Connect with us

Kultura i mediji

RANG-LISTA SVEUČILIŠTA: Oxford najbolje, bečko na 134. mjestu, a zagrebačko ispod prvih 1 000

Objavljeno

na

Times Higher Education objavio je rang-listu najboljih sveučilišta za 2021. godinu prema kojoj je Sveučilište u Oxfordu opet najbolje u svijetu, dok se Sveučilište u Splitu nalazi na zbirnoj poziciji 801-1000, a Sveučilište u Zagrebu na poziciji 1001+.

Rang-listom je obuhvaćeno više od 1500 sveučilišta iz 93 zemalja, što je najviše do sada. Lista se temelji na 13 pokazatelja uspješnosti u četiri područja: poučavanje, istraživanje, prijenos znanja i međunarodna perspektiva.

U odnosu na listu za 2020. godinu, splitsko sveučilište je palo na ljestvici. Tada je imalo zbrinu poziciju 601–800, a sada se nalazi na mjestu 801–1000. Ipak, splitsko sveučilište je najbolje pozicionirano hrvatsko sveučilište. Sveučilište u Zagrebu ostalo je na istoj poziciji, ispod prvih 1000 najboljih.

Sveučilište u Ljubljani je rangirano kao i splitsko, a Sveučilište u Mariboru kao zagrebačko. Najbolje rangirano sveučilište u Srbiji je Sveučilište u Beogradu na poziciji 601–800, a ono u Novom Sadu je ispod 1000.

Sveučilište u Oxfordu je na vrhu rang-liste već petu godinu za redom, a slijede Sveučilište Stanford, Sveučilište Harvard, California Institute of Technology te na petom mjestu Massachusetts Institute of Technology, javlja Hina.

Najbolja sveučilišta nalaze se u SAD-u, čak rekordnih osam je među prvih 10. Kinesko Sveučilište Tsinghua postalo je prvo azijsko sveučilište koje se probilo među prvih 20 prema metodologiji koja je pokrenuta 2011.

Ove je godine 141 sveučilište prvi put na ljestvici, a na čelu je nedavno spojeno francusko Sveučilište Paris-Saclay sa zajedničkim 178. mjestom. Indija ima najveći broj novih unosa -14 i može se pohvaliti rekordnim brojem rangiranih institucija – 63.

T.N.
Foto: The University of Oxford

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Film, teatar & TV

Oscar: Oppenheimer je proglašen najboljim filmom

Objavljeno

na

Iza nas je najveća filmska večer godine – dodjela Oscara.

Oppenheimer Christophera Nolana ove je godine bio rekorder u nominacijama s njih čak 13, a ujedno je i film s najvećim brojem nagrada (čak sedam). Slijedili su ga Poor Things Yorgosa Lanthimosa s 11 nominacija (osvojena četiri Oscara) i Killers of the Flower Moon Martina Scorsesea s 10 nominacija i niti jednim osvojenim kipićem, piše Index.hr.

Iako je večer bila prepuna očekivanih nagrada (Murphy, Nolan, Downey Jr., Oppenheimer), najveće iznenađenje večeri bila je kategorija najbolje glumice u kojoj su se svi pripremili na pobjedu Lily Gladstone, ali Oscara (drugog u karijeri), na kraju je osvojila Emma Stone. I dok je Scorseseov film očekivano i neočekivano “izvisio”, najveći gubitnik večeri je Maestro koji unatoč velikom trudu Bradleyja Coopera nije bio čak ni favorit u niti jednoj od sedam kategorija.

Dodjelu je vodio Jimmy Kimmel u Dolby Theateru.

Nastavi čitati

Kultura i mediji

Hrvatski glazbenik Matija Cvek ove nedjelje gostuje u Beču

Objavljeno

na

By

Poznati hrvatski glazbenik Matija Cvek gostuje ove nedjelje u Beču. Hrvatska glazbena zvijezda održat će koncert u bečkom teatru Akzent.

Koncert počinje u 19:30.

Ulaznice možete kupiti na ovom LINKU.

