Connect with us

Austrija

Predsjednik Milanović u Austriji (foto)

Objavljeno

na

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović boravi danas u službenoj posjeti Republici Austriji. Ovo je njegov drugi inozemni posjet, ali i prvi službeni posjet nekoj državi. Milanović je proteklog tjedna boravio u radnoj posjeti Republici Sloveniji.

Tijekom jednodnevnog službenog posjeta, predsjednik Republike Hrvatske sastao se austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom, a sastao se i s gradišćanskim Hrvatima u Hrvatskom centru u Beču, a u popodnevnim satima posjetio je i Željezno u Gradišću.

Predsjednik Milanović i Van der Bellen održali su sa svojim delegacijama sastanak iza zatvorenih vrata, a na službenoj konferenciji za medije nakon sastanka govorili su o temama sastanka te su odgovarali na pitanja austrijskih i hrvatskih medija.

– Bila nam je obojici velika želja da održimo ovaj posjet odmah nakon formalne inauguracije gospodina Milanovića i sada je ovo prvi službeni posjet u inozemstvu koji je u Austriji i ovu gestu znamo cijeniti. Hrvatska i Austrija. Kao što smo naglasili u našim razgovorima, mi smo vrlo dobri, vezani uskim, bliskim, prijateljskim, moglo bi se reći gotovo obiteljskim vezama, ne samo zbog naših gradišćanskih Hrvata, – istaknuo je austrijski predsjednik.

Prijateljska smo zemlja i imamo slične poglede na neka pitanja. Doseg nam nije isti: vi ste veći i bogatiji!

– Nije mi svejedno kamo ću otići u prvi službeni posjet, bio sam u Sloveniji prije nekoliko dana. I Slovenija i Austrija su ti naši susjedi. Slovenija u doslovnom smislu, a Austrija u povijesnom, socijalnom i ekonomskom smislu riječi. Drago mi je da sam ovdje prvi puta kao predsjednik Hrvatske i vjerujem da ćemo tijekom mog i vašeg mandata surađivati. Imamo slične poglede na neka pitanja, doseg u tome nije isti, Austrija je nešto veća država, jedna od najbogatijih država, a Hrvatska raste i bori se za svoje mjesto pod suncem, – rekao je predsjednik Milanović.

Milanović: O izbjeglicama odnosno migrantima razmišljam drugčije sada nego prije pet godina. Ovo je već politička borba i manipuliranje ljudima!

Medije je najviše zanimala tema trenutne krize na grčko-turskoj granici, a predsjednik Milanović je istaknuo:

“Ja sam se u izbornoj kampanji koja je bila nedavno držao dosta suzdržano kad je ta tema u pitanju, mada imam u tom području srećom ili na žalost veliko iskustvo. I lijepo i traumatično u isto vrijeme. Vodio sam Vladu u to vrijeme i mislim da smo to tada odradili efikasno i humano. Mislim da je to bitno i predsjedniku Van der Bellenu. To su ti ideali koje u politici treba tražiti. Sad je prošlo pet godina od tada i neke lekcije su se naprosto morale naučiti i usvojiti. Skoro četiri milijuna ljudi je prisutno u Turskoj. Ono što smo kao Europa prošli prije pet godina naprosto je nemoguće da se ponovi taj izbjeglički val. Danas govoriti da se radi o ljudima koji su ugroženi u Turskoj ne odgovara istini, nije odgovaralo 2015., ali smo iz drugih stavova i stava Angele Merkel postupali drukčije. Ovo što gledamo je politička borba i manipuliranje ljudima”.

Pitanje je kada će ili hoće li uopće Albanija i Sjeverna Makedonija ostvariti potrebne standarde primanja u Europsko uniju.
Mora im se pomoći.

Milanović i Van der Bellen nisu detaljno razgovarali o inicijativi “Alpe-Adria”, ali to će svakako biti tema jednog od budućih sastanaka. Austrija, Hrvatska i Slovenija održat će trilateralni sastanak u kojem će se razgovarati po tom pitanju. Milanović je naglasio i važnost drugih oblika suradnje, prije svega regionalne.

Dva predsjednika izrazila su slaganje oko pitanja pristupa novih članica Europskoj uniji, gdje su prije svega mislili na Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Također Milanović i Van der Bellen su istaknuli kako Austrija i Hrvatska moraju nastaviti raditi na jačanju gospodarske suradnje. Pritom je austrijski predsjednik istaknuo činjenicu da je Austrija jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatsku te da austrijske tvrtke generiraju oko 35.000 radnih mjesta.

Predstavnike hrvatskih iseljenika u Austriji nije nitko na susret s predsjednikom Milanovićem ni zvao. Tko je i je li i trebao, ostaje pitanje?

