Austrija
Schmid u svjedočenju: “Kurz je financiran novcem od poreza”
Bivši šef ÖBAG-a Thomas Schmid obratio se Uredu javnog tužitelja za ekonomske poslove i korupciju (WKStA) kako bi eventualno dobio bolji status i kako bi sud bio blaži prema njemu. Jučer je iznio jako teške optužbe prema bivšem kancelaru Kurzu, a prvi odlomci iz priznanja teško opterećuju bivšeg kancelara Sebastiana Kurza.
Klima straha. Raspoloženje koje se više nego naslućuje iz protokola svjedočenja. Listopad je 2021. Sebastian Kurz je nervozan.
“Nazvao me zbog pretresa kuća i rekao mi da sada moram dati pismenu izjavu da on ne zna ništa o svim tim optužbama i da ja preuzimam svu krivnju.”, rekao je Schmid jučer te dodao da se Kurz želio sam pobrinuti za “chatove” kako ÖVP i cijela država ne bi pali u vodu. Bivši šef ÖVP-a pozvao je Schmida da mu pošalje razgovore, uključujući i one koji se tiču njegovih bliskih savjetnika Bernharda Bonellija, Geralda Fleischmanna, Johannesa Frischmanna i Axela Melchiora.
No, ono što je izazvalo jako puno pažnje su sljedeće rečenice Schmida.
“Promovirao sam ÖVP i Kurza iz Ministarstva financija te sam koristio resurse Ministarstva financija za podršku napretku ÖVP-a pod Kurzom.”
Schmid je inkriminirao i Wolfganga Sobotku zbog intervencije u Ministarstvu financija zbog porezne kontrole Instituta Alois Mock, Zaklade Alois Mock i Zaklade Erwin Proell.
Prema zapisniku, Schmid je svoje izjave započeo činjenicom da je doživio promjenu u sebi. „Nakon što sam napustio ÖBAG, odlučio sam krenuti novim putem i podvući crtu. Počeo sam rješavati stvari. Radili smo stvari koje nisu bile u redu.” Schmid je držao “glavnu misiju svjedoka” u strogoj tajnosti. Čak je prevario i svog odvjetnika – objavio je krone.at.
Na Schmidovom hard disku pronađeno je 300.000 chatova koji navodno inkriminiraju tadašnji politički vrh. Sam Schmid optužen je za šest kaznenih djela, od primanja mita do zlouporabe položaja. Budući da je u vrijeme počinjenja zločina bio državni službenik, prijeti mu jednoipostruki kazna – odnosno uz maksimalnu kaznu od deset godina ona mu je 15 godina. Dakle, puno je toga na kocki.
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
You must be logged in to post a comment Login