22.7 C
Beč
23. rujna 2020.
Hrvati Iz BiH Iz Hrvatske Svijet Zanimljivosti

RASIZAM NA BALKANU: Kako stvari stoje u regiji?

Već nekoliko dana svijet je skoro zaboravio i dalje aktualnu priču oko pandemije corona virusa i fokusirao se na smrt Amerikanca Georgea Floyda. Njegovo ubojstvo je prouzročilo val prosvjeda i nereda prvo u SAD-u, a onda i širom svijeta. Pod nazivom „Black Lives Matter“ svijet je kleknuo protiv rasizma.

46-godišnji Afroamerikanac Floyd je u Minneapolisu bio srušen na pod od strane četiri policajca i svojim koljenom ga je policajac Derek Chauvin ugušio ignorirajući njegov vapaj za zrakom. Problem nasilja i ubojstava nad crncima od strane američke policije je desetljetni problem – od 2015. godine je ubijeno 30 crnaca na jedan milijun stanovnika – 12 bijelaca, piše „Washington Post“.

Čitav svijet je dijelio crne fotografije u čast Floyda i u čast borbe protiv rasizma. Tako su mnogi korisnici društvenih mreža u regiji bili dio te priče. Postavilo se pitanje jesu li mnogi korisnici patetično postavili crne fotografije, a redovno koriste fraze poput: „Vidi kako si se isprljao, isti si cigan“, „Ma to su ciganska posla“, „Trči, crnčugo!“, „Ma vidi je, kao crna čokolada“. Ovo su samo neke od rečenica koje svakodnevno možete čuti od ‘naših’ ljudi o Romima, crncima, migrantima i manjinama.

BiH: Medijski napadi na migrante

BiH je posljednjih mjeseci pogođena ne samo teškom ekonomskom situacijom, nego i migrantskom krizom. Mnogi stanovnici pogođenih općina protestirali su protiv migrantskih smještaja. Mediji su krenuli u napad protiv migranata, pa je tako „Dnevni Avaz“ 2018. godine migrante optužio za „necivilizirano ponašanje, korištenje narkotika, traumatiziranje lokalnog stanovništva, stalne tuče i pljačkanje građana“, a ostali mediji isključivo generaliziraju migrante.

„Media.ba“ je tako analizirao tekstove dnevnih novina u kojima je „više od polovine“ tekstova migrante nazvao „opasnim po bh. građane“. Stalne rasistički nastrojene lažne vijesti, poput one silovanja psa u dvorištu vlasnikove kuće u Bihaću, nemaju niti jedan dokaz i samo su skrojene za govor mržnje.

Istraživanje Udruženja bh. novinara je analiziralo rasizam protiv migranata u BiH: „Posebno je zabrinjavajući nedostatak empatije kod građana u svakoj prilici, koji vole isticati kako žive u multikulturalnoj državi, poštuju različitosti i ističu svoju toleranciju, a značajan dio tih ljudi je također tražio utočište u drugim državama zbog rata u BiH.“ Rasizam, netrpeljivost, vjersku i etničku diskriminaciju najviše potiču „nacionalističke politike stranaka zasnovanih na etničkim principima“ – najbolje to prikazuje svaka izborna godina u BiH, a ove godine samo čekamo prve vijesti o svinjskim glavama na ogradama džamija, ustaške natpise na pravoslavnim crkvama ili pak četiri S na ulazima hrvatskih domova.

Poznato je i kako je antisemitizam još itekako ‘u modi’ među našim ljudima. Uz to što su često židove nazvali krivcima za ekonomsku situaciju, COVID-19 ili neke ostale društvene probleme, bh. navijači su u utakmici protiv Izraela palili i gazili zastavu Izraela te na njemačkom vikali „Juden, auf Wiedersehen!“ („Židovi, doviđenja!“)

Problem Roma u Hrvatskoj

Hrvatska je posljednjih godina imala velike mrlje u svjetskim medijima zbog raznih napada na strane turiste. Švedska vlogerica Tina Sharon je opisala situaciju iz jednog hotela gdje su joj muškarci na recepciji rekli da „ide u solarij“ komentiravši njenu boju kože te da su joj kasnije grupa mladića rekli da idu na plažu „iako se od nas već jedna dobro ispržila“.

