Austrija
Pravila u Austriji vezana za otkaz i otkazni rok
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/03/20230328_095626-scaled-e1679990615150.jpg)
Otkazni rokovi za zaposlenike i radnike u Austriji obično su između šest tjedana i pet mjeseci. Ovisno o kolektivnom ugovoru i duljini radnog staža (stažu), rok za zaposlenike može varirati. Tvrtke i zaposlenici to mogu sami dogovoriti.
U slučaju prestanka ili prestanka radnog odnosa između radnika i poslodavca primjenjuju se otkazni rokovi utvrđeni ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Otkazni rokovi moraju se poštovati prije konačnog raskida radnog odnosa. Izuzetak je sporazumni raskid. Poslodavac i zaposlenik mogu zajednički izabrati bilo koji datum prestanka radnog odnosa.
Ako želite dati otkaz u Austriji, u najgorem slučaju morate se pridržavati određenih rokova. To se uvijek događa ako poslodavac nije spreman sporazumno raskinuti radni odnos. To je obično zbog činjenice da u slučaju sporazumnog raskida odmah postoji pravo na otpremninu.
Kada sami raskinete ugovor, važno je da se strogo pridržavate zakonskih otkaznih rokova. U suprotnom, poslodavac vam ima pravo dati otkaz bez prethodne najave, a to će imati negativan učinak na naknadne naknade za nezaposlene. Tada se može čak dogoditi i da se dobije zabrana rada šest tjedana. U tom razdoblju neće primati nikakvu plaću, ali će je primati nakon ovog razdoblja blokade.
Druga važna točka su alikvotna posebna plaćanja. Ako sami raskinete ugovor, zastarijeva i vaše potraživanje tog novca. Poslodavac je tada samo dužan isplatiti plaću za posljednje razdoblje do dana otkaza. Jedina iznimka je sporazum prema kojem se zaposlenik stavlja na neplaćeni dopust i za to vrijeme se više ne pojavljuje u tvrtki, piše kroativ.at.
Okolnosti poput odsustva moraju se razjasniti zajedničkim dogovorom. Ako radnik neopravdano izostane s posla, poslodavac ima pravo dati otkaz bez otkaznog roka.
Ako se raskid radnog ugovora podnese, to ovisi o tome kakav je dogovor napravljen u ugovoru o radu. U pravilu se navodi da se raskid mora dogoditi zadnjeg dana u mjesecu. Moguće je raskid podnijeti i ranije, ali rok počinje teći tek zadnjeg dana u mjesecu.
Dok ste prije morali poslodavcu slati preporučeno pismo, danas je dovoljno neformalno obostrano potpisano pismo.
Ovisno o trajanju radnog odnosa razlikuju se otkazni rokovi:
Do 2 godine radnog staža = 6 tjedana otkaznog roka
Od 3 godine radnog staža = 2 mjeseca otkaznog roka
Od 6 godina radnog staža = 3 mjeseca otkaznog roka
Od 16 godina radnog staža = 4 mjeseca otkaznog roka
Od 26 godina radnog staža = 5 mjeseci otkazni rok
Tu i tamo se dogodi da je u ugovoru o djelu određen paušalni otkazni rok od tri mjeseca. To bi trebalo biti neovisno o trajanju aktivnosti unutar tvrtke, ali se ne odnosi na mjerodavno pravo. Poslodavac stoga nema pravo određivati otkazne rokove koji se razlikuju od propisanih. Ako se ovdje pojave problemi, preporučujemo odlazak u Radničku komoru.
U razdoblju konačnog otkaza često dolazi do raznih dogovora između poslodavca i zaposlenika. Primjerice, događa se da zaposlenik iskoristi preostali godišnji odmor do prestanka radnog odnosa. To je u interesu obje strane.
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/kroativ-white.png)
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/09/earthquake-3167693_1280.jpg)
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2021/03/martha-dominguez-de-gouveia-KF-h9HMxRKg-unsplash-e1619169344221.jpg)
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
![](https://kroativ.at/wp-content/uploads/2022/04/rauch-1-e1648965979250.jpg)
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.