Komentar

Pregled tjedna: Tko dijeli BiH ili kako podijeliti već podijeljeno

Foto: News1. mk / Necenzirirano.si

Polako gazimo drugim kvartalom 2021. godine, a sve nam se čini pomalo viđenim. Kao neki ‘deja vu’ prošle godine, bar kad govorimo o pandemiji koronavirusa. Postoji naravno jedna bitna razlika, imamo cjepiva pa u perspektivi sve izgleda bolje. Čini se da će uskoro pandemija ostati iza nas, bez obzira na neke katastrofične najave dežurnih paničara koje je pandemija postavila na svijetlo pozornica i koji ne mogu prihvatiti činjenicu da će uskoro postati dio prošlosti. Svijet ide dalje. Panta rei. No, kakva bi to bila godina da netko ne pokuša podijeliti Bosnu i Hercegovinu. Kao da se tu nešto ima podijeliti. Kao da nešto nije podijeljeno. Na naše, njihove, one treće ili one druge. Tko god da dijeli, uvijek se nađu oni koji na to odgovore prijetnjama oružjem. Kao i uvijek, kad god netko priprijeti nekim promjenama, javi se ‘zlatni liljan’ ilitiga drugi odnosno prvi bošnjački član predsjedništva Željko Komšić koji brže bolje ispali rafal prijetnji. Komšića više nitko i ne doživljava ozbiljno. Osim konobara. No, bilo je tu još zanimljivih vijesti:

Piše: Robert Pandža

  1. travnja – Rimac automobili korak ispred svih

Rimac automobili predstavili su projekt svoj novog sjedišta, odnosno Kampusa u kojem će biti smješteni različiti sadržaji. Novi centar Rimac automobila sadržavat će i testnu stazu, smještajne kapacitete i muzej. Dio novog Kampusa bit će i baza istraživanje, razvoj i proizvodnju. Kampus će se nalaziti u blizini sadašnjeg sjedišta tvrtke Rimac Automobili, na površini od 200.000 četvornih metara, a sve bi trebalo biti završeno do 2023. godine. Dugoročno, na Rimac Kampusu bit će zaposleno više od 2500 ljudi. Kampus će sadržavati i igraonicu za djecu, teretanu, sportski centar restoran, pa čak i vrtić uz kojeg je i livada s domaćim životinjama.

Vizionar i Hrvat ispred dobro dijela Hrvata. Rimac je sve ono što naši političari nisu: vizionar pun ideja, poduzetan, sposoban, odlučan, hrabar i otvoren. Čovjek kojeg Hrvatska ponekad ne zaslužuje. Čovjek koji je Hrvatsku ucrtao na ekonomsku kartu svijeta. Važnije od svega, čovjek koji pokazuje da Hrvatska može, zna i treba bolje. Mate Rimac je putokaz koji Hrvatska mora ići. Vrijeme je da se to prepozna.

  1. travnja – Ministar zdravstva Anschober podnio ostavku

Sada već bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) podnio je ostavku na mjesto ministra zdravstva, zbog, kako sam tvrdi – zdravstvenih problema. Anschober je imao zbilja težak zadatak voditi zahtjevan resor u zahtjevnom vremenu. Koliko je to dobro radio pokazat će neke ozbiljnije analize u budućnosti, jer o konačnom ‘računu’ pandemije još je rano govoriti. Anschober je tijekom svog mandata imao nekoliko ozbiljnih propusta, a kao ministar često nije znao iskomunicirati čak i neke lakše poruke. Nepotrebna obećanja i izjava ‘sljedeća dva tjedna su ključna’ je ono po čemu će ostati upamćen kod običnih građana.

Sve je jasnije da su ministri koji dolaze iz redova Zelenih potkapacitirani, što je jasno jer stranka i nema jasno izgrađenu stranačku strukturu. Kroz čitav njegov mandat ‘lebdjela’ je poruka kako se radi o ministru koji je u prošlosti imao određenih problema (doživio burnout) i koji nije imao adekvatno obrazovanje za vođenje navedenog resora. Koji god razlog odlaska bio, sve je jasnije da za ključne pozicije u politici trebate imati ljude koji su kadra nositi se s velikim pritiskom. Anschober to nije bio. Zato je bivši.

  1. travnja – Britanski soj koronavirusa nije smrtonosniji

Dva istraživanja britanskih znanstvenika pokazala su kako britanski soj koronavirusa B.1.1.7 nije smrtonosniji od osnovnog soja. Točka. Nije smrtonosniji. Pojavom svakog novog soja, dežurni katastrofičari nas prvo uvjeravaju kako je ’em zarazniji, em smrtonosniji’, a sve kako bi opravdali suludu ideju zvanu lockdown. Pojava novih sojeva sasvim je normalan proces, a stvaranje panike nikome ne pomaže. Sad kad je jasno da britanski soj ne povećava smrtnost, očekujem da će se više pažnje posvetiti brazilskom i južnoafričkom, a možda i indijski postaje moderan. Nikad više nismo govorili o sojevima. I da dodam, katastrofičari su posebno opasan soj ljudi.

  1. travnja – ‘Non paper’: Objavljen dokument koji predviđa raspad BiH

Slovenski portal “Necenzurisano” objavio je sadržaj dokumenta koji se u diplomatskim krugovima neslužbeno koristi kao ideja za razmatranje. U prijevodu, objavljen je dokument koji predviđa raspad BiH, ali i rješavanja nekih drugih pitanja koja nisu riješena raspadom Jugoslavije. Da se ulazim u samu srž dokumenta koji samo po sebi i nije toliko bitan htio bih se dotaknuti BiH jer je isti upravo u BiH izazvao najveće reakcije. Najviše reakcija došlo je iz ‘sarajevske kuhinje’, a mnogi zapravo ističu da i sam dokument možda i jest proizvod istih ljudi koji su na dokument najglasnije reagirali.