Matija Cvek (Zagreb, 9. ožujka 1993.) hrvatski je pjevač i tekstopisac. Proslavio se sudjelovanjem u HRT-ovoj emisiji A strana. Pažnju javnosti prvi put je privukao 2018. kada je objavio svoju pjesmu “Visine”. Cvekov prvi studijski album „Izbirljivo i slučajno” (2021.) debitirao je na vrhu hrvatske ljestvice albuma.

Cvek je na Pjesmi Eurovizije 2017. nastupio kao prateći vokal u pjesmi Jacquesa Houdeka “My Friend”.Nakon nastupa na Pjesmi Eurovizije redovito sudjeluje na raznim festivalima. U lipnju 2018., Cvek je objavio svoj debitantski singl “Visine”, a svoj debitantski studijski album „Izbirljivo i slučajno” je objavio 16. travnja 2021. i debitirao na vrhu hrvatske „Top of the Shops” ljestvice albuma. Početkom 2022. objavljena mu je suradnja s hrvatskom pjevačicom Eni Jurišić u pjesmi pod nazivom “Trebaš li me”. Pjesma je dosegla prvo mjesto na HR Top 40 postavši Cvekova prva pjesma na vrhu ljestvice. Na 29. dodjeli Porina Cvek je kući odnio dvije nagrade: nagradu za najbolji pop album i nagradu za najbolju mušku vokalnu izvedbu. Na dodjeli Cesarice 2023. Cvek je s pjesmom “Trebaš li me” osvojio nagradu za pjesmu godine. Pjesma je dobila dvije dodatne nagrade za Pjesmu godine na dodjeli „Zlatnog studija” 2023., odnosno „Top.HR Music Awards”. Dana, 25. lipnja 2023. Cvek je sudjelovao na Melodijama Jadrana 2023. s pjesmom “Zalazak”.

Također Matija je snimio duet s Marijom Šerifović pod nazivom “Pola sunca”. To je ljubavna balada puna emocija i romantike.

Nastavi čitati

Glazba

Dubrovačka kolenda, dubrovački običaj čestitanja Badnjeg dana

Objavljeno

na

Svi krajevi Hrvatske imaju svoj način čestitanja Badnjeg dana. Kroativ vam donosi priču kako se Badnji dan čestitao na teritoriju Dubrovačke Republike, a taj običaj njeguje se i dan danas.

Dubrovačka kolenda je tradicionalni oblik čestitanja Badnjeg dana koji se njeguje u Dubrovniku i na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike. Kolendari obilaze ulice, stanove i kuće te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan te čestitaju nadolazeći blagdan Božić i Novu godinu.

Sama povijest kolendavanja seže u 13. stoljeće, točnije prvi sačuvani zapis kolende je iz 1272. godine. On se nalazi u Statutu Dubrovačke Republike. U zapisima se spominje Badnjak kojeg su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, a pjesmom bi Knezu čestitali Badnji dan. Za tu njihovu pjesmu (kolendu) sam Knez bi ih nagradio.

Sami tekst kolende se malo razlikuje od grupe do grupe, a mi vam donosimo jedan od njih.

Dobra večer mi kucamo
Badnju večer čestitamo
došli smo vam kolendati
vašem dvoru hvale dati.

Ođe, ođe nazdravlje vam Badnja večer dođe.

Visoki su ovi dvori,
a u njima zlatni tori.
u torima golubica
naša vrijedna domaćica.

Gosparu će ona rijeti
da mi nijesmo baš prokleti
da smo pravi koledari
dubrovački leri stari.

Otvarajte škafetine
dajte nama beškotine
dajte nama šaku rogača
da nam srca budu jača.

Gospara našega prid dvore, pjevajmo braćo do zore.

Stihovi “Ispred kuće drvo loza, a u kući gospođa koza” su bili pošalica, a pjevali su se jedino u slučaju da domaćin ili domaćica ne otvore vrata i ne počaste kolendare.



Pero Bačić
Foto: Matthias Mullie / Unsplash

Nastavi čitati
LM