Posjet gradišćanskim Hrvatima u Hrvatskom centru

Iako je na službenim stranicama predsjednika Milanovića bio naznačen i posjet predstavnicima mnogobrojnih hrvatskih iseljenika u Austriji, u Hrvatskom centru u Beču, Centru gradišćanskih Hrvata, srdačno su ga dočekali isključivo predstavnici gradišćanskih Hrvata, autohtone i priznate manjine, upoznavši ga s djelatnostima Centra: vrtićem, knjižnicom, kao i s nekim projektima poput dvojezične škole u Beču te drugih vrlo vrijednih projekata koji imaju za cilj očuvanje gradišćansko-hrvatskog jezika i sl.

Očito je da predstavnike hrvatskih iseljenika nije nitko na susret ni zvao. Tko je i je li i trebao, ostaje pitanje?

Predsjednika Milanovića je zanimao status gradišćanskih Hrvata, a bilo je govora i oko poteškoća učenja gradišćansko-hrvatskog kao i hrvatskog jezika.

Neovisno što na sastanku nije bio nitko od predstavnika mnogobrojnih hrvatskih udruga, položaj hrvatskih iseljenika u Austriji, učenje hrvatskog jezika i sl., bile su tek načete teme na koje je predsjednik pokazao značajno zanimanje, posebice u svjetlu potpunog otvaranja austrijskog tržišta rada za hrvatske državljane. Stoga je vjerovati kako će hrvatski predsjednik upriličiti susret i s ovom vrlo vrijednom hrvatskom zajednicom koja u Austriji broji gotovo 200 000 osoba.

Milanović: Neovisno o austrijskoj strani glede hrvatskog jezika, držim kako se Hrvatska mora u to aktivnije uključiti. Noviji val iseljenika iz Hrvatske u Austriju koji se realno očekuje nakon 1. srpnja otvorit će i ta pitanja. Ta djeca za desetak godina neće znati uopće hrvatski jezik pa ću stoga poticati mjerodavne za aktivnijim sudjelovanjem hrvatskih dopunskih škola. To je, na žalost, hrvatska realnost. Već kada su tu, Hrvatska mora biti s iseljenicima povezana. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojega sam ja praktični i utemeljio, mora raditi maksimalno u tom smjeru.

kroativ.at I kroativ.at
Foto: Kroativ

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Hoće li radnici u Austriji raditi više: Sve više poziva

Objavljeno

na

Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.

“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”. 

Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.

Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.

Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.

Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.

Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.

Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”

Nastavi čitati

Austrija

Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču

Objavljeno

na

U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.

Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.

Velika gužva vladala je na otvaranju.

Nastavi čitati

Austrija

U Beču sobu od 12 kvadrata iznajmljivali za 1000 eura, sve je otkriveno

Objavljeno

na

By

Ekipa ORF-a otkriva nove slučajeve bečke iznajmljivačke mafije koja sirotinjskim četvrtima naplaćuje stravične iznose.

U prošlosti su već otkriveni slučajevi u kojima su sumnjivi stanodavci od izbjeglica tražili stotine eura – a zauzvrat su im davali zapuštene sobe u kojima su pogođeni zapravo morali preživjeti umjesto da žive. Opsežne racije u Brigittenau otkrile su nevjerojatne uvjete: dvije stare zgrade vlasnici su iznajmljivali po iznimno visokim cijenama ratnim izbjeglicama iz Sirije, Iraka ili Afganistana – s plijesni posvuda, neovlaštenim sanitarnim čvorovima i priključkom na struju.

Financijska policija pokrenula je izvide zbog sumnje u osnivanje lažnih tvrtki, a istražuje se i utaja poreza. Sada postoje novi slučajevi sirotinjskih četvrti “bečke rent-mafije”, kako ih je u utorak navečer razotkrio i nazvao ORF-ov “Report”. Mnogi od stanova u tri kuće u Vienna-Favoritenu dizajnirani su “kao stanovi puni madraca”.

Novinar ORF-a Yilmaz Gülüm izvješćuje o lokalnoj inspekciji ORF-a: “Nijedan od stanova nema funkcionalno grijanje, plijesan i smeće su sveprisutni problemi. Mnogi su stanovi dizajnirani: do četiri mlada Sirijca spavaju u sobi koja je jedva veća od 12 kvadratnih metara naplaćuje se 250 eura po osobi mjesečno.” To znači za sobu od 12 četvornih metara s ne više od jednog madraca, stanodavac je inkasirao 1000 eura.

Prema riječima Gülüma, snimanje je prijetilo da postane opasno, a situacija je eskalirala zbog lokalne inspekcije: “Odgovorni su nas pokušali otjerati tijekom snimanja. Nisu uspjeli.

Nastavi čitati
LM