U Beču se upozorava na sve veće jezične probleme među učenicima: mnogi školarci kreću u školu bez dovoljno znanja njemačkog jezika. Iako su pohađali tri godine vrtića, mnogi ne razumiju niti osnovne riječi poput „drvo“. Prema podacima, čak 85% budućih prvačića u Beču ne govori dovoljno njemački da bi uspješno pratili nastavu.

U međuvremenu, situacija u Linzu izgleda drugačije. Učiteljica iz okolice Linza ističe da djeca s migrantskim korijenima često bolje govore njemački od austrijske djece. Ona objašnjava da djeca koja potiču iz drugih zemalja uče njemački od početka, uz visoki standard jezika. Ipak, problemi s određenim gramatičkim pravilima, poput članova, i dalje postoje, donosi Heute.

Međutim, najveći problem za austrijsku djecu predstavlja dijalekt. Djeca koja odrastaju uz dijalekt često koriste dijalektne riječi i gramatičke strukture u pisanju, što se očituje u njihovim školskim zadacima.