U Austriji je prošle godine neznatno pao broj zločina motiviranih predrasudama, a najčešći motivi bili su ideološki razlozi, etničko podrijetlo i vjera.

Broj prijavljenih “zločina iz mržnje” lagano je pao prošle godine, s 5865 u 2022. na 5668. Najčešći motiv bila je ideologija (2706), zatim nacionalno ili etničko podrijetlo (1612) te vjera (700 slučajeva), priopćilo je u srijedu Ministarstvo unutarnjih poslova. Oko 20 posto zabilježenih zločina dogodilo se na internetu.

Zločini iz mržnje dalje se dijele na seksualnu orijentaciju (446), boju kože (293), spol (248), dob (176), invaliditet (144) ili društveni status (136) onih koji su bili motivi počinitelja. Kad je riječ o motivu “svjetonazora”, dominiralo je kršenje Zakona o zabrani nacizma te oštećenje imovine i poticanje, iako su osumnjičenici u vrlo malom broju slučajeva imali izravan kontakt s pogođenima. Sukladno tome, tri četvrtine svih objava mržnje na internetu istaknulo je kršenje zakona o zabrani (920 motiva).

Na žrtve fizičkog nasilja, s druge strane, sve više utječe dob ili spol. 90 posto kaznenih djela u te dvije skupine odnosilo se na djela protiv života i tijela, slobode, časti ili spolnog integriteta. Nasilje nad osobama s invaliditetom ili queer osobama također je često fizičko (80 posto prijavljenih zločina).

U kategoriji “Vjera”, u kojoj je ukupno porastao broj prijavljenih kaznenih djela (2022: 630), najviše je kaznenih djela iz područja antisemitizma prije antimuslimanskog. Svaki drugi antisemitski zločin bio je kršenje zakona o zabrani. Tome odgovara i stanje na internetu: tri od četiri antireligiozne objave mržnje registrirane su kao antisemitske (67 motiva). Napadi motivirani predrasudama na “sveta mjesta” rezultirali su 99 postotnom štetom na imovini, prvenstveno s antikršćanskim motivima.

Tjelesne ozljede, materijalna šteta i opasne prijetnje prvenstveno su bile usmjerene protiv muslimana, ali i protiv osoba koje su postale žrtve zbog svog rodnog identiteta ili seksualnosti. Posebno su se mizogini zločini događali na “privatnim mjestima zločina”. Rasizam zbog “boje kože” prvenstveno je zabilježen kao fizički napad, govor mržnje, kršenje zakona o zabrani, oštećenje imovine i vrijeđanje.

Od svih motiva za predrasude najviše je porasla seksualna orijentacija, čak 20 posto, u odnosu na 2022. godinu. Prema izvješću, nijedna od devet “skupina žrtava” u javnim prostorima nije tako ugrožena kao one “seksualne orijentacije”. 47 posto prijavljenih kaznenih djela protiv ove skupine dogodilo se u javnosti.

Kao i prethodne dvije godine, počinitelji su često bili tinejdžeri. Ta se dominacija povećala u zločinima protiv beskućnika, kao i u motivima “roda” i “ideologije”. 17-godišnjak koji je navodno u ljeto 2023. godine ubio dvoje beskućnika trenutno je u pritvoru u Beču. Udio počinitelja sa stranim državljanstvom iznosio je 28 posto, daleko ispod udjela ukupne stope kriminala (46 posto), iako su strani osumnjičenici registrirani za svaki drugi motiv predrasude temeljen na starosnoj pripadnosti, mizoginiji ili antimuslimanskim osjećajima. S druge strane, u zločinima iz mržnje tri od četiri osumnjičenika su iz Austrije ako su registrirani kao ideološki, antisemitski, homofobni, protiv invaliditeta ili motivirani bojom kože.

U statistiku su uključena samo ona kaznena djela za koja su policijske istrage već dovršene. Tijekom razdoblja snimanja policija je riješila 68,7 posto svih kaznenih djela motiviranih predrasudama, što je gotovo ista stopa kao i prethodne godine.

Zločini iz mržnje bilježe se zasebno od 2020. godine; prvo izvješće posvećeno je zločinima motiviranim predrasudama 2021. godine (5464 slučaja). No, može se pretpostaviti da je broj neprijavljenih slučajeva znatno veći. Institut za visoke studije (IHS) trenutno s Ministarstvom unutarnjih poslova radi kvantitativnu i kvalitativnu studiju o policijskim istragama i istragama kao i o analizi mogućih preventivnih mjera protiv zločina iz mržnje i govora mržnje.