Connect with us

Svijet

Rusija upozorila Europu: “Platit će visoku cijenu za naftni embargo”

Objavljeno

na

Rusija je u četvrtak obećala ubrzati pregovore o povećanju isporuke plina Kini i upozorila da će Europa platiti visoku cijenu za svoj naftni embargo protiv Rusije.

Potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak rekao je da će viši troškovi za energente u Europi iznositi dodatnih 400 milijardi dolara te da bi se Europa mogla suočiti s nedostatkom naftnih derivata.

Novak nije rekao na koji se period referira.

Rusija se uvelike oslanja na svoj više milijardi dolara vrijedan izvoz energije, dok Europska unija više od polovice plina uvozi od Rusije, pa je ranjiva na poremećaje u opskrbi.

Čelnici EU-a dogovorili su embargo na rusku naftu za koji kažu da bi mogao smanjiti ruski izvoz nafte u Europu za 90 posto. Novak je predvidio da bi plan smanjenja uvoza nafte mogao dovesti do nestašice naftnih derivata na europskom tržištu, piše HINA.

Govoreći na vodećem ruskom međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, također je okrivio “loše planiranje energetske sigurnosti” u SAD-u i Europi za rekordno visoke cijene energenata i rastuću inflaciju.

Rusija kaže da može prebaciti izvoz energije iz Europe u zemlje poput Kine i Indije kako bi nadomjestila gubitke u Europi.

Međutim, Novak je rekao da bi rusku energetsku infrastrukturu – većinom usmjerenu na opskrbu zapadnih susjeda – trebalo razviti kako bi se osiguralo da cjevovodi i opskrbne rute mogu doseći nova tržišta i isporučiti veće količine nafte i plina.

Čelnik ruskog energetskog diva Gazproma Aleksej Miller je pak u četvrtak poručio da ne vidi rješenje za problem na kompresorskoj stanici Portovaja, dijelu plinovoda Sjeverni tok 1 kojim se ruski plin isporučuje Njemačkoj.

Gazprom je posljednjih dana smanjio kapacitet duž plinovoda Sjeverni tok 1 na samo 40 posto uobičajenih razina navodeći kao razlog odgođeni povrat opreme koju servisira njemačka kompanija Siemens u Kanadi.

Miller je rekao da zbog sankcija tvrtka ne može dobiti natrag opremu, dok je Njemačka to objašnjenje odbacila kao “neutemeljeno”.

Istaknuo je da tvrtka ima puno opreme za naftovod koji bi sljedeći mjesec trebao biti podvrgnut velikom održavanju i osudio je Siemens da “šuti” o tom pitanju.

Europske tvrtke, uključujući talijanski ENI, austrijski OMV i njemački Uniper, izvijestili su u srijedu i četvrtak o značajnom smanjenju opskrbe ruskim plinom.

Kremlj je u četvrtak poručio da smanjenje opskrbe nije bilo unaprijed smišljeno.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM