Connect with us

Kultura i mediji

ŠANGAJSKA LISTA NAJBOLJIH SVEUČILIŠTA: Sveučilište u Beču među 200 najboljih

Objavljeno

na

Prema Šangajskoj listi najboljih svjetskih sveučilišta Sveučilište u Beču uvršteno je među 200 najboljih svjetskih sveučilišta i plasirano je između 151 i 200. mjesta. Sveučilište u Zagrebu jedino je hrvatsko sveučilište uvršteno na tu prestižnu ljestvicu i nalazi se između 401. i 500. mjesta. Zagrebačko sveučilište se na prestižnoj listi pojavljuje od 2011. godine.

Što se tiče austrijskih sveučilišta, 14 od 15 javnih akademskih sveučilišta uvrstilo se među 1000 najbolje rangiranih sveučilišta u svijetu. Najbolje plasirano sveučilište je Sveučilište u Beču koje se nalazi u grupi između 151. i 200. mjesta. Slijede Medicinsko sveučilište u Beču i Sveučilište u Innsbrucku koji se nalaze u grupi od 201. do 300. mjesta, te Tehničko sveučilište u Beču te Sveučilište prirodnih resursa i znanosti o životu (BOKU) koji se nalaze u grupi od 301. do 400. mjesta.

Prvo mjesto na Šangajskoj listi i ove je godine zauzelo Sveučilište Harvard, zatim su tu sveučilišta Stanford i Cambridge, Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Sveučilište u Kaliforniji, Berkeley, a zanimljivo da se na listi 20. najboljih svjetskih sveučilišta nalazi čak 15 američkih. Među 20 najboljih svjetskih sveučilišta nalazi se pet europskih, britanski Cambridge nalazi se na trećem mjestu, Oxford na 9. mjestu, a Paris-Saclay University na 14. mjestu.

Glavni kriteriji po kojem se formira lista najboljih svjetskih sveučilišta su: broj alumna i sveučilišnih nastavnika koji su osvojili Nobelovu nagradu ili Fieldsovu medalju, broj nastavnika na listi najcitiranijih znanstvenika koju objavljuje Clairvate Analytics, broj radova objavljenih u časopisima Nature i Science, broj radova indeksiranih u SCI-Expanded i SSCI bazama te znanstvena produktivnost po nastavniku.

Kompletnu listu možete pogledati ovdje.

R.P
Foto: uni.at

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Film, teatar & TV

Oscar: Oppenheimer je proglašen najboljim filmom

Objavljeno

na

Iza nas je najveća filmska večer godine – dodjela Oscara.

Oppenheimer Christophera Nolana ove je godine bio rekorder u nominacijama s njih čak 13, a ujedno je i film s najvećim brojem nagrada (čak sedam). Slijedili su ga Poor Things Yorgosa Lanthimosa s 11 nominacija (osvojena četiri Oscara) i Killers of the Flower Moon Martina Scorsesea s 10 nominacija i niti jednim osvojenim kipićem, piše Index.hr.

Iako je večer bila prepuna očekivanih nagrada (Murphy, Nolan, Downey Jr., Oppenheimer), najveće iznenađenje večeri bila je kategorija najbolje glumice u kojoj su se svi pripremili na pobjedu Lily Gladstone, ali Oscara (drugog u karijeri), na kraju je osvojila Emma Stone. I dok je Scorseseov film očekivano i neočekivano “izvisio”, najveći gubitnik večeri je Maestro koji unatoč velikom trudu Bradleyja Coopera nije bio čak ni favorit u niti jednoj od sedam kategorija.

Dodjelu je vodio Jimmy Kimmel u Dolby Theateru.

Nastavi čitati

Kultura i mediji

Hrvatski glazbenik Matija Cvek ove nedjelje gostuje u Beču

Objavljeno

na

By

Poznati hrvatski glazbenik Matija Cvek gostuje ove nedjelje u Beču. Hrvatska glazbena zvijezda održat će koncert u bečkom teatru Akzent.

Koncert počinje u 19:30.

Ulaznice možete kupiti na ovom LINKU.

