Najamnine su ponovno značajno porasle u trećem kvartalu ove godine. Prema Statističkom uredu Austrije, prosječni troškovi najma s operativnim troškovima u razdoblju od srpnja do uključenog rujna iznosili su 9,50 eura po četvornom metru. U odnosu na isto razdoblje prošle godine to je povećanje od osam posto.

Isključujući operativne troškove, postotak povećanja bio je još veći. Bez toga, najamnine su porasle na 7,10 eura po četvornom metru – povećanje od 9,2 posto. Prema Statističkom uredu Austrije, najamnina s operativnim troškovima u trećem je kvartalu iznosila (prosjek Austrije) 631 eura po stanu na temelju 9,50 eura po kvadratnom metru. Prosječni operativni troškovi iznosili su 160,60 eura po stanu ili 2,50 eura po četvornom metru.

“Od povećanja od 6,6 posto u trećem tromjesečju 2022., vidjeli smo sve veća povećanja stanarina iz tromjesečja u tromjesečje, što je kulminiralo povećanjem od 11,1 posto u drugom tromjesečju 2023.”, rekao je glavni direktor Statističkog ureda Austrije, Tobias Thomas. U trećem tromjesečju 2023. stopa porasta u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine ponovno je prvi put niža.

O gornjoj visini najamnine koju je Vlada najavila u kolovozu trebala bi se odlučivati ​​na prosinačkoj plenarnoj sjednici Nacionalnog vijeća. Koalicija je krajem kolovoza objavila da će stanari sa zakonski uređenim stanarskim odnosom, odnosno u neprofitnim stanovima, ubuduće morati očekivati ​​povećanje najamnine od najviše pet posto godišnje.

Uredba bi se trebala primjenjivati ​​sljedeće tri godine. Od 2027. godine valorizacija kategoriziranih i referentnih najamnina trebala bi se izračunavati na temelju prosječne inflacije u posljednje tri godine, a dio veći od pet posto trebao bi se uzeti u obzir samo u prilagodbi, navodi se u prijedlogu Zakona o olakšicama od inflacije najamnina.

Predviđena je samo jednostavna zakonska odluka, budući da ÖVP i Zeleni vjerojatno neće pridobiti niti jednu od dvije dovoljno velike oporbene stranke, SPÖ ili FPÖ, za postizanje ustavne većine, što je prvotno bio cilj. Vlada je ustavnu većinu koju je izvorno tražila opravdala dodatnom zaštitom stanara kako bi pokriće bilo “pravno vodonepropusno” i zaštitilo ga od “bilo kakvih tužbi”.

Još uvijek visoka inflacija vjerojatno će utjecati na kupovno ponašanje stanovnika Austrije oko Božića. Ove godine strukovno udruženje očekuje prosječnu potrošnju od 360 eura po stanovniku, što je devet posto manje nego lani.

Unatoč tome, zagovaračka skupina je optimistična: početak zime dovodi do primjetnog impulsa za kupnjom i daje trgovcima poticaj za božićno poslovanje.

Da je želja potrošača za kupnjom trenutno suzbijena pokazala je nedavno i prodaja tijekom “Crnog tjedna”, odnosno niz ponuda oko “Crnog petka” i “Cyber ​​​​ponedjeljka”.

Iako je to dosad bio najprometniji tjedan u godini na trgovačkim ulicama, kupovina je pala za osam posto u odnosu na prethodnu godinu, izvijestio je direktor trgovačkog udruženja Rainer Will pozivajući se na podatke konzultantske tvrtke Lage+Markt. “Nasuprot tome, učestalost kupaca u tjednu prije prve nedjelje u adventu bila je 4 posto slabija”, rekao je Will u priopćenju za javnost.

Trgovačko udruženje temelji svoja prigušena očekivanja na istraživanju koje pokazuje da 47 posto potrošača ove godine želi potrošiti manje za Božić nego prošle godine. Samo 2,5 posto od oko 1000 ispitanika želi dublje zavući u novčanik nego lani, a oko 18 posto planira potrošiti slične iznose za kupnju kao 2022. Trećina potrošača rekla je da ne bi potrošili manje novca, ali da želi više koristiti promotivne popuste.

Kako također pokazuje istraživanje, 17 posto stanovnika Austrije već je obavilo kupnju do početka prosinca, a gotovo polovica već je završila barem neke od svojih obaveza. Najpopularnije mjesto za kupnju su trgovački centri, zatim online trgovine i platforme za e-trgovinu. No, stacionarna maloprodaja ponovno postaje sve važnija: ove godine gotovo četvrtina potrošača želi tražiti darove u trgovinama, u usporedbi sa samo 13,5 posto u prethodnoj godini. Kao tradicionalno najpopularniji dar, bonovi i ove godine pobjeđuju u utrci.

Trgovci se sada nadaju “pomirljivom zaključku” za “trgovinu pogođenu krizom”, kako kaže Will. “Zimsko vrijeme je značilo da su božićni sajmovi bili vrlo posjećeni tijekom vikenda. Adventske tržnice stvaraju božićni ugođaj i također služe za dovođenje prometa u mnoga središta gradova. S te točke gledišta, snijeg je pao točno u pravo vrijeme.”

Kako će božićni posao u konačnici ispasti ovisit će i o tijeku kolektivnih pregovora. Ako se partneri u raspravi ponovno ne uspiju dogovoriti u bliskoj budućnosti, moglo bi doći do daljnjih štrajkova upozorenja. Sljedeće ročište nakon četiri neodlučne runde zakazano je za četvrtak.

U Sloveniji i Hrvatskoj regulirane cijene goriva u utorak su značajno pale. U Sloveniji, gdje na benzinskim crpkama izvan autocesta vrijede regulirane cijene, litra običnog benzina jeftinija je za 8,7 centi na 1,421 eura po litri. Dizel tada 1,461 euro.

Litra običnog benzina u Sloveniji je jeftinija za 8,7 centi te je pala na 1,421 eura po litri. Dizel stoji 1461 euro, 8,3 centa manje nego dosad.

U Hrvatskoj je benzin pojeftinio za jedan cent na 1,43 eura po litri, dizel za dva centa na 1,44 eura po litri, prenose hrvatski mediji.

Slovenske cijene, koje svaka dva tjedna utvrđuje vlada, vrijede do 18. prosinca, objavilo je slovensko ministarstvo energetike. Cijene u Hrvatskoj također vrijede dva tjedna. Vrijede na svim tamošnjim benzinskim postajama.