Ekonomija
Prosječna neto plaća u Sloveniji prešla 1500 eura
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta.
Prosječna lipanjska plaća u Sloveniji iznosila je 2366,79 eura bruto odnosno 1501,97 eura neto, pokazuju podaci Statističkog ureda Republike Slovenije. To je nešto više nego u svibnju – nominalno 1% više, a realno 0,6 posto više. Tijekom godine prosječna bruto plaća porasla je za 5,2%, a neto za 2,6%. Prosječna mjesečna plaća za prvo polugodište ove godine bila je viša i na godišnjoj razini, prenosi Slovenska tiskovna agencija.
U odnosu na prvo polugodište 2023., plaća je u prvom polugodištu ove godine nominalno veća za 6,5% (ili realno za 3,5%). U privatnom sektoru prosječna bruto plaća u lipnju je smanjena za 1,1%, dok je u javnom sektoru porasla za 5,2%. U institucionalnom sektoru države, koji je dio javnog sektora, veća je za 6,3%.
Glavni razlog tolikog rasta plaća u javnom sektoru je usklađivanje platnih razreda platne ljestvice od 1. lipnja za 3,36%, oko kojeg su se predstavnici sindikata javnog sektora i Vlada dogovorili krajem prošle godine. U lipnju je prosječna plaća u javnom sektoru bila veća nego u privatnom sektoru. U privatnom sektoru iznosio je 2214,91 euro bruto, a u javnom sektoru 2701,33 eura.
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta. U Hrvatskoj je u lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1315 eura, što je za 11,6% više nego u lipnju lani, ali i 0,7% manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1819 eura, što je realno više za 11,7% u odnosu na godinu ranije.
Ekonomija
Austrija uvodi novi “strujni bonus” – Olakšice za tvrtke i kućanstva do 2026.
Austrijsko Ministarstvo gospodarstva najavilo je novi „Strombonus“ – financijsku potporu za energetski intenzivne industrije i privatna kućanstva u 2025. i 2026. godini. Za ovu mjeru osigurano je ukupno 150 milijuna eura, po 75 milijuna godišnje.
Ova inicijativa nadovezuje se na sličan bonus iz 2022. godine, kada je 44 tvrtki isplaćeno ukupno 185 milijuna eura. U 2023. i 2024. godini nije bilo takvih potpora. Iako su cijene struje od 2022. pale za oko 75 %, Ministarstvo odluku opravdava stalnim pritiskom zbog CO₂ troškova i međunarodne konkurencije. Isplate će se vršiti retroaktivno za 2025. godinu, ovisno o broju prijava.
Potporu mogu ostvariti poduzeća s godišnjom potrošnjom struje od najmanje 1 gigavatsat (GWh), ali pod uvjetom da ulažu u mjere energetske učinkovitosti. Cilj je ne samo kratkoročna financijska pomoć, već i dugoročno smanjenje potrošnje energije te veća zaštita okoliša.
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP) istaknuo je da je ova mjera ključna za sprječavanje odlaska tvrtki u inozemstvo te za očuvanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva. Iako su cijene energije u Austriji u europskom prosjeku, potrebne su dodatne mjere kako bi se spriječila deindustrijalizacija.
Paralelno s time, najavljen je i novi socijalni tarif za privatna kućanstva. Vlada intenzivno radi na reformi zakonodavstva iz energetskog sektora, kako bi se osigurala dostupnost električne energije svima. Prema Ministarstvu, cilj je uskladiti klimatsku politiku s pristupačnošću i sigurnošću opskrbe – „struja ne smije biti luksuz“.
Ekonomija
Banke u Austriji bez milosti: Gotovo sve povećale naknade, najviše za kredite – evo tko je najskuplji
Prema najnovijem AK Bankenmonitor izvješću, gotovo sve banke u Austriji povećale su naknade i troškove za klijente – posebno u segmentu kredita, štednje, platnog prometa i ulaganja. Radnička komora (AK) je analizirala uvjete kod sklapanja novih ugovora kod 11 banaka i utvrdila znatna poskupljenja.