Matija Cvek (Zagreb, 9. ožujka 1993.) hrvatski je pjevač i tekstopisac. Proslavio se sudjelovanjem u HRT-ovoj emisiji A strana. Pažnju javnosti prvi put je privukao 2018. kada je objavio svoju pjesmu “Visine”. Cvekov prvi studijski album „Izbirljivo i slučajno” (2021.) debitirao je na vrhu hrvatske ljestvice albuma.

Cvek je na Pjesmi Eurovizije 2017. nastupio kao prateći vokal u pjesmi Jacquesa Houdeka “My Friend”.Nakon nastupa na Pjesmi Eurovizije redovito sudjeluje na raznim festivalima. U lipnju 2018., Cvek je objavio svoj debitantski singl “Visine”, a svoj debitantski studijski album „Izbirljivo i slučajno” je objavio 16. travnja 2021. i debitirao na vrhu hrvatske „Top of the Shops” ljestvice albuma. Početkom 2022. objavljena mu je suradnja s hrvatskom pjevačicom Eni Jurišić u pjesmi pod nazivom “Trebaš li me”. Pjesma je dosegla prvo mjesto na HR Top 40 postavši Cvekova prva pjesma na vrhu ljestvice. Na 29. dodjeli Porina Cvek je kući odnio dvije nagrade: nagradu za najbolji pop album i nagradu za najbolju mušku vokalnu izvedbu. Na dodjeli Cesarice 2023. Cvek je s pjesmom “Trebaš li me” osvojio nagradu za pjesmu godine. Pjesma je dobila dvije dodatne nagrade za Pjesmu godine na dodjeli „Zlatnog studija” 2023., odnosno „Top.HR Music Awards”. Dana, 25. lipnja 2023. Cvek je sudjelovao na Melodijama Jadrana 2023. s pjesmom “Zalazak”.

Također Matija je snimio duet s Marijom Šerifović pod nazivom “Pola sunca”. To je ljubavna balada puna emocija i romantike.

Nastavi čitati

Glazba

Dubrovačka kolenda, dubrovački običaj čestitanja Badnjeg dana

Objavljeno

na

Svi krajevi Hrvatske imaju svoj način čestitanja Badnjeg dana. Kroativ vam donosi priču kako se Badnji dan čestitao na teritoriju Dubrovačke Republike, a taj običaj njeguje se i dan danas.

Dubrovačka kolenda je tradicionalni oblik čestitanja Badnjeg dana koji se njeguje u Dubrovniku i na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike. Kolendari obilaze ulice, stanove i kuće te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan te čestitaju nadolazeći blagdan Božić i Novu godinu.

Sama povijest kolendavanja seže u 13. stoljeće, točnije prvi sačuvani zapis kolende je iz 1272. godine. On se nalazi u Statutu Dubrovačke Republike. U zapisima se spominje Badnjak kojeg su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, a pjesmom bi Knezu čestitali Badnji dan. Za tu njihovu pjesmu (kolendu) sam Knez bi ih nagradio.

Sami tekst kolende se malo razlikuje od grupe do grupe, a mi vam donosimo jedan od njih.

Dobra večer mi kucamo
Badnju večer čestitamo
došli smo vam kolendati
vašem dvoru hvale dati.

Ođe, ođe nazdravlje vam Badnja večer dođe.

Visoki su ovi dvori,
a u njima zlatni tori.
u torima golubica
naša vrijedna domaćica.

Gosparu će ona rijeti
da mi nijesmo baš prokleti
da smo pravi koledari
dubrovački leri stari.

Otvarajte škafetine
dajte nama beškotine
dajte nama šaku rogača
da nam srca budu jača.

Gospara našega prid dvore, pjevajmo braćo do zore.

Stihovi “Ispred kuće drvo loza, a u kući gospođa koza” su bili pošalica, a pjevali su se jedino u slučaju da domaćin ili domaćica ne otvore vrata i ne počaste kolendare.



Pero Bačić
Foto: Matthias Mullie / Unsplash

Nastavi čitati
LM