2007. godine je britanski „The Mirror“ Zagreb opisao kao grad „prepun opasnosti i rasizma“, iz vremena kada su hrvatski navijači oponašali majmunsko glasanje na svaki dodir s loptom nogometaša Emile Hesykyja. Iste godine su na Poljudu splitski ‘navijači’ tamnopute igrače Dinama Chaga, Etta i Eduarda nazvali „maksimirskim ZOO-om“.

Hrvatski pisac Zoran Ferić, koji se zalaže za prava Roma na jednakost, pisao je o predrasudama koje određuju reakcije ostalih ljudi: “Ni sam nisam siguran kako bih se ponio da mi se u susjedstvo doseli kolonija Roma, vrtove pretvori u odlagališta otpada i napuči čergama, promijeni kvalitetu zraka i stane me maltretirati glasnom muzikom. Bih li i ja bio rasist? I jesam li zato licemjeran? Po svoj prilici jesam. Možda imam na to i pravo? Međutim, uvjeren sam da se protiv tog tipa latentnog rasizma izazvanog konformizmom valja boriti iznutra, iz sebe. I reći sebi da je i smeće posao, da se radi o drukčijoj kulturi i da je jedino njeno prihvaćanje kao drukčije pravi i ravnopravan odnos.“

Vince Fleming / unsplash.com

Trećina Hrvata ne želi crnca u obitelji

Što kažu brojke? Prema istraživanju „World Values Survey“, najviše rasista živi u Hong Kongu. Čak 72% ispitanih ne želi živjeti pored neke druge rase. Na drugom i trećem mjestu se nalaze Bangladeš (71,7%) te Jordan (51,4%). 10-15% ispitanih bh. građana ne bi živjelo u blizini pripadnika druge rase.

Više od polovine Hrvata smatra da bi se hrvatske granice trebale otvoriti „za izbjeglice koje traže zaštitu Hrvatske“, no čak 41,5% ispitanih se „ne osjeća ugodno u kontaktu sa strancima koji su se doselili u Hrvatsku“. Najnegativnije se ocjenjuju Romi (25%) i Srbi (22%). Skoro trećina Hrvata ne bi htjelo da im dijete bude u vezi s crncem. Samo 2016. godine je u Hrvatskoj zabilježen čak 331 slučaj etnički motiviranog nasilja, prijetnji i govora mržnje protiv Srba. Skoro trećina ispitanih Hrvata ne bi htjelo da im dijete bude u vezi s crncem. Ove brojke su istražili Centar za mirovne studije, ECRI i Eurobarometar.

Postoje i druge brojke koje su kontradiktorne onim brojkama direktnog istraživanja općeg stanovništva. Harvard je istraživao razdoblje od 2002. do 2015. godine i otkrio kako su, između ostalog, Hrvatska, BiH i Srbija imali najmanje predrasude prema crncima u Europi.

Zbog ovih svih podataka važno je da je Floydova smrt tema u regionalnim medijima, ali se i prvi mediji trebaju zapitati kako izvještavaju o takvim situacijama. Obični puk treba dobro razmisliti svaki put kada Roma nazove „Ciganinom“ ili pak generaliziramo neki narod. Prvo treba očistiti pred svojim pragom, da bi pametovali drugima.

Antonio Šećerović
Foto: Gabe Pierce / Vince Fleming / unsplash.com

Povezane vijesti:

SMIJEŠNA SITUACIJA: Djevojčica iz Austrije nasmijala papu Franju

Antonio Šećerović

NAJPOZNATIJI NJEMAČKI VIROLOG: “Prestanite s histerijom”

Robert Pandza

VIŠE NOVCA ZA CJEPIVA: Dodatnih 22 milijuna eura za razvoj cjepiva

Robert Pandza