Pristupačnih stanova već dugo nema u ponudi zahvaljujući sve većoj inflaciji i kamatama. Sada se situacija na tržištu nekretnina pogoršava.
“Postaje sve teže financirati životni prostor – ne samo posjedovati nekretninu, već i unajmiti je”, rekao je u utorak izvršni direktor EHL Immobiliena Michael Ehlmaier, misleći na sve veću nestašicu ponude. Očekuje se da će dovršenost pasti za dobrih 50 posto do 2025. godine. Najamnine rastu, otkupne cijene se kreću postrance.
Konkretno, dovršetak stanova u Beču, daleko najvećem tržištu u Austriji, vjerojatno će pasti s nešto manje od 15.900 jedinica ove godine na maksimalnih 7.500 jedinica u 2025. godini. “Međutim, čujemo o drugim projektima koji se trenutno zaustavljaju gotovo svaki tjedan, stoga očekujem da će broj dovršetaka pasti ispod ovog, koji je već vrlo nizak”, rekla je direktorica EHL-Wohnen Karina Schunker, iznijevši trenutnu situaciju na konferenciji za novinare. Glavni razlozi za to su visoki troškovi izgradnje i značajno povećani troškovi financiranja kao posljedica povećanja kamata. Početak gradnje za mnoge je trenutno previše neizvjestan iz ekonomskih razloga. “Ne može se isključiti da će dovršeci izgradnje još više pasti u 2026.”, dodao je Ehlmaier. “Ponuda naglo pada, dok je potražnja i dalje velika.”
Pitanje grijanja objekata također igra ulogu u nevoljkosti investitora s obzirom na specifikacije za održivost, uključujući postupno ukidanje fosilnih goriva. Između 2018. i 2022. plinsko centralno grijanje instalirano je u gotovo 50 posto stanova, rekao je Schunker za APA-u. Alternativno – ako je moguć priključak na mrežu – primarno se bira daljinsko grijanje, no aktivacija betonske jezgre, odnosno dubinsko bušenje, te zračne dizalice topline u kombinaciji s fotonaponskim sustavima često su korištena rješenja, stoji u informacijama.
Kako bi stanovanje bilo pristupačnije, ponuda stambenog prostora mora se znatno povećati, poručuju iz nekretninske industrije. Budući da se kupnja nekretnine pomaknula dalje u budućnost za mnoge ljude koji traže stan, sve više ljudi iznajmljuje stan. “Vidimo promjenu potražnje s vlasništva na najam, a potražnja za najmom je porasla”, kaže Schunker.
Povećana potražnja zauzvrat utječe na kretanje cijena. U Beču su stanarine za novogradnje u privatnom sektoru 2022. porasle za 4 ili 5 do 10 posto, ovisno o okrugu i lokaciji. Broj ponuda izravno utječe na cijenu. “Mora se stvoriti više stambenog prostora kako ne bi došlo do daljnjeg povećanja”, naglasio je upravitelj nekretninama.
S druge strane, u sektoru nekretnina cijene su stagnirale. “Zbog navedenih čimbenika, ne vidi se odmah povećanje – ujednačili smo se na prošlogodišnjoj razini – u novogradnji i renoviranim projektima, uključujući i rabljene stanove”, izvijestio je Schunker. Ali cijene nisu pale. “Vidimo bočno kretanje, nema popusta, čak ni za objekte kojima je potrebna obnova.”
Neprofitni pružatelji usluga ne mogu sami zatvoriti golemi jaz u ponudi, kaže generalni direktor EHL Investment Consultinga, Franz Pöltl. “Potreba za ulaganjem je tako golema – niti jedna divizija to ne može učiniti sama.” Privatno gospodarstvo može brže reagirati na situaciju nego subvencionirano područje. Po njegovom mišljenju, porezne mjere za ublažavanje dodatnih troškova koji proizlaze iz zahtjeva za održivom gradnjom, više digitalnih, a time i brži procesi odobravanja i prenamjene, te općenito uklanjanje “vrlo preopterećenog građevinskog kodeksa” mogli bi ponovno pokrenuti građevinsku aktivnost. Mora se stvoriti okruženje koje će motivirati programere da ponovno grade. “Novogradnja je u padu – sve manje kapitala pritječe i imamo manje dovršetaka.”
Godine 2022. u Beču se još uvijek gradilo gotovo 16.000 stanova. Prvotno se predviđalo više, no neke su se stvari prebacile na ovu godinu. “Ako pogledate 2024. i 2025., ponuda će biti vrlo oskudna s 12.100 odnosno 7.500 jedinica” – uz rast stanovništva u isto vrijeme, kaže Schunker. Za dvije godine, brojka od 2 milijuna stanovnika Beča će vjerojatno biti probijena.