Bank Austria rekorder u povećanju naknada
Bank Austria je u ovoj analizi zabilježila najveći broj povećanja naknada – čak 15, s prosječnim rastom od 5,17 %. Slijede HYPO NOE s 10 povećanja (+5,4 %) i Bankdirekt sa 7 (+1,9 %).
No, postoje i iznimke: Santander Consumer Bank, Generali Bank i WSK Bank nisu povećale nijednu naknadu – WSK je čak dvije ukinula.
Ekstremni slučajevi: Do 136 % skuplje
Posebno su se istaknule pojedine banke s drastičnim poskupljenjima. Erste Bank je povećala naknadu za prijenos vrijednosnih papira za čak 136 %. Bank99 se nalazi među najgorima – troškovi vođenja računa za stambeni kredit više su nego udvostručeni, a i procjena nekretnina sada košta više nego dvostruko.
Krediti: Dvostruki udar za klijente
Od sredine 2022. klijenti su pogođeni naglim rastom kamata, a sada im dodatno rastu i naknade. Najviše se žale ljudi s postojećim kreditima, posebno kad traže stundiranje (odgodu otplate) ili promjenu otplatnog plana, ističe Christian Prantner iz AK.
Najskuplje naknade za odgodu otplate kredita:
- bank99, Erste Bank, HYPO NOE – 250 €
- Bank Austria – 63 €
- BAWAG, easybank – 50 €
Najskuplje naknade za promjenu plana otplate:
- BAWAG, easybank – 300 €
- bank99, Erste Bank, HYPO NOE – 250 €
- Bank Austria – 63 €
Savjeti AK-a za dužnike
- Pregovarajte: Naknade za odgodu kredita mogu biti predmet dogovora, pogotovo za dugogodišnje klijente.
- Stundirajte pažljivo: Privremena odgoda može pomoći, ali kamate se i dalje obračunavaju.
- Potražite pomoć: Ako imate dugotrajne financijske probleme, obratite se službenim savjetovalištima za zadužene osobe – besplatno i povjerljivo.
Ekonomija
U Austriji se smanjio broj milijunaša
Svjetsko bogatstvo raste, ali Austrija ide u suprotnom smjeru. Prema najnovijem World Wealth Reportu konzultantske kuće Capgemini, broj milijunaša u Austriji je 2024. godine pao za čak 8.000 u odnosu na prethodnu godinu.
Manje milijunaša i manje bogatstva u Austriji
U 2023. godini Austrija je imala 170.300 osoba s imovinom većom od milijun američkih dolara (ulaganja, štednja, nekretnine koje se ne koriste za stanovanje itd.). Do kraja 2024. taj broj se smanjio na 162.300. Ukupna vrijednost njihovog investicijskog kapitala pala je s 471,4 milijarde USD na 461 milijardu.
Svijet ide u suprotnom smjeru
Za razliku od Austrije, globalno bogatstvo nastavlja rasti. U svijetu je 2024. godine bilo 23,4 milijuna milijunaša – što je porast od 2,6 % u odnosu na godinu prije. Njihovo ukupno bogatstvo doseglo je rekordnih 90,5 bilijuna američkih dolara, uz rast od 4,2 %.
Glavni razlog tog rasta su rastući burzovni indeksi, a najviše novih milijunaša i dalje dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država.
Tko prednjači?
Prema izvješću, najviše milijunaša živi u:
- SAD-u: 7,993 milijuna
- Japanu: 3,99 milijuna
- Njemačkoj: oko 1,6 milijuna
- Kina: nije objavljeno, ali je među vodećima
Ove četiri države zajedno čine čak 64,5 % svih svjetskih milijunaša.
Što ulazi u izračun bogatstva?
Capgemini u investicijsko bogatstvo uključuje:
- dionice
- obveznice
- alternativna ulaganja (npr. privatni kapital)
- gotovinu
- nekretnine koje vlasnici ne koriste za stanovanje
Nisu uračunate kolekcije umjetnina, luksuzni predmeti, automobili ili vlastiti dom.
