspiriranih izgledom proroka Muhameda.
Komercijalizacija i stvarni susreti
Radikalne ideje nisu ograničene na online prostor. Fellhofer ističe da su se pojavili i mali dućani koji prodaju salafističku odjeću i literaturu s ekstremističkim sadržajem. „U prošlih nekoliko godina sve je počelo s prodajom merchandisea preko interneta, a sada se pojavljuju i fizičke trgovine“, objašnjava.
Društvene mreže također služe za organiziranje stvarnih susreta, tzv. „susreti druženja“, gdje se radikalizirani pojedinci okupljaju u stvarnom prostoru. Stručnjakinja navodi konkretne primjere u Beču: „U nekim gradskim četvrtima, poput Favoritena ili Rudolfsheima-Fünfhausa, vide se takvi hotspotovi. To je urbani fenomen većih gradova.“
Stručnjakinja zaključuje da je regulacija online sadržaja za djecu i adolescente postala hitna potreba, jer se tijekom posljednjih godina umjesto promicanja slobode mišljenja i demokratskih vrijednosti pojavljuju suprotni trendovi, uključujući radikalizaciju najmlađih.
