Ekonomija
Prosječna neto plaća u Sloveniji prešla 1500 eura
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta.
Prosječna lipanjska plaća u Sloveniji iznosila je 2366,79 eura bruto odnosno 1501,97 eura neto, pokazuju podaci Statističkog ureda Republike Slovenije. To je nešto više nego u svibnju – nominalno 1% više, a realno 0,6 posto više. Tijekom godine prosječna bruto plaća porasla je za 5,2%, a neto za 2,6%. Prosječna mjesečna plaća za prvo polugodište ove godine bila je viša i na godišnjoj razini, prenosi Slovenska tiskovna agencija.
U odnosu na prvo polugodište 2023., plaća je u prvom polugodištu ove godine nominalno veća za 6,5% (ili realno za 3,5%). U privatnom sektoru prosječna bruto plaća u lipnju je smanjena za 1,1%, dok je u javnom sektoru porasla za 5,2%. U institucionalnom sektoru države, koji je dio javnog sektora, veća je za 6,3%.
Glavni razlog tolikog rasta plaća u javnom sektoru je usklađivanje platnih razreda platne ljestvice od 1. lipnja za 3,36%, oko kojeg su se predstavnici sindikata javnog sektora i Vlada dogovorili krajem prošle godine. U lipnju je prosječna plaća u javnom sektoru bila veća nego u privatnom sektoru. U privatnom sektoru iznosio je 2214,91 euro bruto, a u javnom sektoru 2701,33 eura.
Hrvatske plaće i dalje zaostaju za slovenskima, iako je primjetan snažniji intenzitet rasta. U Hrvatskoj je u lipnju prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 1315 eura, što je za 11,6% više nego u lipnju lani, ali i 0,7% manje u odnosu na svibanj 2024., objavio je u srijedu Državni zavod za statistiku (DZS). Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH u lipnju je iznosila 1819 eura, što je realno više za 11,7% u odnosu na godinu ranije.
Ekonomija
Mnogi zaposlenici u Austriji mogu dobiti bonus od 3000 eura
Mnogi zaposlenici također mogu imati koristi od bonusa za troškove života ove godine. To je bonus koji se smatra oslobođenim poreza i carine. Maksimalni iznos je 3000 eura.
Bonus za troškove života uveden 2022. bio je dostupan poslodavcima u posljednje dvije godine s do 3000 eura za zaposlenike u svim sektorima kao neoporezivo i bescarinsko oslobađanje od visoke inflacije. Od 2024. može se isplaćivati samo ako je vezana uz mjere za određivanje plaća – poput kolektivnog ugovora. Bonusi zaposlenika do 3.000 eura još se ove godine mogu prenijeti na stotine tisuća zaposlenika.
U industriji kartona i papira ove je godine već isplaćeno 400 eura kao dodatak na troškove života zaposlenicima. Ti su iznosi u lipnju i listopadu na račun stigli po 200 eura. Zaposlenici pošte također imaju koristi od “neto bonusa” od srpnja 2024, prenosi kroativ.at.
Prema kolektivnom ugovoru za 2024. godinu zaposlenici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu do kraja godine mogu dobiti nagradu zaposlenika od 3000 eura bez plaćanja poreza i carina. Poslodavac to mora dobrovoljno isplatiti u skladu s člankom 124b Z 447 lit a) EStG (BGBl I br. 200/2023). Potrebna regulativa uređena je dodatnim kolektivnim ugovorom koji vrijedi od 1. siječnja.
Zaposlenici u metalnoj industriji mogu do 31. prosinca 2024. također dobiti dodatak na troškove života ili bonus zaposlenika do 3.000 eura. I u ovom slučaju iznos se smatra oslobođenim poreza i carine. Isplata mora “u načelu biti odobrena u istom iznosu” za sve zaposlenike u tvrtki. No, prema dodatnom kolektivnom ugovoru, “faktična su razlikovanja dopuštena”. U poduzećima s radničkim vijećem bonus se može dogovoriti samo kroz ugovor o radu.
Zaposlenici banke također imaju mogućnost primanja dodatka na troškove života (“employee bonus”) do kraja godine. U tom slučaju ugovor o radničkom vijeću mora biti sklopljen i za društva s radničkim vijećem. Ako to nije slučaj, to se može zamijeniti ugovorom za sve zaposlenike.
Ekonomija
Šef REWE Austrija poziva na duže radno vrijeme
Šef REWE Austrija Marcel Haraszti poziva buduću vladu da bude više posvećena trgovini koja intenzivira zapošljavanje. “Austrija nije samo industrijska zemlja, mi smo i trgovačka zemlja”, rekao je danas u Klubu gospodarskih novinara predsjednik Uprave Billa/Bipa.
Haraszti je zagovarao produženje radnog vremena, smanjenje troškova rada koji nisu povezani s plaćom i olakšavanje korištenja zemljišta. Na primjer, zalagao se za produljenje radnog vremena s trenutačnih maksimalnih 72 sata na 80 sati od ponedjeljka do subote. Međutim, izjasnio se protiv otvaranja nedjeljom.
Haraszti bi volio da političari i javnost više cijene trgovinu. Kad je riječ o temama brtvljenja tla i poskupljenja, kritike su bile neopravdane. “Trgovina je uvijek negativac.” Ali maloprodajna industrija je “pokretač radnih mjesta u Austriji”, kaže Haraszti.
U ovoj zemlji ima oko 620.000 maloprodajnih djelatnika, a trenutno u REWE grupi Austrija (ADEG, Billa, Billa Plus, Bipa i Penny) radi oko 47.000 zaposlenika, uključujući oko 2000 pripravnika. REWE trenutno ima preko 2600 otvorenih pozicija.
Ekonomija
Potres u VW-u: Ugroženo 6300 radnih mjesta u Austriji
U Austriji 135 tvrtki opskrbljuje njemačke tvornice VW-a, a 6300 radnih mjesta izravno ovisi o narudžbama VW-a.
Većina tih tvrtki nalazi se u automobilskom klasteru u Gornjoj Austriji i Štajerskoj, prema aktualnoj studiji koju su proveli ASCII, Logistikum Sveučilišta primijenjenih znanosti Gornje Austrije i Complexity Science Hub (CSH).
Kriza u njemačkom proizvođaču automobila stoga će imati posebno kratkoročni utjecaj na proizvođače komponenti, dok će dobavljači strojeva vjerojatnije doživjeti dugoročne gubitke. Prema studiji, austrijska autoindustrija godišnje proizvede robu vrijednu 28,5 milijardi eura, od čega se 85 posto izvozi. 65 posto odlazi u Njemačku.
“U konačnici, trenutna kriza u VW-u samo je vrh ledenog brijega. Strukturne reforme u cijeloj EU i jasno određivanje prioriteta neophodni su kako bi se spriječili dalekosežni gubici stvaranja vrijednosti u cijeloj industriji i kako bi se smanjio jaz u odnosu na Kinu sa sljedećim tehnološkim razvojem skok”, rekao je Markus Gerschberger, zamjenik direktora ASCII-ja.
To uključuje smanjenje troškova energije, povećanje automatizacije i promicanje tehnološke konkurentnosti, rekao je u studiji objavljenoj u ponedjeljak.
