Connect with us

Austrija

Sastali se Plenković i Nehammer: Hrvatska i Austrija su pouzdani partneri

Objavljeno

na

Hrvatski premijer Andrej Plenković primio je saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera u Banskim dvorima. Radi se o prvom službenom posjetu Nehammera Hrvatskoj u svojstvu kancelara. 

“Odnosi s Austrijom su u zadnjih 30-ak godina među najrazgranatijima od brojnih država s kojima RH surađuje otkako je međunarodno priznata. Od 90-e godine Austrija je i drugi investitor u Hrvatsku. Ove godine je RH posjetilo milijun i pol austrijskih turista”, rekao je Plenković na početku presice.

“Mi smo danas raspravljali i o najvažnijoj temi uoči ovog posjeta, a to je završna 2 tjedna uoči odluke o hrvatskom članstvu u Schengenu. Ovo je bila prigoda da kancelaru još jednom pojasnimo što je sve RH učinila od 2016. do danas”, rekao je Plenković.

“Ovo je bila prilika da austrijskom kancelaru pokažem što je Hrvatska sve učinila do danas i koliko je kriterija ispunila. Mi smo u cijelom procesu jasno kazali da smo spremni dodatno pojasniti ako bilo koja članica ima bilo kakvo pitanje ili zabrinutost glede našeg ulaska u Schengen. To smo učinili i danas, ne u kontekstu nekih specifičnosti RH ili problema, nego u širem kontekstu s kojim je Austrija suočena, a to je problem da se u Austriji da se snažno povećao broj tražitelja azila. Dinamika ilegalnih migracija preko balkanske rute se povećala, imamo oko 130.000 zabilježenih migranata. I s te strane smo svjesni posebnih zabrinutosti s kojima se susreće Austrija”, rekao je premijer, a prenosi index.hr.

“Ono što je dobro i što smo zajednički utvrdili da ti ljudi koji su došli u Austriju ne dolaze preko RH, nego iz teritorija drugih zemalja. Zajedno smo zaključili da će RH cijeniti austrijsku potporu za ulazak u Schengen”, rekao je Plenković, pa dodao da je “itekako zadovoljan današnjim susretom i potporom kancelara da Hrvatska pristupi Schengenu i kad se to dogodi, da se osnaži politika čuvanja granica”.

“Ohrabrujuća je i najava EK koja je spremna napraviti poseban akcijski plan za istočnomediteransku i balkansku rutu, koja bi skinula pritisak s Austrije. Veselim se nastavku razgovora i siguran sam da je ovaj posjet dobro planiran u posjetu tajminga i sadržaja”, rekao je Plenković
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potom se obratio Nehammer, koji se se osvrnuo na bliske gospodarske veze kazavši da je Hrvatska pouzdan partner te da se radi o dobrom tržištu. Pored toga, postoje i kulturne i povijesne veze, a u vremenima kao što su danas posebno treba istaknuti i sigurnosne veze i suradnju, prenosi index.hr.

“Želim vam čestitati na ulasku u eurozonu i važno je postaviti daljne korake bitne za budućnost. Austrija se danas nalazi pred jednim od najvećih izazova među svim članicama EU zato što imamo ogroman pritisak zbog ilegalnih migracija unatoč tome što smo zemlja koja nema vanjsku granicu EU. Od 2015. godine imamo mnoge ljude koje smo primili u našu zemlju i sada imamo i desetke tisuća Ukrajinaca koji traže utočište. Moram reći da sam zadivljen koliko je velika spremnost Austrijanaca za pomoć Ukrajini”, rekao je Nehammer, pa naglasio važnost rješavanja problema ilegalnih migracija.

“Mnogi od njih uopće nemaju pravo na azil, većina uopće nije registrirana. Austrija nema vanjske granice što znači da migranti prolaze kroz zemlje EU, a nisu u niti jednoj registrirani”, kazao je austrijski kancelar.

“Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku”

“Trenutačno raspravljamo o proširenju Schengena, a istovremeno vidimo da posebno Austrija ima s nedovoljnom zaštitom vanjskih granica. Istovremeno imamo smanjenje zaštita granica unutar EU, po našem mišljenju to ne može tako ići, trebat će poduzeti neke mjere”, poručio je.

“Kada govorimo o proširenju Schengena, a pritom kritiziramo plan koji Europska komisija treba predočiti s obzirom na ove probleme koje smo iznijeli, važno je reći da se to ne odnosi na Hrvatsku. Posebno će se glasati za Hrvatsku, a posebno za Bugarsku i Rumunjsku”, dodao je Nehammer.

