Connect with us

Austrija

Predsjednički izbori 2022.: Donosimo kratki portret kandidata

Objavljeno

na

Glasački listić za predsjedničke izbore 9. listopada 2022. bit će duži nego ikad prije. Prema vlastitim izjavama, ukupno sedam kandidata prikupilo je potrebnih 6.000 potpisa potpore.

Kratke biografije kandidata koji će se naći na glasačkom listiću na predsjedničkim izborima:

Alexander Van der Bellen

Savezni predsjednik od 2016., kada je u drugom krugu osvojio 53,8 posto glasova (protukandidat mu je tada bio Norbert Hofer iz FPÖ-a). Hofburg je treće radno mjesto ovog 78-godišnjaka. Ekonomist je prvotno radio kao sveučilišni profesor na sveučilištima u Beču i Innsbrucku. S 50 godina krenuo je u politiku i postao član Nacionalnog vijeća (1994. do 2012.), a Zeleni su ga 1997. izabrali za predsjednika stranke. Nakon poraza na izborima 2008. dao je ostavku na mjesto presjednika stranke, a 2012. iz Nacionalnog vijeća prešao je u Općinsko vijeće Grada Beča, gdje je od 2011. bio predstavnik sveučilišta. Godine 2016. Van der Bellen se na saveznim predsjedničkim izborima natjecao kao nezavisni kandidat – ali uz snažnu potporu Zelenih. Van der Bellen je rođen u Beču 18. siječnja 1944. godine.

Walter Rosenkranz (FPÖ)

Pučki pravobranitelj od 1. srpnja 2019. – mjesto za koje ga je (kao i za izbore u Hofburgu) predložio FPÖ. Ovaj 60-godišnji odvjetnik iza sebe već ima dugu stranačku i političku karijeru. Dospio je do saveznog predsjednika u Studentskoj inicijativi za slobodu, potom je preko općinskog vijeća Kremsa i bečkog FPÖ-a došao do Nacionalnog vijeća. Od 2008. do 2019. Rosenkranz je bio slobodni član parlamenta, od 2017. do 2019. pod vodstvom Heinz-Christiana Strachea i izvršni predsjednik kluba. Također je vodio Državnu stranku Donje Austrije od 2013. do 2019. godine. Rosenkranz, koji je rođen u Kremsu 29. srpnja 1962. godine, nije samo studirao pravo u Beču, već je dvije godine studirao i gitaru na sveučilištu. Ovaj 60-godišnjak je oženjen i otac jednog sina.

Michael Bruner (MFG)

61-godišnji pravnik (rođen 12. studenoga 1960.) u politiku je došao kroz prosvjed protiv korona mjera. Odvjetnik se sa svojim uredom u Beču pojavio s brojnim ustavnim tužbama protiv zaštitnih mjera. U veljači 2021. Brunner je bio jedan od suosnivača, a sada je savezni predsjednik stranke MFG (Narod – Sloboda – Osnovna prava). Stranka se uspješno natjecala na izborima u Gornjoj Austriji u jesen 2021. Skeptici prema cjepivu odmah su ušli u državni parlament s više od 50.000 glasova (6,2 posto). Na općinskim izborima u Tirolu u veljači ove godine ulazak u općinska vijeća bio je uglavnom uspješan, ali nijedan kandidat MFG-a nije dobio podršku za gradonačelnika.

Dominik Wlazny

Kandidaturi za Hofburg teži pod pravim imenom, ali je poznatiji kao “Marco Pogo”, pjevač i skladatelj punk rock benda Turbobier. Za glazbu se odlučio u vrijeme dok je bio specijalizant. U politiku je došao preko glazbe. Godine 2015. osnovao je – zbog istoimene pjesme – stranku piva. 2019. ozbiljno se pozabavio time. Na izborima za Nacionalno vijeće 2019. Wlazny se uspio kandidirati u Beču i dobio gotovo 5.000 glasova. Na izborima za općinsko vijeće u Beču 2020. dobio je već oko 13.100 glasova, ali nedovoljno za ulazak u državni parlament. Ipak, pivska je stranka uspjela ući u neka okružna vijeća, Pogo je okružni vijećnik u Simmeringu. I sve samo ne skeptik prema cijepljenju. Liječnik (nepraktičar) cijepio se protiv korone na bečkim ulicama cijepljenja i prije svog koncerta u Areni. Studij medicine završio je u Beču 2012. godine. S 35 godina (rođen 27. prosinca 1986.) Wlazny je najmlađi kandidat za predsjednika ikada.

