19.4 C
Beč
8. kolovoza 2022.
Austrija

Prognoza OeNB-a: Godišnja inflacija Austriji 7,6 posto

Foto: Freepik / Ilustracija

U svojoj trenutnoj prognozi, Oesterreichische Nationalbank (OeNB) predviđa inflaciju za cijelu godinu od 7,6 posto. Viša godišnja inflacija posljednji je put zabilježena tijekom krize sirove nafte 1970-ih. Sljedeće godine to bi i dalje trebalo biti 5,0 posto, a 2024. 3,2 posto.

OeNB kao uzrok navodi visoke cijene robe i ekonomski utjecaj rata u Ukrajini. OeNB je tako povećao prognozu za ožujak za oko dva postotna boda. Čak će i 2024. porast potrošačkih cijena (HICP) od 3,2 posto biti znatno iznad cilja Europske središnje banke (ECB) od oko dva posto, očekuje OeNB.

U usporedbi s prognozom iz ožujka 2022., prognoza inflacije revidirana je naviše, uglavnom zbog viših cijena energenata i prehrambenih proizvoda te viših troškova plaća kao posljedice inflacije, piše OeNB u svom izvješću. Visoke cijene robe i rat u Ukrajini gurnut će inflaciju u 2022. na godišnju razinu koja je posljednji put premašena tijekom prve krize sirove nafte 1970-ih. Ove će godine cijene hrane rasti više od opće stope inflacije, oko osam posto.

U 2023. očekuje se i iznadprosječna stopa inflacije hrane od 6,2 posto. “Pod uvjetom da se izvori energije ne racioniraju zbog rata u Ukrajini, situacija na energetskim tržištima trebala bi se smiriti do kraja 2022.”, piše OeNB, također temeljeći svoju prognozu na padu cijena energije.

Temeljna inflacija izračunata bez energenata i hrane porast će ove godine na 4,2 posto, a 2023. čak na 4,7 posto zbog ugovora o visokim plaćama. Čak i 2024., s 3,5 posto, i dalje će biti znatno iznad dugogodišnjeg prosjeka.

Analiza OeNB-a pokazuje da inflacija ne pogađa sva kućanstva jednako. Međutim, učinci se razlikuju od godine do godine. U 2020. godini, na primjer, kućanstva s višim prihodima uglavnom su bila pogođena nižom stopom inflacije – ali to više nije bio slučaj 2021. godine, pri čemu je inflacija malo manje utjecala na najniže prihode nego na više prihode. Dok su 2020. stanovnici gradova više patili od inflacije, kućanstva u ruralnim zajednicama bila su teže pogođena 2021. zbog dominacije cijena energije.

OeNB preporučuje vrlo individualna rješenja za rasterećenje kućanstava. Također se ne može osloniti na dobro poznate veze između socijalne situacije kućanstava i načina na koji inflacija utječe na njih. Neke su se stvari vjerojatno pomaknule zbog naglog rasta cijena energije. “Odnosi koji su vrijedili u fazama niske inflacije više ne vrijede u trenutnoj fazi visoke inflacije”. Kućanstva s istim visokim dohotkom (unutar istog decila dohotka) ponekad su pogođena vrlo različito.

Za ciljane olakšice kompenzacijske mjere morale bi se temeljiti na opterećenju kućanstava, a ne samo na razini individualne inflacije. Primjerice, kućanstva koja ne moraju ograničavati svoju potrošnju zahvaljujući štednji manje su opterećena od kućanstava bez rezervi i s nižim dohotkom koja si više ne mogu priuštiti potrošnju. “Iz tih razloga, agregirani pokazatelji nisu dostatni kada su u pitanju pitanja socijalne i ekonomske sigurnosti”, upozorava OeNB.

U 2021. inflacija je bila ispod 0,8 posto za najmanje pogođenih 10 posto kućanstava, ali iznad 3,6 posto za najviše pogođenih 10 posto kućanstava. Ova se razlika ne može objasniti samo dohotkom. U 2020. godini, primjerice, samačka kućanstva bila su pogođena višim stopama inflacije od kućanstava s više osoba. S druge strane, najveću prosječnu inflaciju u 2021. imala su dvočlana kućanstva bez djece.


Povezane vijesti:

Nestanak struje u Beču: Pogođeno tisuće kućanstava

Pero Bačić

Sama infekcija omikronom proizvodi samo vrlo malu imunološku zaštitu

Robert Pandža

Predsjednik Caritasa Landau poziva na povećanje naknada za nezaposlene

Pero Bačić