Austrijski kancelar je poručio da je potrebno promijeniti sustav i ojačati vanjske granice kako bi slobodno kretanje unutar Schengena bilo moguće.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Radnička komora (AK) bilježi rekordan broj savjetovanja

Objavljeno

na

Prošle je godine Radnička komora obavila oko 2,3 milijuna savjetovanja diljem zemlje. Riječ je o novom rekordu, objavile su jučer predsjednica Radničke komore Renate Anderl i direktorica AK Silvia Hruska-Frank. Uz to, preuzeto je 171.000 pravnih zastupanja. Najviše konzultacija, oko dvije trećine, čine pitanja o otkazima, plaćama i neplaćenim prekovremenim satima.

Obavljeno je 383.000 konzultacija osobno, a ostalo telefonski ili pismeno. Dio potpore isplatio se i financijski. Prema AK-u, ukupno 645 milijuna eura prikupljeno je u područjima kao što su radno pravo ili socijalno osiguranje u 2023. ili je isplaćeno kao financiranje obrazovanja. Prema AK-u, to je porast od više od 30 posto u odnosu na 2022. godinu.

Pomoći ima za sve, bez obzira o kojem se iznosu radi i o kojoj je tvrtki riječ, uvjeravali su. “Mi se petljamo s pekarnicom iza ugla jednako kao i s velikim momcima”, rekla je Anderl. Značajni su bili i neki od prošlogodišnjih stečajeva. Ovdje je istaknut onaj od kika/Leiner.

“Vidimo da pritisak u svijetu rada stalno raste”, rekla je direktorica AK-a Hruska-Frank. Ali postoje i mnoge tvrtke koje se pridržavaju svih pravila. Osim toga, sve više tvrtki ide u korak s vremenom i uvodi poboljšanja u radno vrijeme, dodala je predsjednica Anderl.

Ne samo zbog nedostatka kadra, kako je naglasila. Prema informacijama iz tvrtki, to je dovelo do toga da zaposlenici postavljaju odgovarajuće zahtjeve.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija i Italija najavljuju veću suradnju u borbi s ilegalnom migracijom

Objavljeno

na

Italija i Austrija žele u budućnosti još tješnje surađivati ​​na području migracija te prije svega dodatno intenzivirati suradnju s trećim zemljama. Za ministra unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) je to iznimno važna briga koju želi promovirati i na europskoj razini.

Zajedno s Danskom kao domaćinom, Austrija stoga početkom svibnja organizira konferenciju za države koje za svoju zemlju mogu zamisliti migracijske dogovore s trećim zemljama – poput onoga između Italije i Albanije. Prema informacijama iz MUP-a, na konferenciji 6. svibnja u Kopenhagenu sudjelovat će zainteresirane zemlje Europske unije te Europska komisija i odabrane treće zemlje.

Karner je kao uzore naveo Ruandu (Britanija planira pakt o azilu s tom istočnoafričkom zemljom) i migracijski sporazum između Italije i Albanije koji je ratificirao parlament u Tirani u veljači.

Na pitanje s kojom državom bi mogao zamisliti takav dogovor, ministar unutarnjih poslova nije želio davati konkretne izjave. No, dao je do znanja da “sve više zemalja” želi poduzeti slične korake, ali zasad nedostaje pravni okvir.

Nastavi čitati

Austrija

Na Veliki petak ne biste trebali puniti gorivo u automobil: Razlog je više nego dovoljan

Objavljeno

na

Ako morate ići na benzinsku crpku za uskrsni vikend, trebali biste izbjegavati Veliki petak. Prema ÖAMTC-u, cijene goriva su uvijek najviše na ovaj dan. Klub mobilnosti usporedio je uskrsne cijene goriva u protekle četiri godine. Rezultat je jasan.

Ako je moguće, ne biste trebali puniti automobil na Veliki petak. Na ovaj su dan cijene povijesno bile između 3,5 i 5,5 centi po litri više nego na Uskrs ili Uskršnji ponedjeljak.

Ako planirate dulje putovanje automobilom i morate napuniti gorivo prije vikenda, trebali biste vrlo pažljivo usporediti cijene. Uz preporuku da se posebno uputite prema jeftinim benzinskim crpkama, klub mobilnosti savjetuje da vozite oprezno i ​​sigurno. To smanjuje potrošnju i pomaže vam da uživate u sigurnom uskršnjem vikendu unatoč povećanom prometu.

Općenito, cijene goriva su se u ožujku kretale u suprotnim smjerovima. Prosječna cijena dizela pala je s 1.704 eura u veljači na trenutnih 1.681 euro. Za Super je pak došlo do povećanja s 1.590 na 1.606 eura (od 26. ožujka 2024.). Sveukupno, to predstavlja gubitak od 2,3 centa za dizel i povećanje od 1,6 centi za super u usporedbi s cijenama u veljači. To znači da se razlika između dvije glavne vrste od preko 10 centi primjetno smanjila posljednjih mjeseci. Unatoč nižem oporezivanju, dizel ostaje 7,5 centi skuplji od supera.

Nastavi čitati
LM