Tassilo Wallentin

Bečki odvjetnik na saveznim predsjedničkim izborima 2022. natječe se kao neovisni kandidat (s početnim financiranjem Franka Stronacha) – a ne, kao što se očekivalo, kao kandidat FPÖ-a. Njega je FPÖ 2018. kandidirao za ustavnog suca, ali je Wallentin odustao zbog velike rezerve koalicijskog partnera ÖVP-a i saveznog predsjednika. Razlog za skepticizam bile su njegove nedjeljne kolumne u “Kronen Zeitungu”, u kojima je više puta izazvao pozornost napadima na EU. Rubrike u “Krone” – čiji je osnivač Hans Dichand godinama zastupao odvjetnika – sada su ukinute. Wallentin je rođen 25. prosinca 1973., studirao je pravo u Salzburgu (nakon školovanja u Beču). Ondje je najprije bio sveučilišni asistent,

Gerald Grossz

Ovaj 45-godišnjak iz Štajerske sada je bloger, ali ima dugu karijeru u politici – prvo u FPÖ-u, a zatim u BZÖ-u Jörga Haidera. U FPÖ je došao 1992. preko Freedom Youth Ringa. Nakon škole Grosz je završio trgovačko naukovanje u reklamnoj tvrtki u Grazu, a 1999. postao je parlamentarni zaposlenik u klubu FPÖ. Od 2000. do 2005. bio je glasnogovornik članova vlade FPÖ-a (Herbert Haupt i Sigisbert Dolinschek). Godine 2005. prešao je u novi BZÖ, gdje je obnašao brojne dužnosti, uključujući dužnost šefa Štajerskog odjela, glavnog tajnika općinskog vijeća Graza, člana Nacionalnog vijeća (2008. do 2013.). 2015. se povukao iz stranke i postao poduzetnik i bloger. Grozs je rođen 15. veljače 1971. u Grazu.

Heinrich Staudinger

Rođen 5. travnja 1953. i odrastao u Gornjoj Austriji, Staudinger je postao poznat po “Waldviertel cipelama”. Započeo je nekoliko studija (uključujući medicinu), ali nijedan nije završio. Umjesto toga, 1980. osnovao je trgovinu cipela u Lange Gasse u Beču (Josefstadt), preuzeo udio u radionici cipela Schremser Waldviertler – i tako postavio temelje za tvrtku GEA, koja danas ima više od 50 podružnica u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Ovaj 69-godišnjak nije samo postao poznat po svojim cipelama, namještaju i prirodnim madracima, već i kao “buntovnik cipela” kroz njegov javni sukob s Uredom za financijsko tržište (FMA) oko njegovog alternativnog modela financiranja – koji je također omogućio poticaj za zakon o masovnom financiranju koji je stupio na snagu 2015.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Veliki dio 10. bečkog kotara postaje zona zabrane nošenja oružja. Kazne idu i do nekoliko tisuća eura

Objavljeno

na

Ubuduće biste trebali ostaviti velike noževe, mačete i ostala oružja kod kuće kada ste oko bečkog Reumannplatza. Inače će vas to skupo stajati.

U ožujku je oko Reumannplatza već bilo šest ozbiljnih slučajeva tjelesnih ozljeda. Između ostalog, vojnik (21) je izboden nožem jer je štitio djevojke od nasrtljivih tinejdžera. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner reagirao je na ovaj negativan razvoj događaja i najavio zonu zabrane oružja oko žarišta kriminala.

Ova zona zabrane oružja stupa na snagu u subotu u 8 ujutro. A ovo je veće od očekivanog: Zabranjena zona proteže se od glavnog kolodvora preko Laxenburger Straße – Schröttergasse – Bürgergasse – Reumannplatz i Herndlgasse do Gudrunstraße i odatle preko Sonnwendgasse natrag do glavnog kolodvora.

Oko 40 znakova označava novu zonu zabrane, koji će najkasnije do petka biti postavljeni na svim ulazima u ulice i na svim ulazima u stanice U1 Reumannplatz i Keplerplatz, rekli su iz bečke Državne policije. Od početka u subotu ujutro pomnije će se pratiti poštivanje zabrane oružja. Prema riječima glasnogovornika policije, provjere će se provoditi i kao dio redovne ophodnje i tijekom drugih planiranih ključnih operacija u žarištu kriminala.

Svatko tko bude uhvaćen sa zabranjenim oružjem morat će duboko zavući ruku u novčanik: prekršitelji koji prvi put postupe prijeti novčana kazna do 1000 eura. Ako vas više puta uhvate s oružjem u zabranjenoj zoni, kazna može narasti i do 4600 eura, rekao je glasnogovornik policije. Oružje se oduzima u svakom slučaju i svaki slučaj se pojedinačno ispituje prije podnošenja prijave.