No, onaj tko želi raspad ili podjelu BiH mora se prije svega suočiti s nekoliko činjenica. Bosna i Hercegovina je duboko podijeljena država. 97 posto ljudi koji žive u BiH se izjašnjavaju kao: Bošnjak, Srbin ili Hrvat. BiH ima tri predsjednika, tri ‘glavna grada’. Tri velike ljubavi. Ili, kao što je jedan pametan čovjek ustvrdio – BiH ima tri dominantna sveučilišta, tri telekoma, tri elektroprivrede, tri istine o ratu, tri istine o svakom političkom problemu i tri različita načina kako taj isti problem riješiti, tri kazališta, tri jake dnevne tiskovine, tri jaka nacionalna web portala, tri jaka nogometna (i svaka druga) kluba s nacionalnim predznakom. BiH ima sve ‘u tri’ koliko god to nekima bilo teško priznati. Jako važno, jedan od tri naroda u BiH nije ravnopravan, a drugi od tri naroda bi se sutra odcijepio da može. Optuživati nekoga da dijeli BiH je smiješno, jer BiH je unutar sebe toliko podijeljena da sva dijeljenja ‘iz vana’ uopće nemaju smisla.

  1. travnja – Postupno otvaranje najavljeno za svibanj

Austrijski kancelar Sebastian Kurz najavio je postupno otvaranje Austrije od svibnja. Zanimljivo, uz određene restrikcije sve djelatnosti bi trebale biti otvorene u isto vrijeme. Kurz je rekao da svoj optimizam temelji na nekoliko stvari, a prije svega na brzom procesu cijepljenja. U Austriji je dosad barem jednu dozu primilo više od 20 posto ljudi što daje optimizam da je nagore od pandemije iza nas.

Preumorni smo. Godinu i nešto traje agonija koja je uvelike ograničila našu slobodu. Slobodu koju sada cijenimo možda više nego što smo to uobičavali dosad. Fale nam druženja, odlasci na večeru, pivu. Posjete obiteljima. Posjete prijateljima. Odlasci na odmor. Neformalna druženja. Putovanja. Čekaonice na aerodromima. Putovanja u matične zemlje. Odmor na Jadranu. Šetnje iza ponoći. Miris roštilja. Kava u omiljenom baru. Sve one sitnice kojima nekad nismo pridavali pažnju.

  1. travnja – Je li Vili Beroš sljedeći ‘bivši’ u Plenkovićevoj vladi?

Vili Beroš bi mogao proći put od najpozitivnijeg hrvatskog političara do čovjeka koji će biti smijenjen. Čini se da Vilija polako odriču i u HDZ-u. Video u kojem ministar Marić ‘vaspitava’ Beroša sasvim sigurno nije slučajno završio u javnosti. Iz ove perspektive, čini se izgledno da će Vili Beroš već nakon lokalnih izbora biti ‘bivši’ ministar zdravstva. No, hoće li to riješiti nagomilane probleme u hrvatskom zdravstvu – naravno da neće. Dugovi će ostati. Beroš po tom pitanju nije ništa napravio. No, tko se i smije uhvatiti u koštac s tim. O reformama u Hrvatskoj svi pričaju, a reforme nitko ne provodi. Reforme su hrvatski Godot.

  1. travnja – Austrijska putovnica peta, Hrvatska 16.

Prema ažuriranim podacima Henley Passport Index prestižnu titulu najbolje putovnice na svijetu drži Japan. Brojke pokazuju da su Japanci u 2021. godini najsretniji putnici jer imaju najmanje posla s vizama ili posebnim dokumentima za prelaske preko granica. Japanska putovnica je najmoćnija putovnica na svijetu, a građani Japana sa svojom putovnicom mogu bez većih problema ući u čak 193 zemlje svijeta.

Poprilično sretni mogu biti Austrijanci i Nijemci koji se nalaze u samom vrhu. Austrijska putovnica tako dijeli peto mjesto na listi najmoćnijih putovnica na svijetu. Građani Austrije bez većih problema mogu ući u čak 189 država svijeta. Njemačka se nalazi na trećem mjestu.

Dobro kotira i Republika Hrvatska, koja se nalazi na visokom 16. mjestu. Oni koji posjeduju hrvatsku putovnicu imaju pristup u 172 države svijeta. Od Hrvatske je nešto bolje plasirana Slovenija, a iza Hrvatske slijede Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina.

Podatci su to koji govore malo, ali govore i puno. Odraz je to i snage jedne države. Za divno čudo, a dijelom zahvaljujući i EU Hrvatska u ovom pitanju ne stoji loše. Eh, kad bi nam bar druge stvari bile jake – kao putovnice.

*stavovi izneseni u ovom članku ne odražavaju stavove portala kroativ.at i isključivo su osobno mišljenje autora ovog članka


Povezane vijesti:

Lokalni izbori u Hrvatskoj: Posebno zanimljivo u četiri velika grada

Robert Pandža

Pregled tjedna: Milanović i Mamić u “obračunu” protiv bivših “drugova”

Robert Pandža

Vjerujem u znanost, ali sve manje vjerujem znanstvenicima (i političarima)

KROATIV