Bečki gradonačelnik Michael Ludwig (SPÖ), zamjenik gradskog načelnika Christoph Wiederkehr (Neos), šef ÖVP-a Beča Karl Mahrer i šef bečke policije Gerhard Pürstl posjetili su u četvrtak Reumannplatz. “Važno je pogledati gdje su potrebne mjere”, rekao je gradonačelnik Michael Ludwig tijekom lokalne inspekcije. Opet je pozvao na više policije. Dva “mobilna ureda” Grada Beča postavljena su ispred PK na Reumannplatzu i Keplerplatzu. To bi trebalo postati mjesto za bilo kakve hitne mjere, a tu bi se trebale adresirati i informacije o kriminalu na javnim površinama. Ovi mobilni uredi sada rade u bliskoj suradnji s bečkom policijom.

Nastavi čitati

Austrija

Susjedna zemlja snažno pooštrava kazne u prometu, kazne će biti i do 2500 eura

Objavljeno

na

By

Talijanski Zastupnički dom donio je reformu cestovnog prometa. Mobiteli u vožnji, nepropisno parkiranje, alkohol – sve to sada košta više.

Talijanski Zastupnički dom usvojio je reformu cestovnog prometa u srijedu – i to tešku: kaže da ljudi koji koriste svoje mobitele dok voze bez hands-free uređaja mogu biti kažnjeni do 1700 eura. Za ponovljene prekršaje kazna se povećava na preko 2500 eura.

Osim toga, vozačka dozvola može se oduzeti na rok od 15 dana do dva mjeseca. Visoke kazne vrijede i za osobe koje parkiraju na parkirnim mjestima za invalide (od 330 do 990 eura) te za one koji blokiraju autobusna stajališta (od 165 do 660 eura).

Nova regulativa ne utječe samo na korištenje mobitela tijekom vožnje, već i na vožnju pod utjecajem alkohola ili droga. Tko drugi put bude zaustavljen s alkoholiziranošću između 0,5 i 1,5 promila, ubuduće će se morati pridržavati stroge granice od 0,0 promila. Osim toga, vozačka dozvola mora se obnoviti uz novi liječnički pregled. Kazne se u takvim slučajevima povećavaju za trećinu.

Naposljetku, o vlastitom trošku moraju ugraditi “alko-bravu”, uređaj koji blokira motor ako se utvrdi da je alkohol u krvi veći od nule.

Svatko tko vozi e-skuter u Italiji ubuduće će morati imati registarsku pločicu, kacigu, pokazivače smjera, kočna svjetla i osiguranje. Svatko tko bude uhvaćen bez tablice ili dokumenata o osiguranju morat će platiti kaznu između 100 i 400 eura. Tko nema ispravne pokazivače smjera ili kočiona svjetla, bit će kažnjen kaznom od 200 do 800 eura.

Nastavi čitati

Austrija

U susjednoj zemlji se na autocesti ponovno prevrnuo bus, više od 20 ozlijeđenih

Objavljeno

na

By

Autobus sa 60-ak putnika jučer se prevrnuo na autocesti A44 u zapadnoj njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, javlja dpa. U nesreći je ozlijeđeno preko 20 osoba, izvijestila je sinoć policija.

Podsjetimo, dan ranije u Njemačkoj se dogodila slična nesreća kada se autobus Flixbusa preokrenuo na autocesti u blizini Leipziga na istoku zemlje. U toj nesreći poginule su četiri osobe, a više od 20 je ozlijeđeno.

Autobus je izletio s ceste i prevrnuo se na bok u blizini mjesta Werl, 100 kilometara istočno od Düsseldorfa. Dio od 20 kilometara autoceste A44 od izlaza Unna Ost do Werla u smjeru Kassela potpuno je zatvoren. Na mjesto nesreće stigli su policija, vatrogasci i spasilački helikopter.

Policija je prvotno priopćila da je 21 osoba lakše, a jedna teže ozlijeđena. Kasnije su broj revidirali na 20 lakše ozlijeđenih i jednog teže ozlijeđenog. Policijski glasnogovornik rekao je da je autobus prevozio učenike strukovne škole u Warburgu koji su se vraćali iz Engleske, gdje su bili na putovanju.

Uzrok nesreće još nije jasan. Policija je priopćila da nitko nije životno ugrožen i da u nesreći nisu sudjelovala druga vozila. Nesreća se dogodila samo dan nakon što su četiri osobe poginule u autobusnoj nesreći u blizini Leipziga u istočnoj Njemačkoj.

Nastavi čitati
LM